Meso kojem je istekao rok valjanosti, a koje su inspektori našli u našim hladnjačama nije uopće bilo namijenjeno prodaji. Nikada nije bila ideja da ono završi na tržištu. To su ostaci poput svinjskih glava, nogica, kožica, masnoća i rebara koje nemamo kome prodati, a kako ih sami ne prerađujemo, većinu bacamo - tvrdi za Jutarnji list Zdravko Plazonić, vlasnik i direktor splitske tvrtke Petason koja je jedan od najvećih distributera svježeg mesa u Dalmaciji.
Ovih se dana našla u središtu pozornosti nakon što je u javnost dospio nalaz inspekcijskog nadzora Ministarstva poljoprivrede koji otkriva da je kod njih nađeno 41,8 tona mesa bez sljedivosti i kojem je istekao rok. To je meso, odnosno ostaci svinjskog mesa kako tvrdi Plazonić, u hladnjačama čekalo da po njega dođu kamioni zagrebačke Agroproteinke, jedine hrvatske tvrtke koja se bavi zbrinjavanjem životinjskog otpada.
Negativni kontekst
Agroproteinkini su kamioni i ovaj tjedan, navodi, došli po nove količine otpadnog mesa u Petasonov pogon smješten u splitskoj industrijskoj zoni Vranjic nedaleko od Solina. Tamo je i ured 54-godišnjeg magistra veterinarske medicine Zdravka Plazonića, koji ne krije razočaranje što se njegova tvrtka u medijima spominje u negativnom kontekstu jer se, dodaje, već gotovo 30 godina bavi proizvodnjom i prodajom mesa.
Kratko nas je primio u svom uredu. Ističe da se cijela njegova istina može svesti na priopćenje za javnost u kojem navodi “kako su u njihovoj hladnjači za duboko smrznuto meso privremeno uskladišteni komadi mesa, odnosno pozicije koje nikada nisu predmet distribucije prema trgovačkim lancima, a koji su nastali nakon procesa rasijecanja”.
Opravdan transport
“Ove mesne pozicije se paletiraju pa smrzavaju do određene količine kada je ekonomski opravdan transport na zbrinjavanje. Istina je da je za dio tih roba ustanovljen istek roka valjanosti, ali je važno naglasiti da je zapisnikom HACCAP tima od 27. rujna 2016. određen rok od tri mjeseca za njegovo neškodljivo uklanjanje”, stoji u priopćenju u kojem se naglašava da su svi rezultati o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda uredni, a Petasonovo svježe meso se sustavno kontrolira u svim etapama proizvodnje i distribucije. Napominju također da na prodajna mjesta meso dostavljaju u tzv. neprekinutom hladnom lancu. Plazonić za Jutarnji pojašnjava da u prodaju ide 5 različitih vrsta svinjskog mesa - vrat, kare, but, lopatica i carsko meso. U njihovu se pogonu ti komadi režu, pakiraju i idu u prodaju u trgovačke centre i ugostiteljske objekte, a ostaci se uglavnom šalju na uništavanje u za to propisanom roku. Zašto su ovaj put prekršili rok?
- Jednostavno nismo stigli - tvrdi Plazonić koji se zadnjih godina sve manje bavi proizvodnjom, a sve više trgovinom mesa.
Farma svinja
Proizvodnja mesa, osobito svinjetine i teletine je, kaže Plazonić, značajno smanjena od ulaska Hrvatske u EU. Tako je i Petasonova farma svinja u Lećevici trenutno prazna, ali, dodaje, imaju nekoliko kooperanata u Slavoniji koji za njih uzgajaju oko 2500 svinja, uglavnom za pršute. Veliku većinu svinjetine, otkriva, uvoze iz Njemačke i Nizozemske. Iz Nizozemske stiže i teletina, dok je gotovo sva junetina iz hrvatskog uzgoja. Plazonić ne želi otkrivati količine mesa koje preradi, no ističe da je 40-50 posto iz Hrvatske, a ostalo iz uvoza.
- Meso uvijek kupujemo od provjerenih proizvođača koji imaju svoje farme i klaonice i s kojima uglavnom već godinama surađujemo. Jako pazimo da na tržište šaljemo ispravno i kvalitetno meso - tvrdi Plazonić, čija tvrtka zapošljava 80-ak radnika. On u ovoj situaciji ne želi isticati imena trgovačkih lanaca i ugostitelja koje redovito opskrbljuje. Neslužbeno doznajemo da se Petasonovi proizvodi mogu kupiti u dućanima Tommyja, s čijim je vlasnikom Tomislavom Mamićem godinama u dobrim odnosima, zatim Studenca i Ribole, kao i u manjim trgovinama i mesnicama na širem splitskom području, a surađuje i s nekoliko većih splitskih hotela i poznatih restorana.