“Doktor je znanosti, iskusni saborski zastupnik od kojeg očekujem da predloži i najbolja institucionalna rješenja za one dijelove funkcioniranja državne uprave za koje smo konstatirali da u ovom trenutku trebaju dodatnu strukturu, a i mogući ministarski ustroj”, ustvrdio je premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja svojih ministara u nastupnom govoru u Vladi, govoreći o Goranu Mariću, ministru bez portfelja.
Međutim, Marić je prije i poslije imenovanja rekao kako neće samo koordinirati tijela državne uprave, nego da će biti zadužen za upravljanje državnom imovinom te da uskoro očekuje formiranje novog ministarstva.
Najprije analiza
“Znamo kakvi su problemi s neaktiviranom državnom imovinom. Mislim da najveći gospodarski potencijal leži u državnoj imovini, a tu su teškoće godinama nataložene. Mislim da će biti jako puno posla i da će imati težinu, ali to je jedan temelj za gospodarski oporavak Hrvatske. Svi znamo kako su agencije na niskoj razini učinkovitosti, koliko nestandardizirano postupaju u trošenju sredstava, u korištenju poslovnog prostora, tako da najprije treba napraviti analizu, a na temelju te analize doći ćemo do naziva ministarstva. Najprije ćemo obaviti snimanje svih spornih točaka u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Tu je zastoj golem i mora se to otkočiti, od Jadrana do kontinenta previše je spornih točaka, neriješenih”, rekao je Marić novinarima.
Forsiranje
Pokušali smo od Marića u četvrtak doznati nešto više o novom ministarstvu, “aktiviranju imovine” i “spornim točkama” te činjenici da Plenković u svom govoru nije spominjao da će se Marić baviti upravljanjem državnom imovinom niti da će dobiti svoje ministarstvo, ali nam se nije javljao na pozive. Jasno je, stoga, da se ovdje radi o osobnom forsiranju Marića da dobije posao upravljanja državnom imovinom, pa smo, očito, zajedno s imenovanjem Vlade dobili i prvi veći sukob u Banskim dvorima.
Na ovom mjestu valja reći kako Marić ima veliku podršku politički desnijeg djela HDZ-a, ekonomski sklonijeg državnom intervencionizmu, kao i dijela Katoličke crkve, što je sve bilo itekako vidljivo na predstavljanju njegove knjige “Slom lažnog proroštva” u listopadu 2015., kada je doživio ovacije pred više stotina ljudi u zagrebačkom Westinu.
Iako je tu bio i Tomislav Karamarko, dobar dio posjetitelja otvoreno je zazivao dolazak Marića na čelo HDZ-a, pa se čini kako je taj dio stranačke baze bio dovoljno jak da ovaj put Mariću osigura mjesto u Vladi, pa i nakon što je propala mogućnost da bude ministar gospodarstva ili prometa.
Traži resor
No, iz njegovih istupa, kako smo naveli, jasno je da ga neće zadovoljiti da bude časnik za vezu u Vladi, i to na nižim operativnim razinama, jer će u skladu sa svojom funkcijom posao koordinatora među ministarstvima, prema svemu sudeći, u Vladi obavljati šef kabineta Davor Božinović sa svojim timom.
Stoga Marić otvoreno za sebe traži sektor upravljanja državnom imovinom, ali je jasno kako to nije samo njegova osobna ambicija, nego da ima podršku dijela HDZ-a.
Osim ambicije da drže pod kontrolom upravljanje državnim stanovima, zemljištem, objektima u vojnom vlasništvu i poduzećima u državnom vlasništvu, radi se dijelom i o ideološkom sukobu unutar HDZ-a jer Marić i njegova stranačka baza nisu baš skloni jačem privatizacijskom procesu, dok su Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, i Zdravko Marić, ministar financija, u tom smislu liberalniji.
Podsjetimo, Marić je bučno prosvjedovao u Hrvatskom saboru kao zastupnik kada je njegova Vlada pod vodstvom Tihomira Oreškovića u svibnju ove godine na telefonskoj sjednici s popisa trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa “skinula”osam tvrtki, za koje se predviđa privatizacija - Podravku, ACI, Končar-elektroindustriju, Petrokemiju, Croatia Airlines, Luku Rijeka, Croatia banku te Croatia osiguranje. Posebno je bio ogorčen zbog prodaje dijela dionica Končara obveznim mirovinskim fondovima, kao i zbog same najave prodaje ostatka dionica Podravke, što se nije realiziralo. Jednako tako oštro Marić je kritizirao i privatizaciju Croatia osiguranja koju je provela Vlada Zorana Milanovića, a protivio se i najavi privatiziranja Hrvatske poštanske banke.
Podrška Mosta
Stari je to sukob između “narodnjačke” i “tehnomenadžerske” strukture u HDZ-u koji svoje temelje ima u 90-im godinama prošloga stoljeća, a koji je očito živ i danas. To ne znači da pripadnici “narodnjačke” struje nisu sudjelovali u privatizacijskim procesima, nego se radilo o svojevrsnoj borbi za kontrolu privatizacijskog procesa, kao i za kontrolu upravljanja ukupnom državnom imovinom.
U novim okolnostima “narodnjačka” struja HDZ-a na čelu s Marićem ima i podršku Mosta, pa je jasno da je riječ o sukobu čiji će ishod u dobrom dijelu odrediti sudbinu upravljanja državnom imovinom tijekom mandata ove Vlade.