Predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernádi tužio je Republiku Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći da mu je naša država povrijedila pravo na slobodu kretanja.
Obavijest o podnesenoj tužbi u Ured hrvatske zastupnice pred Europskim sudom Štefice Stažnik stigla je u petak, 1. rujna, o čemu je odmah alarmirala premijera Andreja Plenkovića, ministre pravosuđa i unutarnjih poslova Dražena Bošnjakovića i Davora Božinovića, glavnog ravnatelja policije Nikolu Milina, predsjednike Vrhovnog i Ustavnog suda Đuru Sessu i Miroslava Šeparovića, glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, Ured predsjednice, Sabor te Županijski sud u Zagrebu koji je za Hernádijem izdao europski uhidbeni nalog.
- U ovom predmetu Republika Hrvatska će morati obraniti postupanje svih svojih nadležnih tijela (Državnog odvjetništva RH, Županijskog suda u Zagrebu, Vrhovnog suda, Ustavnog suda i Ministarstva pravosuđa) u postupku izdavanja i provedbe predmetnog europskog uhidbenog naloga te će stoga biti potrebna intenzivna suradnja svih nadležnih institucija s Uredom zastupnice RH pred Europskim sudom za ljudska prava - kaže se u dopisu kojim su čelnici najviših državnih tijela obaviješteni o Hernádijevoj tužbi i naglašava da će Hrvatska morati obrazložiti je li uhidbeni nalog protiv njega zakonit, je li njegovo izdavanje imalo legitiman cilj, je li bilo nužno u demokratskom društvu, te je li njime Hernádiju nanesen prekomjerni individualni teret.
Za Hernádijem je najprije bila raspisana tjeralica, a prvi put 2013. godine nakon što ga je Državno odvjetništvo optužilo za davanje mita od 10 milijuna eura bivšem premijeru Ivi Sanaderu kako bi izmijenio dionički ugovor između Ine i MOL-a i prenio upravljačka prava na MOL. No, tjeralica nije imala efekta jer se po njoj nije postupalo. Pravomoćna presuda kojom su sudovi utvrdili da je Ina prešla u ruke MOL-a na temelju kriminalnog čina podmićivanja kasnije je pala na Ustavnom sudu. Nakon toga je suđenje koje je u jednoj fazi bilo razdvojeno za Sanadera i Hernádija radi nedostupnosti predsjednika Uprave MOL-a našem pravosuđu, krenulo ispočetka.
Crvena Interpolova tjeralica bila je reaktivirana 2015. godine, ali Hernádi nije po njoj uhićen i predan hrvatskim pravosudnim tijelima, nego je slobodno putovao Europom. Najprije su je suspendirale Njemačka i Austrija, a onda su i tijela Interpola zaključila da će je staviti izvan snage. U pozadini nepostupanja po tjeralici koju je za Hernádijem raspisala Hrvatska je odluka mađarskih pravosudnih tijela po kojima čelnik MOL-a nije počinio kazneno djelo davanja mita.
Županijski sud u Zagrebu se, međutim, koncem prošle godine obratio Europskom sudu pravde u Luksemburgu koji bi trebao dati stav oko primjene europskog uhidbenog naloga. No, ni Hernádijevi odvjetnici ne miruju pa su u tužbi protiv Hrvatske naveli kako je zbog uhidbenog naloga njegova sloboda kretanja, uključujući napuštanje vlastite zemlje - Republike Mađarske - ograničena zbog bojazni da će biti uhićen i izručen Hrvatskoj. Također, tvrdi da je europski uhidbeni nalog protiv njega bio donesen protupravno i potpuno arbitrarno, da je devet zemalja EU odmah odbilo uhidbeni nalog, a Njemačka i Austrija su izričito navele da po njemu neće postupati.