TOP GRADOVI U HRVATSKOJ

VELIKA ANALIZA LOKALNIH VLASTI UOČI NEDJELJNIH IZBORA Koji su gradonačelnici najštedljiviji, socijalno osviješteni i uspješni

    AUTOR:
    • Lucija Vranković

  • OBJAVLJENO:
  • 19.05.2017. u 21:40

CROPIX

Stanko Majdak (gradonačelnik Zlatara), Tonka Ivčević (gradonačelnica Komiže) i Vinko Maroević (gradonačelnik Starog Grada)

Portal Gradonačelnik.hr analizirao je kako su lokalni čelnici trošili novac iz gradskih proračuna i koliko su u tome bili uspješni

Koliko su lokalni čelnici izdvajali za kategorije koje su važne građanima, a koliko su pak pri tome bili štedljivi, jedan je od najvažnijih pokazatelja njihove uspješnosti. Uz pomoć analize lokalnih proračuna i podataka Ministarstva financija koju je izradio portal gradonacelnik.hr u razdoblju od 2013. do 2015. godine (podaci za 2016. još nisu objavljeni), građanima uoči lokalnih izbora dajemo na uvid što su njihovi čelnici do sada napravili i koliko su u pojedinim segmentima uspješni u odnosu na svoje kolege u drugim gradovima.

 

 

Broj nezaposlenih  najviše smanjen u Zlataru

Pozitivne rezultate u kategoriji smanjena nezaposlenosti kroz četverogodišnje razdoblje bilježi čak 98 gradova, a Grad Zlatar je rekorder. U zadnje četiri godine u Zlataru je 58 posto manje nezaposlenih - sa 283 u svibnju 2013. na 119 u siječnju ove godine. Nakon Zlatara, u top-gradove plasirali su se Križevci sa smanjenjem od 56 posto.

Gradonačelnik Branko Hrg kaže da Grad već godinama ulaže značajne napore u razvoj gospodarstva i poduzetničke infrastrukture te u obrazovanje kadrova. Isto tako, Križevci pružaju niz olakšica i brojne mjere poduzetnicima i gospodarstvenicima.

 

Za poduzetnike najviše izdvojila Komiža

Za poduzetnike su tijekom proteklog mandata najviše izdvajali mali i srednji gradovi, a kao rekorder po subvencijama poduzetnicima ističe se Komiža, koja je izdvajala 396.666 kuna, što je 4,80 posto proračuna od 8,259.594 kune. Nakon Komiže, najviše su za poduzetnike izdvojili Obrovac 3,35 posto, Valpovo 2,69 posto i Šibenik 2,14 posto.

Na petom mjestu je Samobor s izdvajanjem od 2,11 posto, odnosno 3,740.056 kuna godišnje. Jedini veliki grad koji je ušao u top 10 je Pula s prosječnim izdvajanjem od 71 kune po stanovniku.

Poljoprivrednicima najviše pomogla Petrinja

Brojke pokazuju da je za svoje poljoprivrednike najviše izdvojila Petrinja, prosječno 1,5 milijun kuna, što je 2,07 posto njihova godišnjeg proračuna. Petrinja je 2015. podijelila čak 4,62 posto proračuna, odnosno 141 kunu po stanovniku. Na drugom mjestu je Čabar, potom su tu Vrgorac i Popovača, te Ivanić Grad. Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić preuzeo je upravljanje gradom tek prošle godine, no pojašnjava da se prosječno godišnje izdvajanje od 1,42 posto proračuna odnosilo uglavnom na sufinanciranje sadnica i premija osiguranja poljoprivrednicima, ali i napominje da zbog mnogih dugova prethodna gradska vlast nije ispoštovala sve svoje obveze.

 

Hvar za kulturu izdvajao petinu proračuna

Grad Hvar za kulturu prosječno izdvajao 18,23 posto proračuna, odnosno gotovo šest milijuna kuna (1369 kuna po stanovniku). Uz održavanje Hvarskih ljetnih priredbi i ostalih kulturnih manifestacija, te održavanje spomenika kulture, ovo izdvajanje uglavnom se odnosi na financiranje izložbi, tiskanje knjiga i donacije udrugama u kulturi. Nakon Hvara, najviše je za kulturu izdvojio Grad Đakovo, 17,58 posto proračuna, a treća je Pleternica sa 17,16 posto proračuna. Na četvrtom mjestu je Dubrovnik, prvak po per capita kriteriju, nakon kojeg slijedi Šibenik, 15,05 posto proračuna.

Velika Gorica za obrazovanje izdvajala četvrtinu proračuna

 

Velika Gorica daje 82  milijuna za obrazovanje

U tri godine mandata Velika Gorica je za potrebe obrazovanja izdvajala u prosjeku oko 82,5 milijuna kuna godišnje, odnosno 31,81 posto proračuna. Slijede ju Sveta Nedelja sa 31,23 posto proračuna i Vrbovec sa 30,29 posto proračuna. Grad Vis sa 1934 stanovnika izdvaja 30,08 posto proračuna, odnosno 5,113,550 kuna godišnje (2644 kune po stanovniku godišnje).

 

 

Varaždin za sport izdvajao četvrtinu proračuna

Varaždin je izdvajao daleko najviše za sport, ukupno gotovo 152 milijuna kuna (prosječno 50 milijuna kuna godišnje ili 23,10% proračuna).

Iz Grada objašnjavaju da su za ovako velika izdvajanja najvećim dijelom zaslužne obveze za varaždinsku Arenu. Za svoju sportsku dvoranu, koju kroz cijelu godinu besplatno koriste sportske udruge, Grad Varaždin izdvaja oko 33 milijuna kuna godišnje.

- Varaždinu je prioritetno financiranje mlađih uzrasnih kategorija kadeta i juniora - ističu iz gradske uprave. Drugi je Pazin sa 39 milijuna kuna (21,86% proračuna ili 1500 kuna po stanovniku).

Vis za vrtiće izdvajao trećinu proračuna

Titula prvaka po brizi za najmlađe pripada Gradu Visu, koji je tijekom tri analizirane godine za vrtiće izdvojio 29,12 posto proračuna (prosječno 4,9 milijuna kuna u tri godine). Ivo Radica, gradonačelnik Visa, objašnjava da im je cilj pružiti najkvalitetniju uslugu za djecu. Na drugom mjestu je Dugo Selo koje je za vrtiće izdvojilo 26,89 posto te Kaštela s 22,51 posto proračuna. Na četvrtom mjestu je Jastrebarsko, koje je u tri godine za vrtiće izdvojilo 21,66 posto proračuna. Gradonačelnik Zvonimir Novosel istaknuo je da raznim projektima pomažu mladim obiteljima, što je rezultat jaskanskog baby booma.

 

Stari Grad za skrb daje trećinu proračuna

Stari Grad osigurao je mjesto prvaka po izdvajanju za socijalnu zaštitu jer su u razdoblju od 2013. do 2015. godišnje izdvajali po 28,92 posto proračuna, odnosno više od četiri milijuna kuna (1460 kuna po stanovniku). Iz Staroga Grada kažu da imaju tako ogromna izdvajanja jer su započeli drugu fazu gradnje Doma za starije i nemoćne, prvog takvog objekta na otoku Hvaru. Investicija vrijedna 22 milijuna kuna osigurava smještaj za 80-ak osoba. Po izdvajanju za socijalnu zaštitu ističu se Imotski, sa 15,51 % proračuna, Komiža 13,54 %, Sisak 11,07 %, Grubišno Polje 10,51 %. Gledajući per capita, u top-pet su, uz Stari Grad i Komižu, još i Mali Lošinj, Zagreb, Dubrovnik.

 

Đurđevac i Sisak najštedljiviji gradovi 

Đurđevac je najštedljiviji grad kada su u pitanju službena putovanja, dok je u kategoriji troškova reprezentacije to Sisak. U 2014. Đurđevac za službena putovanja potrošio je 323 kune. Lacković je tada objasnio da, uz to što svoju dužnost obavlja volonterski jer plaću i dalje prima u svom odvjetničkom uredu, iz svog džepa pokriva i troškove putovanja. Najštedljivijom se, kada su u pitanju troškovi reprezentacije pokazala gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček, s izdvajanjem od prosječno 2,56 kuna po stanovniku, odnosno 0,07 posto proračuna. 

Tagovi

ELIPSO

Izdvajamo