Termin za intervju s Lovrom Kuščevićem, ministrom prostornog uređenja i graditeljstva, dugo smo čekali, a kada smo konačno dogovorili točan dan i sat, premijer Andrej Plenković sazvao je prošli tjedan izvanrednu sjednicu te je naš razgovor odgođen. Našli smo se s ministrom idući dan prije 8 sati ujutro, u jedinom slobodnom terminu jer je ovih dana prilično zauzet.
Lovro Kuščević došao je dobro raspoložen. Za razliku od početaka svoga prvoga mandata, opušteniji je i sigurniji.
Rođen je i s obitelji živi u Nerežišćima na Braču. U prošlom, prvom mandatu ostao je upamćen po pozdravu “Hvaljen Isus” upućenom novinarima na konferenciji. No, ovih se dana vidi da je u prvome mandatu dosta radio i pripremao razne projekte.
Neki dan bili ste na sastanku u Splitu pa otišli u Gospić i natrag u Split sve u jednom prijepodnevu, a potom isti dan u Zagreb. Kako to fizički izdržite?
- Pa dobro, volim misliti da sam mlad, Bogu hvala zdrav sam i, eto, uspijevam. Uz dobru organizaciju i suradnike, kad se dobro posloži raspored, može se sve. Radni dan počinje u 8 i završava navečer u 9, 10, kako koji dan.
Donijeli ste neke novitete u kabinet. Na zidu su drveno raspelo i slika predsjednika Franje Tuđmana, to je i u susjednoj sobi za sastanke.
- Držim kako na predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, utemeljitelju RH, moramo stvarati, rekao bih, tuđmanizam kao jednu državotvornu viziju i doktrinu koju treba izučavati i na njoj graditi razvoj Hrvatske. Zaslužan je za stvaranje moje stranke HDZ-a, utemeljitelj je moderne Hrvatske te zaslužuje biti u svakom državnom uredu. Što se tiče raspela, ja sam praktični vjernik, katolik i mislim kako je također primjereno staviti i raspelo kao simbol živog Krista, koje nas čuva od svih zlih utjecaja i iskušenja koja svakodnevno imamo. Pomaže nam u svakodnevnom radu. Utočište.
Većina je ministara s mora, što vam je vjerojatno drago?
- U sadašnjem sastavu Vlade svi su ministri radišni i kvalitetni ljudi, predsjednik Andrej Plenković je dobro odabrao. Raduje me što je zastupljena gotovo cijela Hrvatska. Ipak, svaki ministar koji dolazi s mora ima posebni senzibilitet za otoke i priobalje, koji su još prilično nerazvijene sredine te im treba pomoći u gospodarskom razvoju kako bi se stvorili preduvjeti koji će omogućiti normalan život i ostanak ljudi na tim prostorima.
Navijate li za Hajduk?
- Kad bih vam rekao da sam samo jednom u životu bio na nogometnoj utakmici, ne biste mi vjerovali. Sportski sam tip, ali od sporta volim jedrenje, lov i ribolov. Ali, naravno da navijam jer navijam za cjelokupni hrvatski sport.
U prošloj imovinskoj kartici imali ste jedrilicu, a sad motornjak.
- Nažalost, prodao sam jedrilicu i kupio brzi brod, iako je moja mantra bila: “Nije bitno brzo stići na cilj, nego ploviti k cilju”. Otkad sam ministar, postalo je obrnuto jer trebam hitno doći na cilj. Motornjak koristim za odmor, ali i kao brzo prijevozno sredstvo. Majka moje supruge je sa Šolte i zbog toga imamo običaj s djecom ići za blagdane do bake. Motornjak naročito puno koristim u poslu, kako u kampanji tako i sada, jer ja posebno skrbim o našim otocima. Za godišnji ga uspijem iskoristiti ljeti tek nekoliko vikenda, a najdraži su mi trenuci kad sam sa sinom na brodu, kad idemo u ribolov ili na kupanje s obitelji.
Ima li još ribe?
- Ima, ima, evo ima slika gdje sam u jedno jutro s društvom uhvatio preko deset kilograma komarči, i to samo na udicu.
Bavite se i turizmom, u kući u Nerežišćima na Braču?
- Budući da moja supruga ne radi, a imamo dvoje djece, Katarinu i Zvonimira koji idu u osnovnu školu, njezina je prva briga obitelj, djeca i kućanstvo, ali prepoznali smo i turizam kao priliku. Iako Nerežišća nisu na obali, nego u unutrašnjosti koja postaje sve atraktivnija, kuću smo stavili u najam, iznajmljujemo je u ljetnom razdoblju i supruga vodi računa o svemu. Dobro se iznajmljuje i donosi pristojan prihod za moju suprugu te za cijelu obitelj, koji jako dobro dođe u zatvaranju naše financijske konstrukcije.
Obala je doživjela turistički bum koji donekle donosi i pritisak na prostorne resurse i baštinu. Kako pritom uspješno sačuvati prostor, našu najveću vrijednost?
- Dobro je što Hrvatska još nije preizgrađena. Na obali ima puno pogrešaka, ali otoci su uglavnom još ostali prilično neizgrađeni. Devastaciju prostora može se spriječiti jedino kvalitetnim planiranjem i kontrolom bespravne gradnje. Sve jedinice lokalne samouprave su još za mandata ministrice Marine Matulović-Dropulić donijele svoje prostorne planove, a moje Ministarstvo kontrolira proces donošenja svih prostornih planova u zaštićenom obalnom području, što nam daje mogućnost da se kvalitetno osmisli taj prostor. Najviše sam pristalica urbane regeneracije, brownfield investicija u kojima se ne grade nužno novi resursi, nego se postojeći stavljaju u funkciju. Pritom najviše mislim na državnu imovinu, vojarne, hotele koji nisu privatizirani niti su u funkciji. Stoga smatram kako je odlična odluka premijera Plenkovića da se osnuje posebno Ministarstvo za upravljanje državnom imovinom.
Idući tjedan očekuje nas uvođenje zagrebačkog katastra u zajednički informacijski sustav (ZIS)?
- Tako je. Reforma svih reforma, spajanje katastra i zemljišnih knjiga u jednu instituciju. Ja to zovem reformom stoljeća i živim za trenutak kada ćemo stare mape staviti u muzeje, a sustav prostornoga uređenja temeljiti na geoprostornim podacima primjerenima 21. stoljeću. Na nekim područjima Hrvatske još se koriste katastarske karte starije od 100 godina. Prvi korak modernizacije je ZIS. U mome prošlom mandatu smo gotovo 50 posto Hrvatske uveli u ZIS, a ostao je Grad Zagreb. Ovih smo dana uveli i Grad Zagreb, sustav se uhodava i za koji dan će zaživjeti u punom obujmu, čime smo završili taj posao za cijelu Hrvatsku.
Što uvođenje ZIS-a znači za građane?
- To znači da će oni sada moći u jednoj aplikaciji pogledati sve podatke o svojoj nekretnini - površinu, oblik, vlasništvo, posjednika i stvarne terete - brzo i transparentno, dostupno čak i na mobitelu.
Hoće li se vidjeti i je li kuća bespravna gradnja?
- To je druga faza razvoja. Vlada je prije šest mjeseci donijela paket reformskih mjera, jedna od njih je spajanje katastra i zemljišnih knjiga, a druga je ISPU sustav. Želimo sve digitalizirati i povezati: e-građani, e-nekretnine, katastar, zemljišna knjiga, prostorno-planski podaci, podaci inspekcije, e-dozvola, sve uvezati u jedan sustav. U konačnici će biti moguće preko GPS-a se locirati i vidjeti svoju nekretninu te sve podatke o njoj. Upravo smo raspisali natječaje za razvoj sustava i izradu projektnog zadatka.
Raspisali ste natječaj za građevinske inspektore. Premalo ih je?
- U tijeku je javni natječaj za zapošljavanje nekoliko inspektora u Splitu, Gospiću i Zagrebu. Imamo informacije s terena da je relativno slab odaziv. Naime, inženjer građevine može naći dobro plaćen posao i na tržištu. To je stresan posao koji, između ostalog, obuhvaća uručenje rješenja o uklanjanju i sudjelovanje u uklanjanju objekta pa, nažalost, imamo problema oko kadrova.
Kolika je plaća?
- Ovisno o radnome mjestu, ali u prosjeku iznosi od šest do osam tisuća kuna plus poseban bonus od deset posto koji smo uveli za inspektore kako bismo ih stimulirali.
S vremenskim odmakom, koje su bile pogreške bivše ministrice Anke Mrak Taritaš?
- Najviše što me od svega iznenadilo, budući da gospođa Mrak Taritaš ipak dolazi iz struke, ona je arhitektica, golem je broj primjedbi upravo od struke, strukovnih udruga, na zakone i propise koje su doneseni tijekom njezina mandata. Recimo, ukinuta su povjerenstva za kvalitetu većih građevina u gradovima i Savjet za prostorno uređenje RH. Postupak provedbe geodetskog elaborata je otežan, izbačena je lokacijska dozvola koja je bila jedan vrlo dobar instrument, otežano je ishođenje građevinskih dozvola za infrastrukturne objekte, koji su projekti prioritetni za izvlačenje novca iz fondova EU. Već ove godine uputit ćemo u proceduru izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i Zakona o graditeljstvu zbog usklađivanja s direktivama EU. Međutim, iduće godine u suradnji sa strukom, udrugama i komorama očekujemo temeljite izmjene tih zakona i propisa u vezi sa svim njihovim primjedbama.
Stječe se dojam da će najavljenom subvencijom kredita pri kupnji prvog stana relativno dobro proći jedino oni koji kupuju preko banke. No, dobar dio dosadašnjih kupaca prvog stana koji nisu plaćali porez za kupnju, sada će potpadati pod njega. Česti kupci prvog stana su i oni koji su prodali neko nasljedstvo ili dijele dio nasljedstva i sada kupuju stan, što je zapravo više neka zamjena u vrsti nekretnine. Tih slučajeva nije malo, a nekad su i te sume jedva dostatne za stan te se radi također o prvom domu.
- Nemoguće je napraviti zakonski prijedlog koji bi sve pokrio. Stambenu politiku vodit ćemo na dva načina: kroz program POS-a i ono što smo pripremili kao prijedlog, Zakon o subvenciji stambenih kredita. Ako ga Vlada prihvati i uputi u saborsku proceduru, a Sabor ga izglasa, očekujemo njegovu provedbu u drugoj polovici 2017. Sufinancirat ćemo kupnju prve nekretnine ili zamjenske nekretnine ako se proširi obitelj, za građene mlađe od 45 godina, s 50 posto rate prve četiri godine. Banke će se javljati na natječaj pri APN-u i vjerujemo da će i banke u tržišnoj utakmici sniziti kreditne kamate. Subvencije će se davati za nove, ali i za stare stanove i kuće. Kad bi bile samo za nove, onda bi se moglo reći da se pogoduje bankama, ali uključili smo i rabljene nekretnine.
Kako je moguće da izmjene i dopune generalnog urbanističkog plana Zagreba ni stručnjaci ne mogu lagano iščitati?
- Zagrebački GUP rezultat je dugovječnosti tog plana koji u doba kad je rađen nije trebao imati karakter provedbenog plana za cijeli Zagreb. Brojnim izmjenama i dopunama plana nastojale su se premostiti neke situacije i omogućiti investicije, pri čemu ne ulazim u opravdanost i kvalitetu pojedinih rješenja. To je sve rezultiralo jednim golemim provedbenim planom s brojnim iznimkama od uvedenih pravila, koji je težak za iščitavanje, pogotovo laiku. Jedna stručna rasprava o tome što bi zapravo trebao biti generalni urbanistički plan jednog velikog grada, treba li on biti dokument koji određuje uvjete gradnje na svakoj parceli ili strateški plan koji utvrđuje viziju razvoja grada i ključne elemente prostornog razvoja, svakako je potrebna.
U Dalmaciji je vidljivo da se zbog turizma polako mijenjaju neke sredine, polako nestaju neki ambijenti koji su i privukli turiste. Je li to moguće spriječiti?
- “Graditeljska baština čini jezgru nacionalne kulture”, to je prva rečenica trećeg poglavlja dokumenta “ApolitikA”, koje govori o graditeljskoj baštini, odnosno naslijeđu. Nesporna je činjenica da graditeljska baština ima značajnu ulogu u razvoju kulturnog turizma, pa ako pogledamo UNESCO-ovu listu svjetske baštine, jasno je da su to turistički “magneti” sami po sebi. Hrvatska je zemlja malih gradova prepoznatljiva urbanog identiteta, povijesti i graditeljskog naslijeđa i treba ustrajati na čuvanju postojećih ambijenata, tako da svatko u sklopu svoje nadležnosti stručno i savjesno djeluje. Spriječiti se može i podizanjem društvene svijesti, odnosno spoznajom vlasnika ili korisnika kolika je vrijednost onoga što nam je ostavljeno u naslijeđe te da bi bez toga ekonomski pokazatelji bili znatno gori.