SLOVENIJA DOBILA KORIDOR PREMA MEĐUNARODNIM VODAMA
Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu (tzv. junction) svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora. Slovenski koridror do otvorenog mora bit će 2,5 nautičke milje od Osimske granice, rekao je predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillaume.
Guillame je prethodno rekao da "trenutačno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more, ali ga sud ima dužnost odrediti". Odredio je da je slovenski 'junction' do otvorenog mora područje u kojem brodovi i zrakoplovi imaju jednaka prava kao na otvorenom moru.
"Ova sloboda ne uključuje istraživanje, eksploataciju niti upravljanje prirodnim resursima na području ovog junctiona. Međutim, tu se računa sloboda kretanja zrakoplova, brodova, kablova i cjevovoda. Te se slobode odnose na sve civilne i vojne brodove bez obzira iz koje su države. I ostali imaju pravo korisiti junction kada putuju u Sloveniju ili iz nje, bez obzira koje su iz države", rekao je Guillame.
Pravo komunikacije na području 'junctiona' ne može se ukinuti ni pod kojim okolnostima, rekao je sudac.
"Sud smatra da je pošteno prema Hrvatskoj da može usvojiti regulativu koja se odnosi na nehrvatske brodove i letjelice na području junctiona. Neophodno je da junction bude područje gdje Hrvatska ima pravo reagirati na zahtjev diplomatskog časnika ili zapovjednika broda za pomoć od strane hrvatskih vlasti", rekao je Guillame.
Koridor koji ima pravo koristiti Slovenija za izlazak na otvoreno more:
-----------------
HRVATSKA IZGUBILA DIO PIRANSKOG ZALJEVA
Slovenija tvrdi da je zaljev imao ulogu unutarnjih voda Jugoslavije prije raspada Jugoslavije. S druge strane, Hrvatska tvrdi da to Jugoslavija nikada nije povukla crtu koja zatvara zaljev i nikada nije napravila službenu kartu. Dakle, Hrvatska tvrdi da zaljev nikada nije postao područje unutarnjih voda. Tribunal se ne može složiti s tom tvrdnjom i zaključuje da je 1991. zaljev bio dio unutarnjih voda Jugoslavije.
- Slovenija smatra da je cijeli zaljev njihov, dok Hrvatska tvrdi da ima pravo jurisdikcije na jugozapadnom dijelu zaljeva te da se slijedi središnja crta razgraničenja.
Sudac uglavnom nabraja broje argumente koje ide u prilog Sloveniji kao što je djelovanje slovenske policije u zaljevu, akciju spašavanja broda Hugo koji je potonuo u zaljevu, a u pomoć su mu priskočili samo Slovenci...
Sudac je nakon toga pokazao razgraničenje u Piranskom zaljevu. Slovenci su dobili otprilike 3/4 zaljeva, što će reći da je Hrvatska sigurno izgubila dio morskog teritorija.
Novo razgraničenje u Piranskom zaljevu:
-----------------
GRANICA NA DRAGONJI SE NE MIJENJA, JOŠKO JORAS OSTAJE U HRVATSKOJ
Što se tiče rijeke Dragonje, tribunal zaključuje da je spor nastao uslijed odluke iz 1952. godine i to je pitanje koje je ostalo neriješeno. Zaključak je da granica slijedi tok rijeke Dragonje i to po sredini kanala. To znači da istarski zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škrilje, kao i kuća Joška Jorasa, ostaju u Hrvatskoj. Slovenski mediji pišu da je Joras nakon objavljene presude samo izjurio iz sobe...
-----------------
'SVETA GERA JE HRVATSKA!'
Što se tiče Svete Gere, tribunal zaključuje da se poklapa s katastarskim granicama Hrvatske i Slovenije i smatra da je ta granica uspostavljena.
- Tribunal je razmotrio i hrvatski zahtjev da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju, a mi zaključujemo da je to dio hrvatskog teritorija, ali nemamo jurisdikciju da bi odgovorili na ovaj zahtjev Hrvatske, rekao je Guillaume.
-----------------
Uoči čitanja presude: Euforija u Sloveniji!
'Dan D', 'Povijesni trenutak'... u takvom su tonu ovih dana bili slovenski mediji.
- Proglašenje arbitražne presude bit će 'treća prijelomnica' u životu naše mlade države. Prva je bila kad se Slovenija osamostalila prije 26 godina, druga kad je 2004. godine ušla u EU i NATO. Treća će se prijelomnica dogoditi u četvrtak, kada će biti određena naša 'konačna granica' s Hrvatskom - rekao je predsjednik parlamenta Milan Brglez, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Ljubljani, koji slovi za odličnog poznavatelja međunarodnih odnosa.
- Pozivam naše građane da u četvrtak i kasnije ne nasjedaju na moguće spinove i lažne vijesti koje će se širiti - rekao je Brglez.
Premijer Miro Cerar očekivanu je presudu ovih dana u istupima za medije nazivao 'povijesnim događajem' za obje države u sporu, ali i danom D za Sloveniju. A onda je jučer ljubljansko Delo izašlo s gotovo neočekivanim naslovom: 'Ako arbitraža ne bude dobra, budu li granicu određivali sami?'. I donose reportažu iz već zaboravljenih sela Bužin i Škudelin, koja su još davne 1992. godine pokrenula granično pitanje. A oglasio se i Joško Joras, taj strastveni borac za slovensku granicu što dalje u Hrvatskoj.
Mediji bliski vladi, pak, ističu da garnitura premijera Mire Cerara neće pristati na nove razgovore o granici koje nudi hrvatska strana sve dok Zagreb ne prizna arbitražnu presudu - kakva god ona bila. Za RH odluka suda je 'mrtvo slovo na papiru'. Dijalog s Hrvatskom moguć je samo o implementaciji presude ili da ta presuda bude polazište za razgovore o granici. Ova je rečenica posebno važna jer nije isključeno da sud donese odluku koja neće ići na ruku Sloveniji.
Za Sloveniju je najvažnije da će joj arbitraža dodijeliti izlaz na otvoreno more, navodi koparski dnevnik Primorske novice, uz očekivanje da će joj pripasti i više površine u Piranskom zaljevu te da crta podjele neće ići sredinom zaljeva, kako je sada. Upravo će zbog toga biti posebno interesantno, za nas u Hrvatskoj samo sa znanstvene, međunarodnopravne točke gledišta, kako će sud utvrditi 'junction', poveznicu Slovenije i otvorenog mora. Naime, taj je pojam bio ključni problem u trenutku kad je pisan Arbitražni sporazum jer nije riječ o međunarodnopravnom terminu.
Presuda koju će u danas od 14 do 16 sati objaviti predsjednik arbitražnog suda Gilbert Guillaume napisana je na više od 500 stranica i o njezinu će sadržaju već u jutarnjim satima biti obaviještena slovenska vlada. No, zbog nekih izjava slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca, postoji sumnja da je neformalnim kanalima Ljubljana već izviještena o presudi.
Premijer Cerar će zatim o sadržaju presude i implikacijama obavijestiti predsjednike svih političkih stranaka, na zatvorenom sastanku u parlamentu koji počinje u 14 sati i 30 minuta, te ih pozvati na jedinstvo i uravnoteženost u izjavama. Sastanak će biti održan u 'gluhoj sobi', zaštićenoj od bilo kakve vrste prisluškivanja. Zatim će nastaviti s diplomatskom ofenzivom, osobito u Europskoj uniji, kojom će dokazivati da Hrvatska presudu mora priznati, da je arbitraža obvezuje kao međnarodni važeći sporazum, da je arbitražni sporazum iz 2009. godine ispunio i 'nacionalni interes' Slovenije da ima pristup otvorenom moru i 'nacionalni interes' Hrvatske da pristupi Europskoj uniji, te da je Europska unija zapravo 'sponzor' ili jamac tog sporazuma kao međunarodnog ugovora, prenose najvažniji slovenski mediji.
Ako bi Hrvatska i dalje odbijala svaku pomisao da prihvati arbitražnu presudu, onda bi Slovenija kao o krajnjem sredstvu trebala razmišljati o tužbi protiv Hrvatske pred sudom Europske unije u Luksemburgu, smatra nekadašnji ministar prometa i stručnjak za trgovačko pomorsko pravo Marko Pavliha. Među običnim slovenskim državljanima nema mnogo uzbuđenja ili posebnih rasprava o “presudnom” danu, možda i zbog sezone godišnjih odmora koje će mnogi od njih, kao i proteklih godina, provesti u Hrvatskoj.