Sve je jasnije da hrvatski premijer Andrej Plenković nastoji učiniti sve u svojoj moći kako bi izazvao neuspjeh posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Rusiji. Riječ je o nastavku sukoba između Vlade i Ureda predsjednice, koji sve više počinje dobivati osobne karakteristike. Premijer Plenković je, naime, umjesto ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić, odabrao državnu tajnicu Zdravku Bušić da bude dijelom predsjedničina izaslanstva na najvažnijem susretu ove godine nakon njezina bilateralnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Također, u izaslanstvu neće biti ni potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić iako će u razgovorima dominirati ekonomske teme. Ali će u izaslanstvu biti ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Osim toga, Rusiji nije predana zgrada u kojoj bi se smjestili diplomati te zemlje u Zagrebu pa se na taj način samo šest dana prije početka posjeta taj problem postavlja kao jedna od tema o kojima će Grabar-Kitarović morati razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
A upravo je on 3. listopada izjavio kako očekuje “da će hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetiti Rusku Federaciju”. Dosta je rijedak slučaj da sam Vladimir Putin najavljuje posjete predsjednika, pa čak i kad je riječ o bitno većim državama nego što je Hrvatska, čime je ruski čelnik otvoreno dao do znanja koliko mu je važan ovaj susret.
No, kako je prenio tjednik Globus, u međuvremenu je došlo do iznenadnog obrata koji bi mogao baciti ozbiljnu sjenu na ovaj dugoočekivani posjet, pa ga čak i ozbiljno kompromitirati. A to nije pitanje ruskih banaka u slučaju Agrokor: Sberbank je pregovarao samo i isključivo s Ivicom Todorićem, dakle niti s jednom hrvatskom Vladom. VTB je, pak, ušao u Odbor vjerovnika.
Naime, krajem svibnja u Moskvi je u posjetu bio tadašnji ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier. Na sastanku s ruskim ministrom Sergejem Lavrovom, među brojnim temama, na dnevnom je redu bilo i pitanje zgrade ruske ambasade u Zagrebu. Hrvatska u Moskvi za svoje diplomatsko predstavništvo koristi zgradu koju nam je ustupila Rusija te je, sukladno dobrim diplomatskim običajima, Hrvatska trebala postupiti na isti način. Ta se priča vuče već dulji niz godina, ruski se diplomati nalaze u potpuno neprikladnoj zgradi, a Stier je tada s Lavrovom dogovorio da će problem biti riješen u najkraćem roku. Zgrada je pronađena, u Bosanskoj 53, a s izborom su se složila i druga državna tijela, uključujući i Ministarstvo državne imovine. I to se pitanje smatralo riješenim sve dok prije nekoliko dana iz ruskih izvora nije stigla informacija da je pitanje zgrade i dalje neriješeno. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova procijenilo je da bi zgrada, koja je odabrana za rusku ambasadu, bila preskupa. Pritom se zaboravlja na podatak da je riječ o Rusiji, svjetskoj sili kod koje se ne smije sve mjeriti novcem, te da bi Moskva bez ikakvih problema mogla zauzvrat početi naplaćivati Hrvatskoj najam zgrade. A jasno je da su nekretnine u Moskvi bitno skuplje nego u Zagrebu.
Otvaranje ove tehničke teme neposredno prije posjeta predsjednice Rusiji moglo bi tako zasjeniti važne političke i ekonomske teme o kojima će se razgovarati. A susret je dugo i pomno pripreman kako bi se udarili temelji za gradnju novih odnosa između Rusije i Hrvatske.
MVEP o slučaju zgrade ruske ambasade: 'Postupak je još u tijeku, pribavljaju se sva relevantna mišljenja'
Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova reagirali su na dio teksta koji se tiče nove zgrade ruske ambasade, a koji je izvorno objavljen u novom broju Globusa. U nastavku donosimo reakciju MVEP-a u cijelosti.
„Ministarstvo vanjskih i europskih poslova otklanja pojednostavljene navode da je rješenje zastalo „zbog nedostatka novca s hrvatske strane“ kao i sugestiju da su ostala tijela, kao na primjer DORH, dala pozitivno mišljenje na predloženi način rješavanja smještaja Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu. Upravo zbog potrebe dobivanja relevantnih mišljenja svih tijela u čiju nadležnost ulazi pojedini aspekt rješavanja ovog kompleksnog pitanja kao i potrebe pripreme sveobuhvatnog i dobro pripremljenog prijedloga za Vladu Republike Hrvatske, postupak još uvijek traje. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova posebno otklanja navod da bi postupak bio usporavan od „Banskih dvora“, budući da od svih strana usuglašeni i utvrđeni prijedlog u ovom trenutku nije niti upućen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje.“
Sve detalje o turbulencijama u hrvatskom državnom vrhu koje se reflektiraju na odnose s Rusijom Jutarnji donosi u tiskanom izdanju u četvrtak.
