Agencija za zaštitu osobnih podataka tijekom prošle godine imala je, sudeći prema izvješću o radu za 2016. podnesenom Saboru, pune ruke posla.
Na stolu njezinih zaposlenika našlo se više od 1300 predmeta, od čega njih 166 u povodu zahtjeva za zaštitu prava u upravnim postupcima, zatim 679 zahtjeva za davanje pravnih mišljenja te 527 predstavki građana.
Među slučajevima povrede privatnosti značajniji su primjeri krađe identiteta koji bi završavali sklapanjem ugovora s teleoperaterima, za što bi “pretplatnici” saznali tek kada bi dobili račune. Tu je i više slučajeva zamjene identiteta u ovršnim postupcima, zatim pitanje videonadzora, pitanje (ne)dozvoljavanja objave podataka o dugovima suvlasnika u stambenim zgradama, ponašanje bivšeg poslodavca koji podatke o radniku čini dostupnima novome poslodavcu, razmjena podataka o članovima sindikata između poslodavca i sindikata te dvaju sindikata međusobno, objave podataka o članstvu u političkim strankama, davanje podataka maloljetnih učenika škole drugoj školi bez privole skrbnika te niz drugih.
Zbirka osobnih podataka
Među predmetima Agencije bilo je više različitih slučajeva koje je otvorila pravobraniteljica za djecu jer su se u različitim slučajevima, od stegovnih postupaka protiv roditelja do slanja marketinških materijala, koristili osobni podaci djece. Agencija za zaštitu osobnih podataka u opsežnom izvješću upućenom Saboru pobrojala je niz primjera u kojima obrađuje tipične slučajeve.
Tijekom 2016. godine zaprimili su 48 zahtjeva u kojima se ukazivalo na sklapanje pretplatničkih ugovora korištenjem tuđih osobnih podataka, i to tako da su osobni podaci postali dostupni na nezakonit način - prikupljeni iz izgubljenih osobnih dokumenata, bilo je korištenja krivotvorenih dokumenata i drugih. U fokusu su, stoji u izvješću, bili ugovori s teleoperaterima sklopljeni na internetu ili izvan poslovnih prostorija.
- To se događa jer teleoperateri kao voditelji zbirke osobnih podataka ili njihovi ugovorni izvršitelji koji prikupljaju podatke ili isporučuju uređaje nisu poduzimali odgovarajuće mjere zaštite, što je omogućavalo razne zlouporabe osobnih podataka - kaže se u izvješću Agencije koja je u slučajevima povreda osobnih podataka teleoperaterima zabranila njihovu daljnju obradu.
Prekršajni postupci
U većini slučajeva, kaže se u izvješću, teleoperateri su sami otpisali sporna potraživanja i odustali od daljnjih naplata. Bilo je i slučajeva gdje teleoperateri nisu postupili po nalogu Agencije za zaštitu osobnih podataka i tada je ona protiv njih pokrenula pred sudom prekršajne postupke.
Najzanimljivije odluke u zaštiti privatnosti
- Agenciji se obratila osnivačica trgovačkog društva za čiji su račun s više različitih operatera sklopljeni ugovori o pružanju usluga. Pritom su se koristili i krivotvorili njezini osobni podaci, a za ugovore je saznala tek kada su računi došli na naplatu. Nakon intervencije Agencije teleoperateri su utvrdili da su kod sklapanja ugovora korišteni podaci s krivotvorenih osobnih iskaznica, raskinuli su ugovore i stornirali dugovanja za sve pretplatničke brojeve.
- U jednoj jedinici lokalne samouprave lokalni je čelnik u službenim prostorijama postavio videokamere, tako da su tijekom cijelog radnog vremena snimale zaposlenike. Obratili su se Agenciji, koja je obradila slučaj i zauzela stav da “priroda posla koji obavljaju službenici ne zahtijeva tako invazivnu i neprikladnu metodu nadzora”. Naveli su i kako bi bio prihvatljiv nadzor na ulazima i izlazima u radne prostorije u svrhu zaštite i sigurnosti zaposlenika i imovine poslodavaca.
- Pred Agenciju je stigao i zahtjev u kojem se stranka žalila na postavljanje videonadzora sportskog objekta, konkretno u dvije dvorane sa spravama za vježbanje koje, među ostalima, koriste i maloljetnici. Agencija je taj zahtjev odbila smatrajući da postoji zakonit interes za uspostavu sustava videonadzora jer je njegova svrha zaštita objekta kao i natjecatelja, trenera i svih fizičkih osoba koje sudjeluju u natjecanju. No, dana je preporuka da se obrada osobnih podataka sustavom videonadzora detaljno regulira internim aktom o informacijskoj sigurnosti.
- Slučaj videokamere na privatnoj kući koja je postavljena tako da snima samo prostor koji je u vlasništvu osobe koja je postavila i kameru nešto je na što se susjed nema pravo žaliti. Agencija je, naime, odbila prigovor susjeda budući da je kamera postavljena pod kutom da ne obuhvaća tuđi posjed.
- Agencija je u obradi imala više slučajeva iz ovršnih postupaka gdje je došlo do zamjene identiteta pa je ovršena pogrešna osoba. U pravilu se radilo o osobama istog imena i prezimena. Agencija je u tim slučajevima zabranila daljnje obrade podataka.
- Grubom povredom prava na zaštitu podataka i prava na privatnost Agencija je ocijenila slučaj zaposlenice dječjeg vrtića čiji je bivši poslodavac njezine osobne podatke, uključujući i one o zdravlju, dostavio novome poslodavcu. Agencija je dječjem vrtiću koji je povrijedio pravo na privatnost bivše zaposlenice zabranio daljnje raspolaganje podacima, a novom poslodavcu naložio da nelegalno dobivene podatke izbriše.
- Agencija je usvojila zahtjev i zabranila da se javno na oglasnoj ploči stambene zgrade objavljuje popis dužnika za pričuvu i iznosi koje duguju.