LOŠE PLANIRANJE

VIŠE NOVCA DAJEMO U EU NEGO ŠTO POVLAČIMO! U 2017. dobili smo gotovo 2 milijarde kuna manje od planiranog

    AUTOR:
    • Goran Penić

  • OBJAVLJENO:
  • 09.11.2017. u 11:15

Zagreb, 021017.
U sredusnjici HDZ-a odrzana je sjednica Predsjednistva i Nacionalnog vijeca Hrvatske demokratske zajednice.
Na fotografiji: Gabrijela Zalac
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

 

Hrvatska je u ovoj godini ugovorila i isplatila puno manje sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU nego što je bilo planirano, kasnilo se s pripremom postupaka i objavom natječaja, kao i s provedbom projekata, pa je sukladno tome plan povlačenja za 2017. podbacio za čak 1,9 milijardi kuna.

To se najbolje vidjelo po ovogodišnjem rebalansu proračuna, gdje su sredstva iz pomoći EU smanjena s 11,2 milijarde kuna na 9,3 milijarde. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU nisu htjeli komentirati zašto je toliki podbačaj, već su nas uputili na Ministarstvo financija, koje pak tvrdi da oni nisu nadležni za fondove EU.

- Razlozi tome proizlaze iz više faktora - od pripreme poziva, njihove objave i postupka dodjele bespovratnih sredstava koja često kasne do provedbe projekata u kojima probleme imaju i korisnici, čije aktivnosti kasne, ali i sustav koji ne može apsorbirati toliki broj izvještaja koje zaprima - analizira Ariana Vela, stručnjakinja za fondove EU i direktorica tvrtke “EU projekti”.

Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Hrvatska je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014.-2020. (ESIF) od početka provedbe do 30. rujna ove godine ukupno ugovorila 2,8 milijardi eura, a isplaćeno je samo 743,25 milijuna eura. Fondove smo počeli koristiti od 2015., pa ispada da smo u tri godine korištenja krajnjim korisnicima isplatili samo 5,572 milijarde kuna.

 

Pelješki most

Ako pogledamo podatke koje su prikupili u “EU projektima”, do kraja svibnja ukupna alokacija iznosila je 11,9 milijardi eura, ugovoreno je 2,4 milijarde eura, a isplaćeno 580 milijuna eura. U postocima to izgleda tako da smo ugovorili 20 posto od ukupne alokacije, a isplatili nešto manje od pet posto sredstava.

Budući da smo u međuvremenu ugovorili i projekt Pelješkog mosta, gdje bespovratna sredstva EU iznose 357 milijuna eura, dolazimo i do ove brojke ugovorenosti koju su nam poslali iz Ministarstva.

Ako pak gledamo samo ovu godinu, do kraja rujna ukupno je ugovoreno 1,6 milijardi eura kroz 744 projekta i gotovo 400.000 potpora (Program ruralnog razvoja), ali ukupno je isplaćeno tek 400 milijuna eura ili 3 milijarde kuna. U istom razdoblju objavljeno je 109 natječaja za programe ESIF-a ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava od 2,2 milijarde eura.

Godinu ranije ugovorili smo 861 milijun eura, a isplatili 276 milijuna eura i tu smo podbacili. Plan je bio da ćemo povući 9,7 milijardi kuna, a na kraju smo povukli 6,4 milijarde kuna, odnosno 3,3 milijarde kuna manje od planiranog, dok je u 2015. ukupno bilo ugovoreno 410 milijuna eura, a isplaćeno 66,78 milijuna eura. Tadašnja SDP-ova Vlada u proračunu za 2015. planirala je pomoći od EU u iznosu od 7,3 milijarde kuna, no i to se ispostavilo kao previše ambiciozan plan, pa smo povukli samo nešto više od 3 milijarde kuna.

Ovogodišnji planovi za iduća razdoblja ponovno su ambiciozni - ukupno planirani prihodi od pomoći EU u 2018. iznose 13,8 milijardi kuna, u 2019. 14,6 milijardi kuna te 15,1 milijardu kuna u 2020.

Istodobno prošle smo godine u zajedničku blagajnu Europske unije uplatili 3,2 milijarde kuna, ove ćemo godine uplatiti 100 milijuna kuna više, a 2018. godine 3,6 milijardi kuna.

Ako usporedimo ugovorena sredstva iz fondova EU u 2016. i naš doprinos proračunu EU, onda smo u toj godini bili u plusu 3,2 milijarde kuna, a godinu ranije plus je bio manji i iznosio je samo 1,23 milijarde kuna.

- Plan za korištenje sredstava EU u 2017. bio je vrlo optimističan i nerealan. Nažalost, u više sam navrata upozoravala institucije da će se dogoditi uska grla i u provedbi, ali čini se da one ne razmišljaju dugoročno, nego probleme počnu rješavati kad voda dođe do grla. Rezultat toga je situacija koju imamo danas, a to je da smo ugovorili i isplatili znatno manje sredstava EU nego što smo trebali - kaže Ariana Vela.

Ističe i još jedan važan element zbog kojeg je EU financiranje u Hrvatskoj problematično, a to je izostanak sankcija za institucije. - Paradoksalno je da se korisnike kažnjava za svaku pogrešku, čak i one minimalne, dok s druge strane sustavi kasne s objavama poziva, obradom prijava, izvještajima i nikome ništa. Kad uvedemo sustav u kojemu će svatko zaista biti odgovoran za svoj posao i kada se nekompetencije sustava neće prevaljivati na leđa korisnika, moći ćemo reći da smo napravili korak naprijed. Upravo to bi trebao biti jedan segment reforme uprave i strukturnih promjena koje se od Hrvatske očekuju - zaključuje A. Vela.

Nerealno planiranje

Uspoređujući bivšeg SDP-ova ministra Branka Grčića i HDZ-ovu aktualnu ministricu za fondove EU Gabrijelu Žalac, A. Vela kaže da je to teško uspoređivati jer se SDP-ova Vlada više bavila programiranjem i pripremom za uspostavu okvira za korištenje sredstava, a sada je fokus upravo na korištenju sredstava i eventualnim manjim izmjenama operativnih programa.

- Grčić je morao puno bolje programirati te se u pripremi projekata fokusirati na ESIF 2014-2020. Njegova se administracija bavila 2013., odnosno “malim ESIF-om” i to je njegova najveća greška. Žalac je postala ministricom u situaciji u kojoj je sustav uspostavljen, ali bi trebala raditi na tome da ga ojača - ocjenjuje A. Vela. Dodaje da svaka Vlada nerealno planira sredstva iz fondova EU, te nisu u potpunosti transparentne prilikom objave informacija o tome koliko je sredstava ugovoreno, koliko plaćeno i kakav je zapravo novčani tijek.

- Činjenica da je Hrvatska do ove godine koristila više izvora financiranja kroz više sustava omogućila je takvo ponašanje jer se o iskorištenosti sredstava izvještavalo tako da su se sve brojne alokacije iz različitih izvora zbrajale pa je javnost mogla dobiti dojam da je situacija znatno bolja u odnosu na stvarnu. Od 2017. zbog specifičnih pravila koja se odnose na EU financiranje, koristimo isključivo sredstva za razdoblje 2014. - 2020. i neće biti toliko prostora za kreativnost prilikom izvještavanja - naglašava A. Vela.

ELIPSO

Izdvajamo