ŠAMPIONI KVALITETE ŽIVOTA

VELIKA ANALIZA PO ČAK 40 KRITERIJA: OVO SU HRVATSKI GRADOVI U KOJIMA SE NAJBOLJE ŽIVI U TOP 10 samo jedan grad s juga, a Zagreb nije na prvom mjestu!

Varazdin, 230816
Po ulicama i trgovima centra grada traje ulicni festival, 18. Spancirfest. Svojim ranolikim programom uveseljavati ce posjetitelje do 28.kolovoza.
Na fotografiji: ulicni zabavljac.
Foto: Zeljko Hajdinjak / Cropix
Željko Hajdinjak / CROPIX

Ocjenjivani su svi hrvatski gradovi (njih 128), u kojima se nastojala utvrditi ukupna kvaliteta života koju uživaju tamošnji stanovnici

Varaždin, barokni grad na sjeveru zemlje s malo manje od 47.000 stanovnika, najugodniji je grad za život u Hrvatskoj. Pokazala je to analiza 40 različitih kriterija, prema kojima su ocjenjivani svi hrvatski gradovi (njih 128), a kojima smo, temeljem dostupnih podataka, nastojali utvrditi ukupnu kvalitetu života koju uživaju tamošnji stanovnici - od zaposlenosti i zarade, preko dostupnosti zdravstvene zaštite, uvjeta u obrazovanju, mogućnosti studiranja, kulturne ponude i turizma, do sigurnosti od kriminala, održivosti gradskih proračuna i poduzetničke klime.

I ova je analiza pokazala da sjever zemlje i dalje stoji bitno bolje od juga te da se ukupne razlike ne smanjuju: među 10 najbolje plasiranih gradova, samo je jedan - Dubrovnik - s juga. Na drugom je mjestu plasiran grad Zagreb, glavni grad s nizom najboljih pokazatelja. Uz Varaždin, među prvih 10 je i Čakovec, te čak četiri istarska grada - Buzet, Poreč, Rovinj i Pula. Preostala dva su iz Primorsko-goranske županije - Rijeka i Bakar.

Zaposleni sjever

Pobjednički Varaždin u većini je kriterija bio visoko na rang-ljestvici gradova, ali najboljim se pokazao u samo jednom od njih 40 - onom koji smo vrednovali najviše. Radi se o zaposlenosti stanovništva, što smatramo glavnim preduvjetom kvalitete života te mu je dodijeljen najveći značaj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji objavljuje broj zaposlenih u pravnim osobama, u Varaždinu je 2015. godine u punoj zaposlenosti radilo 25.047 od ukupno 46.964 stanovnika tog sjevernohrvatskoga grada. Dakle, njih 53,4 posto. Pritom se ne radi o 53,4 posto stanovnika u radnoaktivnoj dobi (od 15 do 64 godine), već o ukupnom stanovništvu u koje se ubrajaju i djeca i umirovljenici. Samo tri od 128 gradova u državi imaju više zaposlenih od ostalih kategorija stanovništva. Sva tri grada nalaze se na sjeveru države: uz Varaždin, to su Čakovec (53 posto) i Zabok (50,9 posto).

Razlike u udjelu zaposlenih među gradovima goleme su - u Varaždinu je, primjerice, zaposlen 14 puta veći udio stanovnika nego u Pleternici. U pet hrvatskih gradova zaposleno je manje od 10 posto ukupnog stanovništva, a u gotovo polovici gradova (njih 63) zaposlenih je manje od 20 posto. U Zagrebu je zaposlenih 39,7 posto (5. mjesto), u Rijeci 34 posto (14. mjesto), Osijeku 33,4 posto (15. mjesto), u Splitu 30,7 posto (24. mjesto).

Slična je situacija i s nezaposlenošću: prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u siječnju ove godine najnižu nezaposlenost od 1,4 posto ukupnog stanovništva imale su Varaždinske Toplice, što je udio gotovo 10 puta manji od udjela nezaposlenih u Imotskom. Dobra je vijest da je nezaposlenost u posljednje četiri godine pala u tri četvrtine hrvatskih gradova - rast nezaposlenih zabilježen je u njih 29. U čak 10 gradova nezaposlenost je u promatranom razdoblju smanjena za više od 50 posto (na čelu najboljih je grad Zlatar, u kojem je u četiri godine nezaposlenost smanjena za 58 posto).

Sljedeći kriterij na ljestvici značajnosti bio je visina prosječnih plaća i mirovina te udio primatelja socijalne pomoći. Očekivano, najviše plaće zabilježene su u Zagrebu i njegovoj okolici - Zagreb je na prvome mjestu, a slijede Samobor, Sveti Ivan Zelina, Zaprešić i Velika Gorica.

Radi se o podacima Porezne uprave, koja bilježi primanja svih koji su zaradili novac i na njega platili porez. Posljednji dostupni podaci odnose se na 2014. godinu. Iako su se iznosi prosječnih primanja sigurno promijenili, odnosno povećali, za očekivati je da su odnosi između visina plaće među gradovima u bitnome ostali slični. Podaci pokazuju da je zagrebačka plaća 40 i više posto veća od prosječnih plaća stanovnika posljednjih pet gradova na rang-ljestvici - Benkovca, Garešnice, Slatine, Pleternice i Iloka.

Varaždin, grad pobjednik, ima 9. najvišu plaću u državi, što je svojevrsno iznenađenje. Naime, Državni zavod za statistiku redovito objavljuje visinu prosječne plaće zaposlenih, ali na županijskoj razini. Prema tim podacima, Varaždinska županija ima najnižu prosječnu neto plaću u državi. Međutim, podaci Porezne uprave koji se odnose baš na grad Varaždin i bilježe sva primanja na koja je plaćen porez (zaposleni u pravnim osobama, obrtima i slobodnim profesijama) pokazuju da su u županijskom središtu primanja stanovnika bitno bolja - bolja nego u 119 hrvatskih gradova.

Socijala u Međimurju

I prosječna mirovina, o kojoj su podaci također dobiveni od Porezne uprave te se odnose na 2014. godinu, najviša je u Zagrebu. Daljnji je poredak ipak nešto drugačiji nego kod plaća. Na drugom mjestu nalazi se Rijeka, a slijede Opatija, Duga Resa i Kastav. Iako postoji dojam da su razlike u prosječnim mirovinama među stanovnicima različitih gradova manje nego razlike u prosječnim plaćama, podaci pokazuju drugačije: najveća, zagrebačka mirovina veća je od najniže, isplaćene u Murskom Središću, čak 75 posto.

Mursko Središće je i jedan od gradova s najvećim udjelom primatelja socijalne pomoći. Prema podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, 2,2 posto hrvatskih građana primatelji su zajamčene minimalne naknade, kolokvijalno nazvane socijalnom pomoći. Najmanje takvih - 0,2 posto - ima u Buzetu, Korčuli, Pazinu i Rabu, dok ih je najviše u Kninu, gdje socijalnu pomoć prima gotovo 15 posto stanovništva. Mursko Središće, sa 10,4 posto primatelja, nalazi se na predzadnjem mjestu.

Subvencije građanima

Što se tiče održivosti gradskih proračuna, podaci Ministarstva financija pokazuju da je gotovo polovica gradova, njih 57, tijekom 2015. godine zabilježila proračunski deficit, odnosno veće rashode od prihoda. Najveći suficit zabilježen je u gradu Zlataru, u kojem su prihodi i primici bili 37 posto veći od ukupnih rashoda. U petini hrvatskih gradova državne pomoći činile su više od trećine svih gradskih prihoda i primitaka, a u pet gradova (Glina, Beli Manastir, Komiža, Slunj i Hrvatska Kostajnica) pomoći su bile veće od svih ostalih prihoda zajedno. Najmanji udio pomoći iz državnog proračuna, tek 0,1 posto (konkretno, 12.540 kuna) ukupnih prihoda, zabilježen je u Svetoj Nedelji. Ukupno je u 35 gradova državna pomoć činila manje od pet posto ukupnih prihoda (Duga Resa, Opatija, Rovinj, Split, Zagreb...).

Subvencije građanima iz gradskih proračuna prosječno su 2015. godine činile 6,8 posto ukupnih rashoda. Na prvom je mjestu Osijek, sa 14,1 posto ukupnih rashoda, dok 22 grada na subvencije nisu potrošila ni kune iz proračuna. Osim subvencija, izdvajanja iz gradskih proračuna za obrazovanje, kulturu i socijalnu zaštitu odabrani su kao ključni pokazatelji smjera kretanja pojedinih gradova te podizanja kvalitete života njihovih stanovnika. Rekorder po izdvajanju za obrazovanje među hrvatskim gradovima je Velika Gorica, koja je 2015. godine za obrazovanje izdvojila 1855 kuna po stanovniku. Izdvajanja veća od 1500 kuna po stanovniku imali su i Zagreb, Cres, Pazin i Umag. Na drugom kraju ljestvice Kutjevo, Pleternica, Rab i Belišće, prema podacima Ministarstva financija, za obrazovanje izdvojili su manje od 100 kuna po stanovniku.

Razlike u izdvajanjima za kulturu još su veće. Najviše - 2313 kuna po stanovniku - izdvojio je Hvar. To je točno 37,5 puta više po stanovniku od izdvajanja Svete Nedelje. Među prvih deset gradova po izdvajanju za kulturu samo je jedan kontinentalni grad - Varaždin. Za socijalnu zaštitu najviše je izdvojio Stari Grad, a slijede Zagreb i Dubrovnik.

Najveći broj poduzetnika s obzirom na broj stanovnika, prema podacima Financijske agencije, u Hrvatskoj imaju tri istarska grada: Novigrad i Poreč (po 77 poduzetnika na 1000 stanovnika) te Umag (70 poduzetnika na 1000 stanovnika). Najveću dobit po poduzetniku ostvarili su pak poduzetnici grada Rovinja, grada koji se u gotovo svim izborima nalazi na ili pri vrhu, prije svega zahvaljujući ogromnom broju ostvarenih turističkih noćenja, po kojima je gotovo izjednačen s Dubrovnikom. U 15 gradova broj poduzetnika na 1000 stanovnika manji je od 10.

Zdravstvo na otocima

Dostupnost zdravstvene zaštite, osim činjenicom ima li određeni grad bolnicu, mjerili smo, temeljem podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kriterijem broja pacijenata po liječniku obiteljske medicine. Najmanji broj kartona po liječniku - ispod 800 - zabilježen je u otočkim gradovima Komiži, Visu i Korčuli, gradovima s relativno malim brojem stanovnika. S više od 2000 pacijenata po liječniku suočavaju se liječnici u sedam gradova - Zaprešiću, Skradinu, Ludbregu, Kastvu, Metkoviću, Koprivnici i Biogradu na Moru. Slični rezultati dobiveni su i kod ocjenjivanja uvjeta u osnovnim i srednjim školama, odnosno kriteriju broja učenika po učitelju ili profesoru.

Takav kriterij upućuje na veću individualiziranost nastave i veću mogućnost posvećenosti učitelja potrebama svakog djeteta. Najmanji broj učenika po učitelju u osnovnim školama - njih tek 4,9 - prema podacima Državnog zavoda za statistiku, također ima Komiža. To bez daljnjega ukazuje na iznimne uvjete podučavanja, no govori i o nestajanju stanovništva toga grada. Potvrđuje to i vitalni indeks, odnosno odnos broja rođenih i umrlih osoba. U Komiži se 2015. godine rodilo osmero djece, a umrlo 28 ljudi. Iste godine, u Komižu se doselilo 22 ljudi, a odselilo njih 34. Na drugom kraju ljestvice, s najvećim brojem učenika po učitelju, nalaze se gradovi poput Svete Nedelje, Solina, Kaštela ili Imotskog - gradova s visokim natalitetom i povećanjem broja stanovnika prirodnim putem.

Vitalni Solin

Vitalni i migracijski indeks (odnos broja doseljenih i odseljenih stanovnika) važan je pokazatelj perspektive pojedinoga grada. Nažalost, samo 13 od 128 hrvatskih gradova u 2015. godini imalo je više rođenih nego umrlih. Na vrhu ljestvice je Solin, u kojem je rođeno 58 posto više djece od broja preminulih osoba. Slijede Metković, Imotski, Opuzen te gradovi sateliti većih gradova, poput Dugog Sela, Kaštela, Svete Nedelje i Zaprešića koji su, zbog nižih životnih troškova, sve primamljiviji mladim obiteljima. Najniži vitalni indeks zabilježen je u Vrlici, u kojoj je umrlo 25 puta više osoba od broja novorođene djece. Konkretno, u Vrlici je 2015. godine rođeno dvoje djece, a umrlo 50 ljudi. Barem dvostruko veći broj umrlih od broja rođenih zabilježen je u 30 hrvatskih gradova.

Ovo je pedeset gradova gdje se najugodnije živi

1. VARAŽDIN

- zaposleno 53,4% ukupnog stanovništva - 1. mjesto

- prosječna primanja radnika 9. najviša u hrvatskim gradovima

- ostvaruje 50.000 turističkih noćenja, što je porast od 20% u zadnje dvije godine

- 76 posto mladih u dobi od 20 do 25 godina su studenti - 6. mjesto

- udio nezaposlenih u ukupnom stanovništvu: 2,8% - 9. mjesto

- za kulturu izdvaja 1426 kuna po stanovniku godišnje - 8. mjesto

- 36 poduzetnika na 1000 stanovnika

 

2. ZAGREB

- u pravnim osobama zaposleno je 39,7 % ukupnog stanovništva - 5. mjesto

- prosječne plaće i mirovine najviše su među hrvatskim gradovima

- 4. mjesto po broju ostvarenih turističkih noćenja - više od 2 milijuna, 62% više nego 2012.

- udio državne pomoći čini 1,5% ukupnih prihoda i primitaka

- subvencije čine 10% proračunskih rashoda - 2. mjesto

- izdvajanja za obrazovanje i socijalnu zaštitu -

- subvencije čine 10 posto proračunskih rashoda - 2. mjesto

-  izdvajanja za obrazovanje i socijalnu zaštitu - 2. mjesto

 

3. BUZET

- zaposleno 47% ukupnog stanovništva - 4. mjesto

- nezaposleno 2,2% ukupnog stanovništva - 4. mjesto

- u posljednje četiri godine broj nezaposlenih pao za 40%

- prosječna primanja građana 7. najviša među hrvatskim gradovima

- socijalnu pomoć prima tek 0,2 posto stanovnika - 1. mjesto

- 40 poduzetnika na 1000 stanovnika - 10. mjesto

 

4. POREČ

- gotovo 3 milijuna ostvarenih turističkih noćenja - 3. mjesto

- 76,6 poduzetnika na 1000 stanovnika - 2. mjesto

- nema prirez

- među prvih 10 po izdvajanjima za kulturu, obrazovanje i socijalnu zaštitu

 

5. ROVINJ

-  ostvario više od 3,33 milijuna noćenja - 2. mjesto

- prihod poduzetnika po zaposleniku najveći u Hrvatskoj

- udio državnih pomoći u proračunu iznosi 1,1 %  - 4. mjesto

 

6. RIJEKA

-  zaposleno 34% ukupnog stanovništva

- prosječna mirovina 2. najviša među hrvatskim gradovima

- prosječna primanja zaposlenih - 10. mjesto

- 33 poduzetnika na 1000 stanovnika

- udio državne pomoći u proračunu iznosi 3%

- po izdvajanju za kulturu na 10. mjestu

- dobit poduzetnika povećala se u pet godina za 480%

 

7. DUBROVNIK

- ostvario 3,37 milijuna noćenja - 1. mjesto

- 7. mjesto po udjelu zaposlenog stanovništva

- na 3. mjestu po izdvajanju za kulturu i socijalnu zaštitu

 

8. PULA

- 9. najveći broj ostvarenih noćenja turista među gradovima

- 45 poduzetnika na 1000 stanovnika

- 5. mjesto po udjelu subvencija građanima u rashodima gradskog proračuna

 

9. ČAKOVEC

- 2. najviša zaposlenost u državi - radi 53 % ukupnog stanovništva

- najveći udio studenata među mladim stanovništvom

- veći broj rođenih od umrlih - pozitivni vitalni indeks

 

10. BAKAR

- 3. najveći suficit gradskog proračuna - prihodi su 25% veći od rashoda

- udio državne pomoći čini tek 1,7% ukupnih prihoda

- nema prirez

 

11. OPATIJA

- 3. najviša prosječna mirovina među hrvatskim gradovima

- 8. najviša plaća zaposlenika

- 55 poduzetnika na 1000 stanovnika - 7. mjesto

 

12. KRK

- nema prirez

- 7. najveći vitalni indeks - rađa se 15% više djece od broja umrlih

- 10. mjesto po udjelu zaposlenog stanovništva

 

13. KOPRIVNICA

- 9. mjesto po udjelu studenata među stanovnicima od 20 do 25 godina

- 6. mjesto po udjelu zaposlenog stanovništva - radi nešto više od 38% stanovništva

- nema prirez

 

14. ZABOK

- radi više od polovice ukupnog stanovništva - 3. mjesto među hrvatskim gradovima

- nezaposlenost u četiri godine smanjena za 45%

- druga najniža stopa primatelja socijalne pomoći - 0,3 % stanovništva

- nema prirez

 

15. LABIN

- 10. najviša mirovina među hrvatskim gradovima

- udio državnih pomoći u gradskom proračunu iznosi 1,7%

- 8. po izdvajanjima za obrazovanje

 

16. NOVIGRAD

- najveći broj poduzetnika na 1000 stanovnika - 77,1

- 3,1% nezaposlenog stanovništva - 10. mjesto

- nema prirez

 

17. KASTAV

- 6. najveća prosječna plaća

- 5. najveća prosječna mirovina

- broj zaposlenih kod poduzetnika narastao za 43% u proteklih pet godina

 

18. UMAG

- gotovo 2 milijuna ostvarenih noćenja - 5. najbolji rezultat

- 70 poduzetnika na 1000 stanovnika - 3. mjesto

- 9. najbolji migracijski saldo - u jednoj godini stanovništvo se povećalo za 1 posto zahvaljujući novodoseljenima

 

19. VELIKA GORICA

- 5. najviša plaća među gradovima

- 8. najniži udio nezaposlenog stanovništva

- najveće izdvajanje za obrazovanje po stanovniku

 

20. SPLIT

- najveći porast broja turističkih noćenja među primorskim gradovima u pet godina broj noćenja narastao za 153% i premašio lani brojku od 1,7 milijuna

- 5. najveći broj kinopredstava na broj stanovnika

- 13. po izdvajanju za socijalnu zaštitu po stanovniku iz gradskog proračuna

 

21. MALI LOŠINJ

- 6. najveći broj turističkih noćenja u 2016. - gotovo 1,9 milijuna

- 7,4 učenika na jednog učitelja u srednjim školama

- 6. najveća izgradnja kvadrata novih stanova na broj stanovnika

 

22. CRES

- najveći rast broja zaposlenih kod poduzetnika u pet godina - 1. mjesto

- 3. najveće izdvajanje za obrazovanje po stanovniku

- nema prirez

23. PAZIN

- 5. najniži udio nezaposlenih u ukupnom stanovništvu - ne radi 2,5% stanovnika

- 12. najveći udio zaposlenog stanovništva

- 4. najveće izdvajanje za obrazovanje iz gradskog proračuna po stanovniku

 

24. KRALJEVICA

- 9. najviša prosječna mirovina među hrvatskim gradovima

- broj poduzetnika u pet godina narastao za 20%

- 7. najveći udio proračuna koji troši na subvencije

 

25. NOVALJA

- broj turističkih noćenja u pet godina povećao se za 27%, na 1,4 milijuna

- najveći broj izgrađenih kvadrata novih stanova na 1000 stanovnika - čak 2756

- nema prirez

 

26. SAMOBOR

- 2. najviša prosječna plaća među hrvatskim gradovima

- poduzetnici u pet godina ostvarili rast dobiti od 33%

- nema prirez

 

27. BIOGRAD NA MORU

- ostvario porast noćenja turista od 27% tijekom pet godina

- proizvodi 1573 sata vlastitog radioprograma na 1000 stanovnika godišnje - 5. mjesto

- zaposleno 31,4% ukupnog stanovništva

 

28. SVETA NEDELJA

- najmanji udio državne pomoći u ukupnim gradskim prihodima i primicima - 0,1%

- 4. najveći prihod poduzetnika po zaposlenom

- pozitivni vitalni indeks - 9. najveći među hrvatskim gradovima

 

29. HVAR

- najveće izdvajanje proračunskog novca za kulturu po stanovniku - 2313 kuna godišnje

- 3. najniža stopa primatelja socijalne pomoći - 0,4% stanovništva

- 6. najveći obuhvat djece vrtićem

- nema prirez

 

30. OSIJEK

- najveći udio proračuna troši na subvencije, koje čine 14% svih rashoda

- poduzetnici ostvarili rast dobiti od 400% u pet godina - 2010. zajednički su stvorili minus od 15 milijuna kuna, a u 2015. dobit od 45 milijuna

- najveći broj kinopredstava na broj stanovnika među hrvatskim gradovima

 

31. ZADAR

- ostvario 1,55 milijuna turističkih noćenja prošle godine, 48% više nego 2012., i zauzeo 10. mjesto

- 12. najviša prosječna mirovina i 25. najviša prosječna plaća

- 4. mjesto po broju kinopredstava po stanovniku

 

32. VINKOVCI

- 8. najviša stopa zaposlenog stanovništva - 37%

- 66 posto mladih studira

- među prvih 20 gradova po visini prosječne mirovine

 

33. VIS

- 61,5 poduzetnik na 1000 stanovnika - 4. mjesto

- najveći broj udruga i kulturnoumjetničkih društava po stanovniku

- tijekom 2015. godine doselilo se dvostruko više stanovnika nego ih se odselilo - 5. najbolji migracijski saldo

- među prvih 20 gradova s najmanje prijavljenih provala

 

34. BUJE

- 7. najniža stopa nezaposlenih - nezaposleno je 2,8% ukupnog stanovništva

- 5. najveći broj poduzetnika po broju stanovnika i 6. po ostvarenoj dobiti po poduzetniku

- 7. najviša obuhvaćenost djece vrtićima

 

35. ZAPREŠIĆ

- 4. najviša plaća zaposlenih u pravnim osobama, obrtima i slobodnim zanimanjima

- pozitivni vitalni indeks - rađa se više djece od broja umrlih osoba

- među deset gradova s najvišim udjelom izdvajanja za socijalnu zaštitu

 

36. SVETI IVAN ZELINA

- 3. najviša prosječna primanja zaposlenih u pravnim osobama, obrtima i slobodnim profesijama

- 6. najniža stopa nezaposlenosti - nezaposleno je 2,8% ukupnog stanovništva

- državne pomoći čine tek 1,6% ukupnih prihoda i primitaka grada

 

37. NOVI MAROF

- 3. najniža stopa nezaposlenosti - nezaposleno je 2,2% ukupnog stanovništva, broj nezaposlenih je u protekle četiri godine smanjen za 54%

- devet posto svih proračunskih rashoda odlazi na subvencije - 3. mjesto

- zaposleni u tijelima lokalne uprave iznose tek 0,8% svih zaposlenih

 

38. VUKOVAR

- drugi najveći prihod poduzetnika po zaposlenome u 2015. godini

- 8. najviša prosječna mirovina u državi

- nema prirez

 

39. KRAPINA

- radi 33,2% ukupnog stanovništva

- jedan od gradova s najmanje provala - 7. mjesto

- nema prirez

 

40. MAKARSKA

- ostvarila 1,1 milijun turističkih noćenja, 12,5% više nego prije pet godina

- studira 71% mladih - 13. mjesto

- udio državne pomoći iznosi 2% ukupnih gradskih prihoda i primitaka

 

41. POŽEGA

- među gradovima s najmanje provala - 13,5 godišnje na 10.000 stanovnika

- studira 81% mladih - 3. mjesto

- broj poduzetnika u pet godina narastao za 22%

 

42. KRIŽEVCI

- udio nezaposlenih u ukupnom stanovništvu iznosi 2,9% - 9. mjesto

-7,9 učenika po jednom učitelju u srednjoj školi

- prihod poduzetnika po zaposlenome narastao za 21% od 2010. do 2015.

 

43. ŠIBENIK

- ostvario 1,42 milijuna turističkih noćenja, 13,8% više nego tijekom 2012. godine

- na 13. mjestu po izdvajanju za obrazovanje po stanovniku

- treći po broju kinopredstava na broj stanovnika

 

44. VRBOVEC

- nezaposleni čine 3,2% ukupnog stanovništva, 52% manje nego prije četiri godine

- među prvih 20 gradova po dobiti po poduzetniku

- 5,4 učenika po učitelju u srednjim školama

 

45. OROSLAVJE

- među prvih 20 gradova po visini primanja zaposlenih u pravnim osobama, obrtima i slobodnim zanimanjima

- nezaposleno je 3,7% ukupnog stanovništva

- nema prirez

 

46. VODNJAN

- nezaposleno je 3,7% ukupnog stanovništva

- drugi najniži udio primatelja socijalne pomoći - 0,4% ukupnog stanovništva

- među 20 gradova s najnižim zaduženjem

 

47. KARLOVAC

- među prvih 15 gradova po visini prosječnih primanja zaposlenih

- među prvih 10 gradova po dobiti poduzetnika

- 25. grad po izdvajanju za obrazovanje s obzirom na broj stanovnika

 

48. CRIKVENICA

- ostvarila 1,5 milijuna noćenja, 10% više nego 2012. godine

- 5. mjesto po ostvarenom proračunskom suficitu: prihodi su iznosili 20% više od rashoda

- među prvih 20 gradova po izdvajanjima za kulturu s obzirom na broj stanovnika

 

49. DONJA STUBICA

- među prvih 25 gradova po visini prosječnih primanja zaposlenih

- broj nezaposlenih pao je u posljednje četiri godine za 46% te je nezaposleno 3,6% ukupnog stanovništva

- broj doseljenih osoba dvostruko je veći od broja odseljenih: stanovništvo se zahvaljujući migracijama povećalo u 2015. za 1,9% - 2. najbolji migracijski indeks

 

50. LUDBREG

- nezaposleno je 3,3% ukupnog stanovništva

- među prvih 15 gradova po obuhvatu djece vrtićem

- među prvih 15 gradova po broju udruga i kulturnoumjetničkih društava s obzirom na broj stanovnika

 

ELIPSO

Izdvajamo