HDZ neće dopustiti da se nakon što su provedeni lokalni izbori koncem godine, kada će se donositi proračuni, masovno ruše neposredno izabrani gradonačelnici, načelnici i župani te da se opet ide na izbore. Da bi to spriječili, u HDZ-u su spremni promijeniti Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Tijekom sljedećih nekoliko dana sastat će se povjerenstvo koje će pripremati izmjene zakona.
- Činjenica je kako zbog političke fragmentiranosti sustava prijeti opasnost da se u velikom broju jedinica lokalne i regionalne samouprave neće konstituirati gradska i općinska vijeća, odnosno županijske skupštine. Pratimo razvoj događaja i ako se ukaže potreba, u konzultaciji s predsjednikom Vlade i koalicijskim partnerima, pokrenut ćemo postupak izmjene i dopune Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kako bismo na kvalitetan način regulirali to i niz drugih pitanja - rekao je ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako smatra da nije najsretnije rješenje kojim općinska i gradska vijeća ili županijske skupštine mogu neizglasavanjem proračuna inicirati izbore za čelnika tijela, načelnika, gradonačelnika, župana. Kao osnovni razlog ističe što su te čelnike izabrali na neposrednim izborima građani, dakle dobili su mandat izravno od građana.
Gube utjecaj
Činjenica je, međutim, da su rezultati lokalnih izbora pokazali kako su velike političke stranke izgubile utjecaj u lokalnim sredinama i da građani u njima sve manje prepoznaju političku snagu koja bi bila zainteresirana za rješavanje njihovih svakodnevnih životnih problema. Posljedica je sve veći utjecaj manjih stranaka i nezavisnih lista te problemi neposredno izabranih načelnika, gradonačelnika i župana da si osiguraju većinu. Tako je u Rijeci “vječni” SDP i ovaj put dobio gradonačelnika (Vojka Obersnela), ali se prvi put dogodilo da u gradskom vijeću gradonačelnik nema većinu, nego su oporbene stranke izabrale svog predsjednika Vijeća i prisilile gradonačelnika na kohabitaciju.
U Splitu je HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Andro Krstulović Opara nekako uspio pobijediti na izborima, ali također muku muči sa sastavljanjem većine u gradskom vijeću. Nezavisnom gradonačelniku Osijeka, Ivici Vrkiću kojega su podržali HNS, SDP i još neke stranke, njihova podrška nije bila dovoljna za većinu u gradskom vijeću pa je morao sklapati širu koaliciju u koju ulazi i Most. U Zagrebu je slično. Milan Bandić od građana je uspio dobiti još jedan mandat za vođenje grada, ali vodi mučne pregovore oko stvaranja koalicije s kojom bi formirao većinu u Gradskoj skupštini.
U sva četiri najveća grada, a vrlo je slično i u nekim županijama, kao i manjim gradovima i općinama, nositelji lokalnih izvršnih vlasti nemaju podršku čvrste većine u predstavničkom tijelu, ili su u kohabitaciji pa je realno očekivati ponavljanje izbora. Ovakav se razvoj političke situacije predviđao i prije izbora, pa je na tome tragu bila i ranija najava Gordana Jandrokovića, glavnog tajnika HDZ-a i predsjednika Sabora da bi se mogao mijenjati zakon. Prema prvim reakcijama iz SDP-a koje je verbalizirao njihov predsjednik Kluba zastupnika Arsen Bauk, čini se da će HDZ naći sugovornika u najvećoj oporbenoj stranci. Naime, i Bauk kaže da postoji potreba da se izbalansira utjecaj predstavničkog tijela i gradonačelnika te da sada vijeća, odnosno skupštine, imaju više moći od neposredno izabranog načelnika, gradonačelnika i župana.
Pravila igre
Naime, po Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općinski načelnik, gradonačelnik i župan mogu samostalno raspolagati imovinom do vrijednosti koja ne prelazi 0,5 posto prihoda njihove jedinice u prošloj godini, s time da taj iznos ne smije prelaziti milijun kuna. Za odluke koje prelaze vrijednost milijun kuna moraju dobiti potvrdu vijeća, odnosno skupštine. Drugi bitan element kojim se kontrolira načelnika, gradonačelnika i župana je proračun. Nositelji izvršne vlasti predlažu proračun, a ako ga predstavničko tijelo ne izglasa, onda se ide na nove izbore.
U HDZ-u, međutim, spominju samo one zakonske intervencije koje bi spriječile zloupotrebu mogućnosti da se predstavnika izvršne vlasti ruši na proračunu. Za Anku Mrak Taritaš koja je bila kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba i s malom razlikom izgubila izbore ovaj HDZ-ov potez je očekivan, ali ga ne odobrava. - Što je smisao predstavničkog tijela? Treba li ono samo dizati ruku ili imati i neke ovlasti i odgovornost? - pita Mrak Taritaš, navodeći kako bi velike stranke, ako žele upravljati jedinicama lokalne samouprave, trebale uložiti više truda i više raditi na potrebama lokalnih sredina. - Nije dobro da svake godine može pasti proračun i da se ide na izbore, ali nije dobro ni vijećnike ostaviti bez ovlasti - kaže Taritaš.