Oporba je zbila redove i sad su im glavna preokupacija prijevremeni izbori. Ključna je dilema hoće li, ako se u Saboru izglasa opoziv prvom potpredsjedniku Vlade i predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku, što onda realno vodi prema prijevremenim izborima, pred birače izaći u istoj formaciji kao u studenom prošle godine ili u dva bloka.
- Mislim da bi novi izbori morali biti već u rujnu i da bi na njih trebale izaći stranke koalicije Hrvatska raste, ali ojačane HSS-om. Što se IDS-a tiče, on je sigurno uz nas, ali se pokazalo da u Istri možemo postići bolji rezutat ako na izbore izađemo odvojeno - razmišljanja su osobe iz Predsjedništva SDP-a.
Jedan od vodećih ljudi HNS-a kaže da će se sljedećih dana morati sastati predsjednik SDP-a Zoran Milanović i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i dobro analizirati sve opcije izlaska na izbore.
- Milanović i Vrodljak sada moraju vidjeti rezultate prošlih izbora, uzeti u obzir rejting stranaka, svakako razgovarati s HSS-om i onda odlučiti da li da svi zajedno izađemo na izbore ili ipak u dva bloka. Treba izabrati opciju u kojoj će nam D’hondt pojesti namjanje glasova - kaže sugovornik iz vodstva HNS-a koji je uvjeren da na prijevremenim izborima mogu osvojiti vlast, te stabilizirati gospodarsku i socijalnu situaciju u zemlji.
Na pitanje što ako Sabor do 18. lipnja, kad je zadnji rok, ipak ne izglasa nepovjerenje Karamarku i ako opstane aktualna Valda, naši sugovornici odgovaraju da Vlada, čak i ako preživi ovu krizu, ne može biti stabilna i da je velika vjerojatnost njenog pada na idućem proračunu. A tada, uvjereni su, slijede izbori.
Poziv HSS-u
Premda opoziv Tomislava Karamarka i prijevremeni izbori ovise o Mostu, nitko u opoziciji ne računa s njima kao partnerima u budućoj Vladi, a ne spominje se ni preslagivanje koje bi bez izbora na vlast dovelo lijevu opciju. U tom kontekstu spominje se jedino HSS.
- Mi razgovaramo sa svim strankama, ali razgovor i suradnja nisu isto. HSS je skupo platio sve suradnje do sada i zato ćemo triput razmisliti prije nego što se odlučimo na političku suradnju - rekao je predsjednik HSS-a Krešimir Beljak napominjući da će takve odluke donositi stranačka tijela.
Kako gledaju na mogućnost prijevremenih izbora pitali smo i Laburiste. - Mi smo uvijek spremni na izbore - kaže njihov predsjednik Tomislav Končevski koji na pitanje u kakvoj bi formaciji trebalo izaći na prijevremene izbore, ako do njih dođe, odgovara da po njegovu mišljenju ljevica mora nastupiti zajednički.
U SDP-u koji je inicirao postupak opoziva Karamarka kao člana Vlade maksimalno su fokusirani na ishod inicijative koja u Hrvatskoj još nije uspjela. - Ovog trenutka uopće se ne bavimo Zagrebom, kao ni lokalnim izborima. Sada se događaju puno važnije stvari. Zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Karamarku nismo podnijeli zbog forme, nego smo jako vodili računa o tajmingu i svemu što on povlači za sobom - kazao nam je jedan od vodećih SDP-ovaca. Pritom je naglasio da je Most imao šansu sam povući pitanje političke odgovornosti Tomislava Karamarka zbog prijateljske i interesne povezanosti njega i njegove supruge s bivšim članom Uprave Ine, Jozom Petrovićem.
- Most na to nije reagirao na vrijeme i sada se trebaju izjasniti o zahtjevu SDP-a i svoju političku vjerodostojnost dokazivati podrškom SDP-ovoj inicijativi za opoziv Karamarka - kazao nam je sugovornik iz vrha SDP-a.
Tako na stvari gleda HDZ-ov Milijan Brkić koji je, za razliku od Karamarka, krizu Vlade detektirao kao političku borbu sa SDP-om. - SDP će doživjeti poraz na glasovanju u Saboru i zahtjev za opoziv neće proći - rekao je Brkić i dodao da će Vlada opstati, čime je na vrhuncu krize Vlade poslao pomirljivu poruku Mostu.
Kad se analiziraju izjave koje je čelnik Mosta Božo Petrov davao na temu Ine i MOL-a, te ocjena uloge Tomislava Karamarka u kontekstu odlučivanja o sudbini državne naftne kompanije, vidljivo je da Most ima kontinuitet u politici prema Ini. Od početka se protivi daljnoj prodaji, kao i odustajanju od arbitraže s MOL-om. No, kad je riječ o ocjeni uloge koalicijskog partnera Karamarka prema hrvatskoj naftnoj kompaniji, Petrov vrluda i plaća ceh političkom neiskustvu. Dojam je da se zapleo i našao usred procesa koje teško kontrolira.
Počelo s Bandićem
Prvu žestoku reakciju Petrova isprovocirao je Milan Bandić kad je javno rekao da se sastao s Karamarkom i da su razgovarali o preslagivanju u Saboru. Petrov je to primio vrlo emotivno i isprovociran Bandićevim priznanjem 20. travnja stao pred TV kamere i ispalio rafal na Karamarka. Rekao je da mu je dosta što se Most okrivljava za neprovođenje reformi, kao i toga što se stvara dojam da je Vlada nestabilna. - Ne mogu razumjeti zašto se to radi, tim prije što smo akcijskim planom već u prvoj godini mandata predvidjeli više reformi nego što ih je protekla SDP-ova Vlada imala u četiri godine. Jedini je zaključak da se sve to događa jer je problem Ina. Vidi se tko je pozvan kao svjedok u arbitražnom postupku oko Ine i što se događa - kazao je Petrov prije više od mjesec dana.
Strasti su se taman stišale kada je 10. svibnja tjednik Nacional objavio dokument koji je pokazao da je Karamarkov dugogodišnji prijatelj i lobist MOL-a Jozo Petrović bio u poslovnom odnosu s njegovom suprugom Anom Karamarko. Radilo se o ugovoru njene tvrtke Drimia s Petrovićevim Peritus savjetovanjem koji je raskinut neposredno pred Karamarkov ulazak u Vladu. Odmah po objavi dokumenta Karamarko se obratio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa i zatražio da ispitaju je li on zbog tog poslovnog odnosa koji je prestao prije nego što je postao čelnik izvršne vlasti u sukobu interesa. Istoga dana oglasio se predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekavši da “ako je MOL-ov lobist plaćao Karamarkovoj supruzi, onda se tu ne radi o sukobu interesa, nego je posrijedi politička odgovornost”. Nakon te Vrdoljakove rečenice postalo je jasno da (ako je uopće i postojala) više nema nikakve šanse da HDZ i HNS postignu dogovor o političkoj suradnji koja bi Most izbacila iz igre. Svi pogledi uprli su se u Most koji se morao izjasniti, tim prije što je posrijedi pitanje Ine oko koje je Petrov već zategnuo konop. Njemu, međutim, nije bio najzgodniji trenutak za isprsiti se pa je u prvi plan gurnuo Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. Slijedila je SDP-ova najava pokretanja zahtjeva za opoziv Karamarka, čime se Most našao između čekića i nakovnja. S jedne strane je koalicijski partner s kojim dijeli vlast, a s druge su vlastiti principi koji se počinju poklapati sa zahtjevom oporbe.
Požurivanje Mosta
- Mi ćemo se suzdržati od bilo kakvih komentara dok se ne donese odluka koju radi Povjerenstvo - kazao je Petrov 17. svibnja odgovarajući na pitanje novinara hoće li Most podržati SDP-ov zahtjev za opoziv Karamarka zbog afere Drimia. - Mislim da nije korektno, dok određene ustanove obavljaju svoj posao, na bilo koji način to komentirati. Mi možemo komentirati njihovu odluku kakva bude, ali na bilo koji način utjecati na nju, a to je moguće ako komentirate, mislim da nije korektno - objašnjavao je Petrov prije deset dana.
SDP-ovci koji imaju daleko više političkog iskustva pažljivo su tempirali kada će podnijeti zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Karamarku i izabrali 18. svibnja. Budući da Sabor zasjeda do 15. srpnja, kada po Ustavu počinje ljetna stanka, ostavili su dovoljno vremena da se do ljeta može izglasati nepovjerenje Karamarku i raspisati nove izbore. No, prije nego što su predali zahtjev za opoziv Karamarka obavili su dvije bitne stvari. Jedna je da su s HDZ-om postigli dogovor oko izbora deset ustavnih sudaca (što je iznimno važno jer je bez Ustavnog suda nemoguće provesti izbore) te definirali da će se njihov izbor obaviti do 3. lipnja.
Valja pripomenuti da je istoga datuma kad je pokrenuta procedura Karamarkova opoziva u Saboru održana sjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i objavljeno da se u povodu afere Drimia pokreće postupak protiv Karamarka. Samo pokretanje postupka ne znači ništa jer se u slučaju kada dužnosnik sam zatraži od Povjerenstva da ispita je li bio u sukobu interesa postupak mora pokrenuti. No, SDP-u je bilo važno uskladiti svoju proceduru s radom Povjerenstva kako bi se Petrova natjeralo na očitovanje o Karamarku prije nego što tim Dalije Orešković, predsjednice Povjerenstva, donese konačnu odluku.
Trajno narušen odnos
Naime, prema Poslovniku Sabora, u slučaju zahtjeva za izglasavanje nepovjerenja članu Vlade propisan je rok od tjedan dana u kojemu se Vlada mora očitovati. Kako se po Zakonu o Vladi odluke donose većinom glasova svih ministara, Petrovu je postalo jasno da mora izaći na čistinu. Tim prije što su se u medijima pojavili novi dokumenti koji produbljuju početnu Karamarkovu aferu. Tako su prije pet dana u medijima osvanule izjave čelnika Mosta prema kojima više nema sukoba interesa i suzdržavanja od vlastitih ocjena kako se ne bi utjecalo na Povjerenstvo, nego je Petrov nedvosmisleno kazao da se Karamarko našao u sferi političke odgovornosti. Konačno je u jučerašnjem intervjuu Jutarnjem listu rekao da će svi ministri iz Mosta glasati protiv podrške Karamarku.
Dogodilo se ono što je SDP očekivao i jednim dijelom isprovocirao izborom datuma podnošenja zahtjeva za opoziv. Vladajuća koalicija se podijelila, i to oko pitanja povjerenja najvažnijem članu - predsjedniku najveće stranke. Čak ako i ne dođe do izglasavanja nepovjerenja predsjedniku HDZ-a Karamarku, odnosi između HDZ-a i Mosta ostat će trajno narušeni i pitanje je mogu li zajedno dočekati kraj mandata. Ništa manje bitno nije ni to da se potpuno iskristalizirala situacija u Saboru i jasan je odnos snaga. Nakon izjašnjavanja o (ne)povjerenju Karamarku više nema mogućnosti pretrčavanja iz opozicije u poziciju (osim pojedinačnih, što je također malo vjerojatno). Udarom na Karamarka SDP je ponovo okupio sve svoje koalicijske partnere i zadržao (ako ne i proširio) formaciju s kojom je nastupio na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima.