U Bakuu su jučer postavljeni temelji nove energetske karte Europe. Članovi Konzorcija Shah Deniz u Azerbajdžanu potpisali su odluku o financiranju razvoja druge faze plinskog polja Shah Deniz II u Kaspijskom jezeru, a predstavnici Azerbajdžana, Albanije, BiH, Hrvatske i Crne Gore potpisali su Memorandum o suradnji u realizaciji Južnog plinskog koridora u jugoistočnoj Europi. Njegovi potpisnici se obvezuju da će raditi na realizaciji svih preduvjeta kako bi se plinovod IAP realizirao. U ime Hrvatske memorandum je potpisao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a potpisivanju je prisustvovao i hrvatski premijer Zoran Milanović. Oba dokumenta iznimno su važna za razvoj projekata gradnje plinovoda TANAP, TAP i IAP. Riječ je o mreži plinovoda kojima bi se plin iz Kaspijskog jezera dovodio u Europu te države središnje Europe riješio ovisnosti o ruskom plinu. Članovi Konzorcija jučer su objavili da će se na Kaspijskom jezeru uspostaviti 26 podmorskih plinskih bušotina te da će cijena cjelokupnog projekta, uključujući i gradnju plinovoda, stajati oko 45 milijardi dolara.
Dio cjelokupnog projekta je i Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji bi se priključio na plinovod TAP. Jadransko-jonski plinovod prolazio bi teritorijem Albanije, Crne Gore i Hrvatske te neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Okvirna duljina tog plinovoda bila bi 540 kilometara, a transportni kapacitet pet milijardi prostornih metara godišnje - po milijardu prostornih metara za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, 0,5 milijardi prostornih metara za Crnu Goru, 2,5 milijardi prostornih metara godišnje za Hrvatsku i susjedne zemlje. Ovaj plinovod bi se na TAP spojio u albanskoj Fieri s Jadransko-jonskim plinovodom te bi se povezao s hrvatskim magistralnim plinovodom u Dugopolju kod Splita. Taj bi krak bio dug 516 km, od čega bi hrvatski dio bio 250 km.
Procijenjena vrijednost gradnje hrvatskog dijela plinovoda je 265 milijuna eura. Očekuje se da će gradnja početi 2015. i teći zajedno s Transjadranskim plinovodom. Sveobuhvatna studija izvedivosti Jadransko-jonskog plinovoda bit će izrađena do kraja ožujka 2014. Gradnju plinovoda podržava Europska komisija a iznimno je važan jer omogućava diversificiranu dobavu prirodnog plina.
Osim diversifikacije opskrbe, ovaj plinovod će Hrvatskoj omogućiti da postane regionalni energetski lider te tranzitna zemlja za dopremu azerbajdžanskog plina u središnju Europu. Prema današnjim procjenama, kapacitet plinovoda kroz Hrvatsku bio bi 5 milijuna prostornih metara plina. Od toga će se najmanje 2 milijuna kubika moći “prebaciti do Srednje Europe”. Osim što bi Hrvatskoj mogao donijeti jeftiniji plin, naša zemlja mogla bi dodatno zaraditi od tranzita plina. Osim toga, pružit će mogućnost pristupa, razvoja i korištenja albanskih i hrvatskih podzemnih skladišta za plin.
Konzorcij Shah Deniz planira s plinskog polja u Kaspijskom jezeru opskrbljivati europsko tržište sa 16 milijardi prostornih metara plina godišnje. Da bi se tolike količine prebacile, bit će potrebno sagraditi dva plinovoda - TANAP i TAP.
Plinovod TANAP počinje u Azerbajdžanu i kopnenim će putem prolaziti iz te zemlje preko Gruzije i Turske. Njegova ukupna dužina je oko 1800 kilometara.
Na tursko-grčkoj granici, u mjestu Kipoa, TANAP se povezuje s TAP-om. On će se protezati preko Grčke, Albanije, gdje će ići ispod Jadranskog mora te završiti na jugu Italije. Njegova dužina je 870 kilometara. Prve količine plina iz Kaspijskog jezera trebale bi u središnju Europu biti isporučene 2019. godine .