Izvanredni profesor Odjela za kroatologiju Hrvatskih studija Mario Grčević (47) odlukom rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa imenovan je voditeljem Hrvatskih studija. Mandat mu je počeo ovoga tjedna, uz nezadovoljstvo dijela profesora i studenata.
Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija dalo je, naime, negativno mišljenje na odluku rektora, nakon što je na sjednici Vijeća održanoj u travnju 18 članova Vijeća podržalo rektorov izbor novog voditelja, ali 23 nije. Istraživanje, koje su među sobom metodom ankete proveli studenti, pokazalo je da se više od 70 posto njih ne slaže s planovima iz programa novoga voditelja.
- Kod nas je običaj, iako nije pravno obvezujuć, da Vijeće iznosi mišljenje o kandidatu kojega potom imenuje rektor. Vijeće je Grčeviću uskratilo legitimitet, što znači da nema potporu ljudi kojima je nadređen - kaže jedan od članova Vijeća.
Glavna zamjerka
Provodeći prije odluke rektora o izboru voditelja postupak isticanja predloženika za voditelja Hrvatskih studija, Znanstveno vijeće podijelilo se oko kandidata. U prvome krugu Grčević je dobio 17 glasova, koliko i njegova protukandidatkinja Tamara Tvrtković, dok je zadnji kandidat ispao Danijel Labaš sa 13 glasova. U drugome krugu s dva kandidata Grčević je osvojio 21 glas, a Tamara Tvrtković - 23. Iako je zaključak vijeća bio da treba ponoviti postupak izbora, do toga nije došlo.
- Sva tri imena odlučili smo poslati rektoru koji je ima statutarno pravo odabrati kandidata - objašnjava Marinko Šišak, povjerenik za osiguravanje kvalitete i poslovanje. Nepoznato mu je, tvrdi, zašto se bivši voditelj Hrvatskih studija nije odlučio za drugi krug izbora, već je s prijedlogom troje kandidata otišao prema rektoru i Senatu.
Glavna zamjerka dijela profesora jest da Grčević forsira “kroatološku priču”. Grčeviću je, ukratko, cilj - tvrde oponenti - u potpunosti “pohrvatiti” Hrvatske studije ili, kako stoji u programu, “profilirati Hrvatske studije prema proučavanju hrvatskih kulturoloških i identitetskih pitanja”.
- Na dužnost sam stupio u ponedjeljak i vjerujem da neću imati problema. Počeli smo s radom normalno, bez obzira na to što su ranije neki anonimno pokušali osporiti moj izbor ili što su pojedini studenti mimo svih naših studentskih udruga organizirali ankete s tendenciozno postavljenim pitanjima - kaže Grčević za Jutarnji i dodaje: - Teško je na izborima bilo koje vrste dobiti stopostotnu podršku. Glavni motiv za kandidaturu bilo mu je, kaže, akreditacijsko mišljenje u kojem je navedeno da HS kao ustanova nema identitet.
Strelovit uspon
- Tražili su da se profiliramo kako bismo izbjegli preklapanja odnosno paralelizme s nekim drugim studijima na zagrebačkom sveučilištu. Kako to kanim provesti, naveo sam u svom programu. Vjerujem da je to rješenje na dobrobit Sveučilišta i HS-a, i da na taj način možemo pronaći svoje mjesto unutar zagrebačkog sveučilišta. U skladu s time nisam podržao ni ideju o promjeni imena Hrvatskim studijima - objašnjava.
Upućenijima je Grčević ostao u sjećanju pojavom među potpisnicima peticije da se Marka Perkovića Thompsona ne kažnjava zbog pozdrava Za dom spremni “jer je to starohrvatski pozdrav”. Svojedobno, profesor s kroatistike bio je angažiran u konzervativnoj udruzi GROZD, pisao je za portale narod.hr, vjeraidjela, Hrvatsko slovo, a zapažen je i njegov intervju u Glasu Koncila 2013. godine.
Grčević je kritizirao Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, gdje je nedavno imenovan članom Upravnoga vijeća, a jedan je od kritičara reforme obrazovanja (kurikulum hrvatskog jezika).
Paralelno, od 2010. godine je član suradnik razreda za filološke znanosti HAZU.
Mario Grčević strelovito se uspinjao na znanstvenoj hijerarhijskoj ljestvici pa je godinu dana nakon što je doktorirao i tek se vratio iz Njemačke 2006. dogurao do nositelja predmeta “Standardizacija hrvatskoga jezika” na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Upućeni tvrde da je bio zaposlen u HAZU kao znanstveni novak akademika Stjepana Babića 2005. i 2006. godine na projektu “Oblici hrvatskoga književnoga jezika”, a poznato je da se znanstveni novak ne može postati sa 36 godina i nikako s doktoratom.
Studenti ne priznaju v. d. prodekana
Unatoč umirovljenju bivšeg dekana Previšića, na Filozofskom u Zagrebu niz je neriješenih problema. Više stotina studenata na plenumu je donijelo zaključak da će od v.d. dekana Željka Holjevca zatražiti hitno vraćanje smijenjenih studentskih predstavnika u Fakultetsko vijeće. Plenum pritom ne priznaje v.d. prodekana koje je postavio Senat Sveučilišta, jer nisu izabrani u skladu sa statutom Sveučilišta. Po tvrdnjama studenata, rektor je imao pravo na Senatu imenovati v.d. dekana, no ne i obnašatelje dužnosti prodekana. To, tvrde, nije u nadležnosti Senata već Fakultetskog vijeća. Od v.d. dekana zahtijevaju da vrati studentske prostorije na korištenje studentima i omogući redovno funkcioniranje plenuma.