Njihov ukupan udio u domaćem turizmu možda jest sitan, oko 1,6 posto, ali hotelijeri s kontinenta itekako su prepoznali potencijal dalekoistočnog i bliskoistočnog tržišta.
U pojedinim hotelima, recimo onima u sklopu kompanije HUP, gosti s Dalekog i Bliskog istoka u prvih pet mjeseci 2017. godine činili su 25 posto ukupnog broja gostiju, a Bluesunov hotel Kaj u Mariji Bistrici u 2016. godini posjetilo je čak 4500 Korejaca.
Pražnjenje bara
Rast s ovih tržišta nije slučajan, niti su ga hotelijeri dočekali nespremni: većina njih prošla je posebne edukacije, a dodatne napore napravili su i po pitanju prilagodbe ponude hrane i smještaja s obzirom na to da ovi gosti imaju neke druge potrebe od europskih posjetitelja.
HUP-ovi hoteli, pojašnjavaju iz Uprave kompanije, pojedine sobe opremaju prema halal standardima, a ističu kako su među prvima svoje hotele certificirali za halal i košer program.
“Za potrebe daleko i bliskoistočnih gostiju minibarove praznimo od alkohola, u sobe postavljamo Kur’an, serdžade, odnosno molitvene prostirke, tepihe, raspored molitvi kao i strelicu okrenutu prema kibli. Prepoznali smo specifične preferencije, prije svega gostiju iz Južne Koreje i Japana, koji preferiraju odvojene ležajeve i kadu u svakoj kupaonici. Stoga smo i prilikom preuređenja projektirali adekvatan udjel takvih jedinica u našoj smještajnoj inventuri”, pojašnjavaju iz HUP-a, u čijim se hotelima, kažu, posebna pozornost posvećuje gastronomiji prilagođenoj istočnim gostima.
To znači da se hrana nadopunjuje posebnim halal, košer i azijskim kutkom, o čemu su HUP-ovi ugostitelji učili kroz catering projekte s indijskim i tajlandskim veleposlanstvima.
“Indijski gosti inzistiraju na barem jednom indijskom jelu dnevno, a s obzirom na sve više japanskih, korejskih i kineskih gostiju, u ponudi imamo sushi, proljetne roladice i Congee juhu”, poručuju iz HUP-a.
Direktorica Bluesunova hotela Kaj u Mariji Bistrici Martina Kovačić pojašnjava kako je pohađala poseban seminar o navikama i očekivanjima gostiju, što im se posebno isplatilo jer ova tržišta u najintenzivnijim mjesecima čine 40 do 45 posto ukupnih noćenja.
Visoka razina
Hotelske sobe gostima su prilagodili po pitanju obaveznih razdvojenih kreveta, a gosti iz Koreje inače imaju ogroman interes prema hrvatskoj tradiciji te žele upoznavati domaće običaje.
Ipak, doznajemo kako njihovi agenti inzistiraju na jako visokoj razini usluge, a nakon tura vodiči hotele obično komentiraju na internim chatovima i preporučuju hotele za nove grupe.
Kako pojašnjavaju iz HTZ-a, pet najčešćih istočnih tržišta u Hrvatskoj čine Južna Koreja, Japan, Kina, Izrael i Tajvan, a posebno su zahvalni gosti jer su na destinacijama vrlo aktivni, često koriste usluge agencija, izleta i rent-a-cara, a uglavnom dolaze u predsezoni i posezoni, osim posjetitelja iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji u Hrvatsku dolaze u srpnju i kolovozu, kada su kod njih nesnosne vrućine.
Napominju da su hotelijeri već usmjerili svoje poslovne politike prema ovim tržištima te da je za zadovoljavanje ovih gostiju potrebno nešto sitnih gesti poput par TV programa i jelovnika na njihovu jeziku, zasebnog menija ili pak vodiča sa znanjem jezika, koji su, na žalost, i dalje deficitarni.
Emirati
U HTZ-u predviđaju da će u idućih pet godina brojke s ovih tržišta rasti dvoznamenkastim stopama, zbog čega u Ministarstvu turizma najavljuju jačanje aktivnosti na ovim tržištima.
“Jedna od mogućnosti je i otvaranje predstavništva HTZ-a na Dalekom istoku, no odluku o tome trebaju razmotriti tijela turističke zajednice. Hrvatska bi se na takvim tržištima također trebala predstavljati isključivo kao ‘Croatia’ jer ih predstavljanje kroz regije, županije ili gradove zbunjuje. Iako u apsolutnim brojkama nije velik, potencijal ovih tržišta daleko je veći, što posebno pokazuju brojke od 20 posto više dolazaka turista iz Ujedinjenih Arapskih Emirata”, pojašnjavaju iz Ministarstva turizma.