U srijedu je nastavljena 5. sjednica Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor sa 113 glasova "za" osnovao je istražno povjerenstvo za Agrokor kojemu je predsjednik Orsat Miljenić, nekadašnji SDP-ov ministar pravosuđa. Također, glasovali su nakon toga i o izboru ustavnih sudaca, za koje su potvrđeni Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec.
Nakon političkog dogovora HDZ-a i SDP-a oko redoslijeda i načina glasovanja o istražnom povjerenstvu za Agrokor i o ustavnim sucima, Hrvatski sabor konačno je glasovao o te dvije točke koje su u više navrata zbog uzajamnog nepovjerenja dviju najvećih stranaka bile prolongirane.
Potom se nastavila rasprava o prijedlogu Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U nastavku možete uživo pratiti tijek sjednice!
14:30 Ivica Todorić na svom je blogu u najnovijoj objavio pozdravio osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor i teško optužio ministricu gospodarstva Martinu Dalić da će morati dokazivati svoju nevinost. Njegove dvije današnje objave možete pročitati na OVOJ poveznici.
Većina hvali novi zakon o financiranju gradova, općina i županija, oporba rezervirana
Saborska većina hvalila je u srijedu novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji bi, uvjerava Vlada, na jednostavniji i pravedniji način trebao urediti sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja i financiranja decentraliziranih funkcija, a oporba je rezervirana i propituje njegovu pravednost. Predloženi je zakon možda jednostavniji i razumljivi, no zasigurno nije pravedniji. Zakon ima i dobrih strana, ali se ne vidi što će biti s regionalnom politikom, on je zapravo poništava, ocijenili su SDP-ovi Damir Mateljan i Branko Grčić.
Željko Jovanović (SDP) prenosi nezadovoljstvo većeg broja otočkih načelnika i gradonačelnika kojima se ukida 16 posto udjela poreza na dohodak, koji su mogli namjenski koristiti i poboljšati kvalitetu života na otocima.
Strah za siromašne općine
Strahujem za siromašne slavonske općine, bit će velikih problema, ističe Tomislav Žagar (Most). Nitko nema razloga za brigu i nezadovoljstvo, uvjerava državni tajnik Ministarstva financija Željko Tufekčić i tumači kako će slabije razvijene općine i gradovi ostvariti veće izravne prihode od poreza na dohodak, 350 općina dobit će više nego do sada. Predloženi je zakon za pohvalu, najpošteniji je za financiranje lokalne samouprave, ide na ruku mnogima, argumentirali su kroz replike pozicijski zastupnici.
Treba pratiti učinke tog zakona, jer ako ne bude razvoja, ako se ne poveća standard, postavlja se pitanje smisla takve lokalne samouprave, kaže Branko Hrg (HDS) i ističe da zakon ima i demografsku "priču". Više neće biti argumenata ni za jednu općinu ili grad da kaže da ne može nabaviti besplatne udžbenike, rekao je Hrg. Dalo se nasluti da neke općine, posebno na otocima i brdsko-planinskim područjima, neće dobiti očekivana sredstva, no teško je napraviti model koji će zadovoljiti baš sve, kaže Ante Babić (HDZ).
Mislimo da smo izradili dobar zakon u suradnji sa svim dionicima na koje se odnosi, kaže Tufekčić i navodi da se zakon nastavlja na poreznu reformu s kraja 2016.
"Od 1993., kad je prvi zakon donijet, mijenjan je čak 13 puta, novim namjeravamo na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja općina, gradova i županije te sustav financiranja decentraliziranih funkcija". kaže Tufekčić. Namjeravamo definirati i sustav koji će svim lokalnim jedinicama osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga, a drugim će se zakonima poticati regionalni razvoj i demografska obnova, naglasio je državni tajnik.
Prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta lokalnoj samoupravi
Po predloženom zakonu, prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, baš kao i prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju, koji je lani iznosio gotovo 369 milijuna kuna. Nadalje, 16 posto udjela u porezu na dohodak koji je do sada namjenski korišten za financiranje decentraliziranih funkcija kroz sredstva pomoći, prepušta se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uspostavlja se i novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17 posto udjela u porezu na dohodak. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak pojednostavljena je, udio općine, odnosno grada u ukupnom prihodu je 60 posto, udio županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije šest posto i udio za fiskalno izravnanje 17 posto. U Vladi drže kako će ukupni efekt predloženog zakona iznositi 1,4 milijarde kuna, naime, tolikog se iznosa država odriče iz proračuna. (HINA)
14:00 Branko Grčić kazao je da je kvaka u tome što raspodjela nije dobra. - Ako se meni deset načelnika otočkih općina javi zadnjih sedam dana i kaže da gube sredstva za kapitalna ulaganja, onda gube oko 46 milijuna kuna godišnje, koji se akumuliraju i do sad su služili da kad se prikupi dosta - da se to koristi za realizaciju projekata. A sad to sve ide u zajedničku kasu i preraspoređuje se. Gubi se regionalna politika - upozorio je kao manu. Branko Hrg mu je odgovorio da je otvoren niz mogućnosti za kapitalne investicije i da otoci tu imaju jednu prednost, te da će iz tog izvora moći zadovoljavati neke svoje potrebe.
13:30 Sjednica je nastavljena raspravom o prijedlogu Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić rekao je da je siguran da će zakon dobiti potporu. Pojasnio je da 1,4 milijarde kuna iznose prihodi kojih se država odriče na korist lokalne samouprave u idućoj godini.
Zastupnik Branimir Bunjac (Klub Živog zida) govorio je o teškoj situaciji umirovljenika u Hrvatskoj.
- Mnogi umirovljenici ne mogu preživjeti od svoje mirovine pa pokušavaju nešto dodatno zaraditi, ali zakonom im to nije dopušteno pa rade na crno. Broj umirovljenika beskućnika svakog dana raste sve više. Mnogi umirovljenici nemaju pravnu pomoć pri različitom obliku prijevara - rekao je Bunjac, koji kaže da je država uzurpirala sredstva onima koji danas ne mogu ostvariti pravo na mirovinu iako su uplaćivali doprinose.
Branko Hrg upozorio je da mnoga sela u manjim mjestima danas nemaju asfalta, vodovoda i riješene elementarne stvari, a da će to riješiti novi zakon.
Mostovci napustili sabornicu kad se glasovalo o ustavnim sucima
12:25 Nakon što su zastupnici pojedinačno glasovali o ustavnim sucima, za koje su predloženi Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec, trojica navedenih su i potvrđeni. Usred glasovanja o ustavnim sucima, svi Mostovci osim Mire Bulja napustili su sabornicu.
Miroslav Šeparović: 118 glasova za, 7 protiv, 0 suzdržanih
Mato Arlović: 116 glasova za, 9 protiv, 9 suzdržanih
Goran Selanec: 117 za, 7 protiv, 0 suzdržanih
Životopisi trojice danas izabranih ustavnih sudaca
Životopisi trojice sudaca Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, Mate Arlovića i Gorana Selanca koje je u srijedu izabrao Hrvatski sabor.
Miroslav Šeparović
Miroslav Šeparović predsjednik je Ustavnog suda kojemu je mandat istekao u travnju. Za suca Ustavnog suda izabran je 2009., a za predsjednika tog suda 2016. Prije toga, od 2000. do 2005. bio je odvjetnik, a od 1998. do 2000. ravnatelj Hrvatske obavještajne agencije i zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost. U Ministarstvu pravosuđa radio je od 1989., prvo kao upravni savjetnik u Upravi za imovinsko pravne poslove, a od 1995. do 1998. bio je ministar pravosuđa. Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. Karijeru je započeo u tvrtki Blato 1981., nakon čega je radio i u vojnoj građevinskoj ustanovi Prečko. Rođen je 18. srpnja 1958. u Blatu, diplomirao je 1981. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje je 2013. doktorirao na području građanskog prava i obiteljskopravnih znanosti.
Mato Arlović
Za suca Ustavnog suca izabran je u srpnju 2009. Od 1990. do 2008. od obnašao je pet mandata u Hrvatskom saboru, gdje je obnašao brojne dužnosti. Bio je potpredsjednik Hrvatskog sabora od 2000. do 2003. i od 2004. do 2007. Uz članstva u odborima bio je predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe, Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku, Odbora za pomorstvo i veze i Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. U Saboru je sudjelovao u donošenju Ustava i njegovih izmjena i dopuna te kao i u procesu donošenja Ustavnih zakona. Od 1970. do 1975. radio je u Tvornici šećera i vrenja Boris Kidrič, a od 1980. do 1988. bio je zaposlen na osječkom Pravnom fakultetu. Rođen je 4. studenoga 1952. u Oštroj Luci u BiH, diplomirao je 1979. na osječkom Pravnom fakultetu, gdje je 2012. doktorirao prave znanosti.
Goran Selanec
Goran Selanec na dužnost suca Ustavnog suda dolazi s mjesta zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, gdje je od 2012. uz ostalo radio na kontroli usklađenosti prakse pravobraniteljice s pravnom stečevinom EU, te praćenju i analizi odluka Ustavnog suda, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava. Od 2010. bio je viši pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Bio je i nacionalni stručnjak za ravnopravnost spolova (od 2009. do 2012.), stručni savjetnik na EU PHARE projektu „Harmonisation and Publication Case Law“ pri Vrhovnom sudu, predavač na Katedri za europsko javno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i znanstveni novak na katedri za Ustavno pravo. Rođen je 20. listopada 1976. u Zagrebu. Pravo je diplomirao 2000. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, dok je pravne znanosti doktorirao na University of Michigan Law School 2012. (HINA)
11:50 Zastupnici glasuju i o izboru ustavnih sudaca, pojedinačno.
11:45 Željko Jovanović je rekao da je ugled Ustavnog suda ovog trenutka u potpunom nesrazmjeru s s onim koji bi takav sud trebao imati, upravo zbog afera plagijata i životopisa koje su pojedini suci imali, te pozvao da se sad suce bira po svim kriterijima izvrnosti. Vlaho Orepić rekao je da su članovi odabrani samo da je forma zadovoljena, no nikako nije zadovoljan izborom članova Ustavnog suda.
11:30 Sjednica Sabora nastavljena je raspravom o izboru ustavnih sudaca. Predloženi su Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec. Ustavni sud imao bi 13 članova, koji se biraju na sedam godina.
Osnovano istražno povjerenstvo za Agrokor
11:10 Zastupnici su glasovali o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor. "Za" je bilo 113, suzdržano 13, a protiv 11 zastupnika.
U saborskom povjerenstvu za Agrokor nalaze se:
iz HDZ-a Marija Jelkovac, Milijan Brkić, Ante Babić i Josip Borić, iz redova SDP-a Orsat Miljenić i Gordan Maras, te Nikola Grmoja iz Mosta, Stjepan Čuraj iz HNS-a i Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku. Predsjednik je SDP-ov Orsat Miljenić, a s radom bi povjerenstvo počelo 30. listopada.
Koga će sve pozvati da svjedoči i kojim redom, odlučuje samo Povjerenstvo. Od kako je sredinom 90-ih donesen zakon koji omogućuje osnivanje istražnih povjerenstva, osnovano ih je 10-ak i većina je imala mršav rezultat, za jedno je donesena odluka o osnivanju, ali ono nikad nije imenovano.
11:00 Miro Bulj u jednom se trenutku jako izderao na predsjednika Sabora. - Ti mi pričaš o povredi poslovnika! - kazao mu je, na što se sabornica šokirala. Prije toga ga je Jandroković htio opomenuti da ne proširuje replike previše, budući da se prepucavao s Lovrinovićem. Bulj je nakon toga izašao iz sabornice, a Jandroković mu je kazao da ga nije namjeravao uvrijediti.
10:45 Ivan Pernar usporedio je "ovo ponašanje s ponašanjem srpskog naroda koji je podržavao politiku Miloševića, no samo dok nije počeo padati. Tako su zastupnici HDZ-a i SDP-a branili Todorića dok sve nije počelo padati.
Na fotografiji: Ivan Pernar
10:40 - U ime stranke "Promijenimo Hrvatsku", govorio je Lovrinović. - Nisam zadovoljan ni sastavom ni brojem, jer neki ljudi zaista ne bi trebali biti tu jer su bili u izvršnoj vlasti. Međutim, ne mogu prijeći preko toga da ovdje pojedinac hoće iz šesnaesterca zabiti gol i gledaju kome će gurnuti lakat u rebra. Gospodo, vi ste dvaput bili u "K plus vladi", kazao je Ivan Lovrinović, spomenuvši time termin koji se pojavljivao kroz rasprave i replike. - Oni koji misle da će meni izborom u ovo povjerenstvo začepiti usta, jako se varate. - Pozvao je da se prestane na taj način skupljati bodove i da se počne raditi, a da njegova stručnost kao ekonomista govori da valjda nešto zna o tematici. - Cilj je da razotkrijem vezu između politike i ekonomije, uistinu je točno da smo Grmoja i ja iz oporbe i da ćemo tako biti kamenčići u cipeli. Pokazat će se što se može napraviti - rekao je Lovrinović.
10:25 Zlatko Hasanbegović najavio je da će Klub zastupnika 'Neovisni za Hrvatsku' glasovati protiv ovako sastavljenog povjerenstva. Među ostalim su protiv toga da je predsjednik povjerenstva "ministar iz Milanovićeve Kukuriku vlade koji je sudjelovao i u stvaranju lex Perkovića".
- Predlažem da za vanjske suradnike povjerenstva angažirate i Todorića, Perkovića i Mustača.
10:15 Ivica Mišić rekao je da je Grmoja držao populistički govor i pozvao da povjerenstvo počne s radom. Grmoja mu je rekao da nikad nije čuo govor koji je bio više populistički od njegovog. "Potpuno sam izgubio živce!", završio je Grmoja. Mišić se javio za povredu Poslovnika, no nije znao reći točnu točku, već je 'pogađao' što je nasmijalo sabornicu.
- Kad je Gordan Jandroković shvatio da je Karamarko prošlost, vi ste se još uvijek željeli preslagivati! - rekao Grmoja Mišiću. Jandroković mu je rekao "Vrlo ste duhoviti, ali dajem vam opomenu", kazao je Jandroković.
10:10 Anka Mrak Taritaš kaže da je povjerenstvo pretvoreno u sapunicu između dva najjača kluba u Saboru, gdje se oni dogovaraju tko će biti i kako će biti. - Moglo je već početi s radom. Namjerno ne počinje s radom i ne možete me uvjeriti u suprotno. Ja sam sastav povjerenstva kao zastupnica čula na televiziji. Ja sam pitala tko je predložio gospodina Lovrinovića? Ne da imam nešto protiv njega, nego smo mi ostali bili uključeni prekasno u raspravu. Moj prijedlog je da više ne nastavljamo sapunicu nego počeno s radom - rekla je Mrak Taritaš.
Na fotografiji: Orsat Miljenić
10:05 Krešo Beljak (HSS) se zahvalio oporbi koja je pozivala na to da na konzultacijama pridruži i HSS, te je naveo da je saznao informacije o tome da ih HDZ nije htio uključiti. Branko Bačić (HDZ) kasnije ga je pokušao teretiti za povredu poslovnika, no Jandroković je smirio situaciju navodeći da nema temelja za to. Beljak je nakon toga Bačiću rekao da je bio glavni tajnik Ive Sanadera, "vi ste bili taj, ne ja!"
10:00 Nikola Grmoja (Most) rekao je da se i u petak dijelom složio sa zastupnicima Živog zida, kad je prosvjedovao što dio zastupnika nije bio uključen u konzultacije, poput predstavnika HSS-a. - Izostala je komunikacija kad se birao deveti član, rekao je Grmoja.
- U javnosti se budi određena sumnja da ljudi koji su bili u policiji ili su bili ministri ne bi trebali biti u povjerenstvu. Prednost je da je interes javnosti ogroman. Svaka sjednica i svaki potez će se pratiti. Osjećam veliku odgovornost - kaže Grmoja. - Dok neki imaju naknadnu pamet, podsjećam da sam u travnju već rekao da deset godina u Agrokoru nije bila porezna, tada smo podizali kaznene prijave i protiv Hanfe, i protiv Todorića. Spreman sam bilo koju informaciju iznijeti, i unutar Mosta smo već od savjetnika i suradnika oformili tim koji će raditi na ovome. Sigurno da mogu sve što ljudi pripreme iznijeti pred povjerenstvom. Nemam nikakvog straha ni veza s Todorićem - rekao je kao prednost toga što će biti među članovima Povjerenstva.
9:50 Miro Bulj (Most) složio se sa Sinčićem o tome da "Povjerenstvo treba biti sastavljeno od ljudi koji nisu bili uključeni u vlast, a ne ljudi koji su bili u sastavu Vlada kad je Agrokor radio što je htio." - Povjerenstvo mora imati 15 članova, i da treba govoriti o tome zbog čega nisu svi klubovi zastupljeni. Najbitnija je nelogičnost da bivši ministri i osobe iz MUP-a budu ovdje. -
9:30 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković započeo je sjednicu s točkama koje su se čekale. Prvo se glasuje o prijedlogu osnivanja istražnog povjerenstva za Agrokor. Arsen Bauk (SDP) zastupnicima je pročitao prijedlog sastava Povjerenstva. Bauk je dodao kako će povjerenstvo s radom početi 30. listopada, a kako će do 30. listopada napraviti sve potrebne predradnje. Jandroković je nakon toga najavio početak rasprave, za koju se najprije u ime Kluba zastupnika javio Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).
Sinčić je rekao da je povjerenstvo imalo podršku Živog zida do jučer, dok nisu vidjeli dokumente koji govore "o jednoj velikoj muljaži" od ranije, iz 1996., u pogledu istražnog povjerenstva za krađu pšenice. - Nema fonograma i zapisnici su loši - kazao je Sinčić i naveo da su postojale velike nepravilnosti u ispitivanjima.
- Ispitivani su Todorić, Škegro, Valentić... Bilo je 16 svjedoka. No, mi ne znamo što je tada Todorić rekao", upozorio je Sinčić. Dodao je da bi novo povjerenstvo trebalo imati više članova od sadašnjih devet.
"To je parlamentarni teror od dva najveća kluba, nama se daju samo mrvice", rekao je.
- Sad imamo povjerenstvo od devet članova u kojem nemamo osobe koja je bila u pravoj oporbi. Ako već mora biti devet članova, u redu, međutim moramo se držati načela proporcionalnosti, kojeg se nismo držali - smatra Sinčić, koji predlaže i da se izmijeni zakon "da od istražnih povjerenstava učinimo učinkovit alat. Drugi alat su vještaci."
