Ambasador Republike Turske u Hrvatskoj, gospodin Ahmet Tuta, za Nedjeljni Jutarnji sumirao je nedavni posjet predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.
Posjet se pripremao od 2015. godine, kad je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pozvala turskog predsjednika u Hrvatsku. No onda su uslijedili izbori u Turskoj, koji su se ponovili, pa su zatim bili izbori u Hrvatskoj. Tijekom summita Atlantskog viijeća u listopadu prošle godine u Istanbulu dvoje je predsjednika konačno definiralo posjet. Naime, turski predsjednik nije bio u Hrvatskoj od 2008. godine, tada je u posjeti bio predsjednik Abdullah Gül. Dakle, bilo je vrijeme za susret na najvišoj razini. I moram zahvaliti svima u organizaciji jer smo u jedan i pol dan uspjeli napraviti izuzetno opsežan program.
Kakvi su bili politički rezultati posjeta.
- U svim je razgovorima potvrđeno da Turska i Hrvatska imaju posebne odnose. Tu su jasno i povijesni razlozi, Turska je aktivno pomagala Hrvatskoj kad joj je bilo najteže, zatim smo snažno podržavali put Zagreba prema članstvu u NATO-u, na isti smo dan otvorili pregovore za ulazak u EU i na tom se putu snažno podržavali. Posebno bih želio istaknuti da su naši partnerski odnosi komplementarni, a ne konkurentni, da dijelimo većinu stavova o važnim pitanjima i, što je za Ankaru posebno važno, da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u EU koja razumije Tursku. Hrvatska snažno podržava širenje EU i tursko članstvo, a dijelimo interes i za ulazak u članstvo ostalih zemalja Zapadnog Balkana.
Suradnja s BiH
Kad smo kod Zapadnog Balkana, jedna od glavnih tema i dalje je BiH.
- Da, i posebno važnim smatram dogovor o oživljavanju trilaterale Turska, Hrvatska, BiH, gdje naše dvije zemlje mogu snažno pomoći euroatlantskom putu Sarajeva. I to neće ostati samo slovo na papiru, u pripremi je već summit trilaterale da bismo pokrenuli određene procese. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu stalno rade na podizanju svijesti o važnosti poticanja i podržavanja pozitivnih procesa u BiH, a eto u petak je u Zagrebu održana još jedna konferencija o BiH koja je okupila vrlo respektabilne sugovornike i otvorila važna pitanja. Mislim da je dogovor o trilaterali jedan od izuzetno važnih uspjeha razgovora dvoje predsjednika.
Predsjednika Erdoğana pratilo je respektabilno izaslanstvo s velikim brojem ministara, ali i ljudi iz poslovnog svijeta. Kakvi su na tom planu rezultati.
- Kad su odnosi između dviju zemalja tako dobri kao što je slučaj s Hrvatskom i Turskom, tada je nužno dodatno ih jačati i na ekonomskom planu. Kako sam rekao, prošla nam je godina u obje zemlje bila izborna, bili smo suočeni s ozbiljnim izazovima izbjegličke krize te nije bilo prilike za ovakav sastanak. S velikim zadovoljstvom mogu reći da se i kod predsjednice i kod premijera Tihomira Oreškovića posebna pozornost posvetila upravo ekonomskim temama, kod premijera se o tome razgovaralo izuzetno dugo, sadržajno i razmotreni su svi mogući aspekti suradnje. I postignuti su važni konkretni dogovori, da spomenem samo prijedlog da se tursko tržište otvori za izvoz hrvatskog mesa. Uskoro će Hrvatsku posjetiti turski ministar poljoprivrede koji bi s hrvatskim kolegom trebao dogovoriti detalje, prije svega zakonski okvir da bi se s tim što prije krenulo. Važan je aspekt i dogovor o olakšavanju djelovanja TIKA-e (Turska agencija za međunarodnu suradnju i razvoj) i njezinih projekata koji su prije svega usmjereni na kulturne i povijesne projekte izravno povezane s turizmom, ali i na druge razvojne projekte. Idući petak tako će se otvoriti obnovljeni vrtić i igralište u Vrhovcu.
Poslana važna poruka
Kad je pak riječ o turskim investicijama, opet ne mogu izbjeći zadovoljstvo jer se govorilo o projektima vrijednim oko 400 milijuna eura, pri čemu je gotovo pola toga već u određenoj fazi pripreme. Ako uzmemo u obzir da je do sada bilo oko 250 milijuna eura investicija, sasvim je jasno da je pred nama velika prilika za rast ekonomske suradnje i duboko sam uvjeren da ćemo je iskoristiti i nastaviti graditi na tim temeljima, još jednom naglašavam, naše komplementarnosti.
Posjet predsjednika Erdoğana imao je i iznimno važnu kulturnu komponentu.
- Na taj kulturno-religijski dio posjeta izuzetno smo ponosni. Koincidirao je s obilježavanjem 100. godišnjice priznavanja islama kao ravnopravne religije u Hrvatskoj i sa svih je skupova, kako u Saboru tako i u HNK, poslana izuzetno važna poruka cijelom svijetu kad je riječ o islamu. Danas se Europa suočava s ksenofobijom i islamofobijom koje su značajnim dijelom povezane i s dolaskom izbjeglica. Iz Hrvatske je Europi poručeno da islam može biti inkorporiran u društvo i da od toga cjelokupna zajednica ima brojne koristi te da bi se svi trebali ugledati na taj model ne suživota s drugim dijelovima društva, nego života islama u Hrvatskoj kao neodvojivog dijela zajednice koji je čini bogatijom u svakom pogledu.
Predsjednik Erdoğan otvorio je i Turski kulturni institut u Zagrebu.
- Turska se ovom institucijom otvara svim građanima Hrvatske koji se žele upoznati s bilo kojim aspektom naše kulture ili civilizacije. Tu se mogu pronaći informacije o našoj povijesti, o sadašnjosti, može se učiti turski jezik i sve pozivam da dođu kad budu imali vremena, osjećat će se kao u Turskoj. Ovom pak prigodom želim podsjetiti da u utorak u kinu Europa počinje tjedan turskog filma koji će trajati do 22. svibnja. No suradnja je obostrana, izložba osmanske keramike iz dubine Jadrana, koja je bila postavljena u Muzeju Mimara, uskoro će biti prezentirana u Istanbulu. Dakle, i na tom planu jačamo suradnju da bi se naši narodi što bolje upoznali i da bismo osnažili partnerstvo.
Hrvatsku je javnost posebno zainteresirala informacija da bi Turkish Airlines mogao sudjelovati u privatizaciji hrvatske zrakoplovne kompanije Croatia Airlines.
- Dvije tvrtke već aktivno surađuju kao članice Star Alliance. Turkish Airlines je 10. svibnja objavio da otvara izravnu liniju između Istanbula i Dubrovnika koja će se odvijati i zimi, što je posebno važno. Naime, prošle je godine broj turskih turista u Hrvatskoj povećan za 10 posto, ove godine očekujemo novi porast za oko 7-8 posto. Interes postoji, sada je hrvatska Vlada objavila tvrtke koje će ići u privatizaciju, ali važno je znati i precizne uvjete. Tu su jasno i regulative EU koje se moraju poštovati jer Turska je još uvijek u fazi pregovora o članstvu. No vjerujem da će dvije tvrtke znati pronaći najbolji model suradnje.
A kakvo je stanje s ACI-jem, i ta se tvrtka spominje kao zanimljiva turskim investitorima.
- Kao ambasador ne mogu komentirati poslovne planove privatnih kompanija, ali poznato je da je interes pokazala Dogus grupa koja je već tu, na hrvatskom tržištu, poznaju je u turističkom biznisu i ima udjele u nekim hrvatskim marinama. Ali riječ je izuzetno velikoj kompaniji s razgranatim biznisom po cijelom Mediteranu, rade u Grčkoj, Crnoj Gori, Italiji, Španjolskoj. Mislim da bi bilo jako dobro da se i na tom planu pronađe zajednički interes.
Cijela Europa, pa jasno i Hrvatska, gleda s velikom nadom u sporazum između Turske i EU o izbjeglicama.
- I mi se nadamo da će taj sporazum ostati na snazi jer već sada pokazuje svoje dobre strane, prije svega nema više vijesti o pogibijama. Jer, kad govorimo o izbjeglicama, moramo prije svega imati na umu da je riječ o ljudima. U sporazumu su obje strane postavile svoje uvjete, ali već je dosadašnja provedba pokazala koliko jedni druge trebamo. To je mnogima u EU, posebno Hrvatskoj, potpuno jasno, ali nekima baš i nije, što smo vidjeli tijekom prošlogodišnje krize. Želim napomenuti da će se u Istanbulu za tjedan dana održati Svjetski humanitarni summit pod pokroviteljstvom glavnog tajnika UN-a. Očekujemo predstavnike 125 zemalja, među njima više od 50 šefova država ili vlada. Iz Hrvatske dolazi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Summit će se baviti pitanjima međunarodnih izazova s kojima se suočavamo, a jedan od njih je i izbjeglička kriza koja jasno pokazuje da kriza negdje u svijetu, Siriji, Iraku ili Libiji, nije više ograničena nego ima utjecaj na sve. Dakle, treba nam kolektivni pristup, što je jasna poruka za sporazum Turske i EU.
Koliko je izbjeglica u ovom trenutku u Turskoj.
- Sada se skrbimo za 2,7 milijuna ljudi koji su izbjegli iz Sirije te oko 300.000 Iračana. Imamo 27 kampova gdje su smješteni, a dio njih je i u gradovima. A upravo je pitanje izdavanja radnih dozvola izbjeglicama jedan od uvjeta EU. No tu ipak treba uzeti u obzir i socioekonomske implikacije na Tursku. Želio bih naglasiti da je Ankara osigurala obrazovanje na njihovu jeziku za 300.000 djece koja su izbjegla iz Sirije. Ujutro u školu idu turski đaci, a popodne oni iz Sirije kojima predaju sirijski učitelji. Svim izbjeglicama osim toga osiguravamo i zdravstvenu zaštitu, hranu, smještaj. Neki nas kritiziraju da Turska traži od EU tri milijarde eura - trebali bi znati da smo do sada na izbjeglice potrošili 10 milijardi dolara.
Humanitarna kriza
Kako vidite mogućnost zaustavljanja krize u Siriji.
- Bilo je puno lakše riješiti sve u prvoj godini, kako vrijeme odmiče sve je teže. Podržavamo rad pregovarača UN-a i nadamo se uspjehu, ali vidimo da se režim ne pridržava prekida vatre i primirja. Situacija oko grada Alepa se pogoršava. Prijedlog Turske i prije je bio da se formiraju humanitarne sigurne zone u Siriji pod kontrolom međunarodne zajednice i zone zabrane letenja, što nije bilo prihvaćeno. Drago nam je što je tijekom nedavnih razgovora Hrvatska podržala taj naš prijedlog koji se sada i mnogima koji su bili protiv čini prihvatljivim. Sukob u Siriji jednom će završiti, a tada će se mnogi članovi međunarodne zajednice morati ispričavati Sirijcima, kao što to danas rade u slučaju Srebrenice i zločina počinjenih tijekom agresije na Hrvatsku.