Je li loše ili manjkavo obrazloženje sudskoga naloga za provođenje tajnoga prisluškivanja i snimanja dovoljan razlog za proglašavanje tih snimki nezakonitim dokazima?
Ovo pravno pitanje niz puta se postavljalo u vrlo značajnim kaznenim slučajevima prošlih godina, a pogotovo pošto je na problematiku nedovoljno obraz loženih sudskih naloga za tajne mjere u nekoliko navrata ukazivao Sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Preokret
No, iako je Vrhovni sud dosad odbio sve zahtjeve obrane za proglašavanje nedovoljno obrazloženih mjera nezakonitim, jučer je došlo do preokreta. Prvi put u hrvatskoj sudskoj praksi Vrhovni sud je pravomoćno tajne USKOK-ove snimke proglasio nezakonitima jer sudski nalog za tajno snimanje nije bio dovoljno obrazložen. Štoviše, ovo se dogodilo u poznatome antikorupcijskom slučaju koji su mediji prozvali slučaj Peka jer se bivšemu potpredsjedniku Fonda za privatizaciju Ivanu Gotovcu od 2007. sudilo da je kao mito primio peku od poduzetnika Svjetlana Stanića. U konkretnom slučaju, proizašlom iz svojedobno velike antikorupcijske afere Maestro, Staniću i Gotovcu se sudi već puno desetljeće, a dosad je Vrhovni sud triput ukidao nepravomoćne presude.
Svjetlan Stanić i Ivan Gotovac
Prvi put su 2009. Stanić i Gotovac bili oslobođeni, 2011. bili proglašeni krivima i osuđeni na zatvorske kazne, 2015. opet oslobođeni, a 2017. četvrti put zajedno su sjeli na optuženičku klupu. Još je nevjerojatnije jer sve do četvrtog suđenja nitko u njihovu slučaju nije problematizirao je li nalog za posebne dokazne radnje bio dovoljno obrazložen, no nedavno je Gotovčev odvjetnik Ljubo Pavasović Visković odlučio oprobati i to - i uspio.
Nakon 10 godina suđenja, tajno snimani razgovori iz afere Maestro proglašeni su nezakonitim dokazima i više ne mogu biti korišteni protiv Gotovca i Stanića. No, osim značaja koji ta odluka ima na konkretni slučaj važnije je što se iz odluke Vrhovnoga suda iščitava da je najviša sudska instanca revidirala stav o značaju obrazloženosti naloga na ocjenu zakonitosti dokaza, tj. da se radi o promjeni sudske prakse po kojoj će se i po istome osnovu tajne snimke izbacivati i iz drugih predmeta ako sud zaključi da nalozi nisu dovoljno obrazloženi.
Oduševljenje obrane
Da ne bi bilo nikakve sumnje u odluci u slučaju Gotovac, suci Vrhovnoga suda su to doslovno i napisali. “Iako je u ranijim odlukama Vrhovnoga suda u slučajevima kada ‘opravdanje’ za izdavanje naloga ne bi bilo vidljivo iz samoga obrazloženja Vrhovni sud prvostupanjskome sudu ukazivao na potrebu retroaktivnoga opravdanja odluke o izdavanju naloga, Vrhovni sud je prihvativši stavove Europskoga suda za ljudska prava revidirao svoj stav...
Tako pribavljeni dokazi rezultat su povrede članka 8. Europske konvencije te su ispunjene pretpostavke za utvrđenje tako prikupljenih dokaza nezakonitim”, navodi se u odluci Vrhovnoga suda. Ova presedanska odluka svakako će biti s oduševljenjem dočekana u krugovima obrane, a za DORH je ona potencijalna Pandorina kutija, jer se pitanje obrazloženosti naloga za tajne mjere postavlja u gotovo svim najvećim antikorupcijskim predmetima.