Ivica Grčar prvi je novinar u Hrvatskoj koji je pobijedio Ustavni sud dokazavši da mu je taj sud nezakonito uskratio tražene informacije.
Prije desetak dana Visoki upravni sud donio je pravomoćnu presudu prema kojoj mu je Ustavni sud dužan dati tražene podatke o formalnim uvjetima bivše sudske savjetnice Ustavnog suda Elice Grdinić za posao voditeljice Odjela za Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Informacije o profesionalnoj biografiji Elice Grdinić slobodni novinar Ivica Grčar od Ustavnog je suda i Ministarstva pravosuđa zatražio još sredinom 2013. Tri i pol godine trajali su njegovi napori da ih dobije. - Upravo sam danas od Ustavnog suda dobio tražene informacije - rekao nam je Grčar jučer u telefonskom razgovoru.
Odjel za Hrvatsku
Upitali smo ga zbog čega je tako silno “zapeo” za podatke o Elici Grdinić, koja je već nekoliko godina voditeljica Odjela za Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. - Elica je instalirana na sud u Strasbourgu iz hrvatskog Ustavnog suda kako bi odlučivala koji će hrvatski građani doprijeti sa svojom tužbama pred Europski sud, a čija će tužba već u pretpostupku u Strasbourgu biti eliminirana kao nedopuštena, i to bez pisane i obrazložene odluke - objasnio je Ivica Grčar.
Kaže da ga je zaintrigirao podatak prema kojem čak 98 posto tužbi koje hrvatski građani upute Sudu u Strasbourgu nikada ne dospije pred taj sud jer ih Odjel za Hrvatsku na tom sudu, koji vodi Elica Grdinić, već u pretpostupku eliminira kao nedopuštene. Dakle, samo dva posto tužbi koje sudu u Strasbourgu dolaze iz Hrvatske dobije priliku ući u sudsku proceduru. Hrvatska, ističe Grčar, prednjači pred drugim državama po postotku nedopuštenih tužbi. - Nadam se da razumijete zbog čega sam želio znati tko je žena koja može eliminirati tužbu koja je nezgodna za Hrvatsku i proglasiti je nedopuštenom - istaknuo je Grčar.
I Ministarstvo pravosuđa i Ustavni sud odbili su mu 2013. dati tražene informacije, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka. Obratio se povjerenici za pravo na pristup informacijama, Anamariji Musi, ali mu ni ona, ni nakon 200 dana, nije odgovarala. - Odlučio sam tužiti povjerenicu za šutnju administracije, ali kad sam već napisao tužbu, ona je donijela odluku prema kojoj mi Ministarstvo pravosuđa i Ustavni sud moraju omogućiti ograničeni pristup informacijama. I dok je Ministarstvo pravosuđa nakon toga popustilo i dalo mi podatke, Ustavni sud je ustrajao i Upravnom sudu podnio tužbu protiv odluke povjerenice. Nakon niza peripetija Visoki upravni sud je prije desetak dana presudio u moju korist - kaže Grčar.
Put do Strasbourga
On tvrdi da je iz podataka koje je dobio vidljivo da je Elica Grdinić, prije odlaska u pravosuđe, tijekom 1992. i 1993. bila zaposlena u MUP-u.
- Treba imati na umu da je riječ o Ministarstvu u čijem sastavu je u to vrijeme bila i sigurnosno-obavještajna služba - SZUP. Nakon izbora za sutkinju šetala se po različitim pravosudnim dužnostima, što običnim smrtnicima i nije tako lako, da bi zatim prešla na mjesto savjetnice u Ustavni sud, a odatle u Strasbourg - kaže Grčar.
Ističe da je tri i pol godine ustrajavao na ovom slučaju ne samo zbog informacija o Elici Grdinić, koje je dobio neslužbenim kanalima i ranije, nego i zbog istraživanja samog sustava prava na pristup informacijama u Hrvatskoj. A taj je sustav, tvrdi, osmišljen na način da odlukom o tome što će se objaviti, a što neće u potpunosti gospodari država, a ne novinari. To će biti i tema knjige koju upravo dovršava, a u elektronskom obliku objavit će je za dva-tri tjedna.