Ministarstvo graditeljstva pred Vladu i Sabor ide s prijedlogom hitne promjene Zakona o graditeljstvu kako bi se omogućilo da novi zagrebački aerodrom dobije na vrijeme uporabnu dozvolu i ne bude zatvoren nakon samo 90 dana rada.
Naime, u ovom trenutku u raznim fazama tijeku je oko 100 postupaka za naknadu troškova za izvlaštenje zemljišta na kojem je sagrađen dio aerodromske zgrade, parkiralište i pristupna prometnica od aerodroma do istočne obilaznice Velike Gorice, zbog čega država ne može izdati uporabnu dozvolu bez koje se aerodrom ne smije koristiti. Iako se za ovaj problem zna više od tri godine, država tek sada, otprilike mjesec i pol dana prije otvaranja aerodroma, pokreće promjene zakona.
Prema Zakonu o gradnji, dok se čestice na kojoj se građevina nalazi ne objedine u jednu, ne može se izdati uporabna dozvola. Tvrtka Zračna luka Zagreb, koja u ime države rješava dokumentaciju za uporabnu dozvolu, podnijela je zahtjev za objedinjavanje čestica, no to je nemoguće učiniti jer prema Zakonu o izvlaštenju čestice ne mogu biti objedinjenje dok se vode sudski sporovi. I tu je stvoren začarani krug koji usprkos upozorenjima nije razriješen više od tri godine. Sada se cijela situacija nastoji riješiti prije samog otvaranja aerodroma.
Prvo će se promijeniti odredba Zakona o graditeljstvu kako bi privremena uporabna dozvola umjesto sadašnjih 90 dana trajala pet godina. Takva promjena bi nadležnim institucijama, Ministarstvima graditeljstva i pravosuđa, Vladi i Saboru, omogućila dovoljno vremena da promijene sporne odredbe Zakona o graditeljstvu i izvlaštenju koje, tvrde naši sugovornici, definitivno onemogućuju ulaganje u velike investicijske projekte od interesa za državu. Naime, prema sadašnjim zakonima, država može ući u posjed zemljišta u vlasništvu privatnih osoba, isplatiti im naknadu koju smatra pravičnom i gradnja može početi.
No, pokrenu li nezadovoljni vlasnici zemljišta sudske postupke koji ne završe do gradnje objekta, Ministarstvo graditeljstva ne može izdati uporabnu dozvolu. Upravo to se sada događa s novim zagrebačkim aerodromom. Da stvar bude gora, Koncesijskim ugovorom između koncesionara Međunarodne zračne luke Zagreb d.d. i Vlade, država je ta koja mora ishoditi uporabnu dozvolu. U najgorem slučaju koncesionar bi od države mogao tražiti odštetu ako dozvola ne bude na vrijeme.
Trogodišnja bitka
Dio vlasnika zemljišta nezadovoljnih financijskim obeštećenjem Zračne luke Zagreb i Hrvatskih cesta za zemljište podnijeli su još 2013. odnosno 2014. godine žalbe nadležnom Uredu državne uprave Zagrebačke županije. Naime, i ZLZ i Hrvatske ceste zemlju su tretirale kao poljoprivredno zemljište i vlasnicima ponudili između 80 i 100 kuna po četvornome metru. Vlasnici su pak smatrali da je riječ o građevinskom zemljištu i tražili su veću odštetu. Ured državne uprave je rješenjem prvog stupnja presudio u korist vlasnika zemljišta te je ZLZ vlasnicima zemljišta, na osnovi sudskog vještačenja, platio 350 kuna po četvornome metru kako bi ušli u posjed i da bi gradnja terminala mogla započeti. No, ZLZ se na tu odluku žalio i uslijedilo je nekoliko vještačenja vrijednosti zemljišta ovlaštenih sudskih vještačenja. Nove procjene su utvrdile kako zemljište vrijedi 480 kuna po četvornome metru, a sljedeće da vrijedi 450 kuna. U ovom trenutku, koliko nam je poznato, pet vlasnika zemljišta na kojem je sagrađen dio aerodromske zgrade i parkiralište sudskim putem traži pravičnu novčanu naknadu za svoje zemljište.
Za gradnju pristupne ceste dugačke 1,6 kilometara izvlašteno je oko 50 tisuća kvadrata zemljišta. Oko 100 vlasnika zemljišta podnijelo je žalbe i tužbe protiv Hrvatskih cesta zbog ponuđenih cijena. HC je počeo otkupljivati zemljište još početkom 2014. i prvi vještaci procijenili su da parcele vrijede 80 kuna po četvornome metru. Ured državne uprave u Velikoj Gorici odredio je drugo vještačenje koje je procijenilo vrijednost istog tog zemljišta na 80,75 kuna po kvadratu, a nakon toga slijedilo je i treće vještačenje prema kojemu je cijena 150 kuna.
Potom je Ministarstvo pravosuđa prema procjeni Porezne uprave odredilo da se vlasnicima zemljišta isplate akontacije od 80 do 240 kuna. Potom je uslijedio niz žalbi korisnika zemljišta, ali i HC-a, da bi danas nakon trogodišnjeg postupka sve bilo vraćeno pred Ured državne uprave Zagrebačke županije i cijeli postupak procjene zemljišta kreće ispočetka! Naši nam sugovornici tvrde kako su vlasnici zemljišta spremni na nagodbu. Prema procjenama, već su sada troškovi ovih sporova jednaki iznosu koji bi država platila vlasnicima zemljišta po uvećanoj cijeni.