TIHI RAT

Zsolt Hernádi: Hrvatska mi je tjeralicom povrijedila pravo na slobodu kretanja

Zsolt Hernadi, chairman and CEO of the Hungarian oil and gas group MOL, gestures during an interview with Reuters in Budapest, Hungary, November 4, 2016. REUTERS/Laszlo Balogh
REUTERS

Predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernádi tužio je Republiku Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći da mu je naša država povrijedila pravo na slobodu kretanja.

Obavijest o podnesenoj tužbi u Ured hrvatske zastupnice pred Europskim sudom Štefice Stažnik stigla je u petak, 1. rujna, o čemu je odmah alarmirala premijera Andreja Plenkovića, ministre pravosuđa i unutarnjih poslova Dražena Bošnjakovića i Davora Božinovića, glavnog ravnatelja policije Nikolu Milina, predsjednike Vrhovnog i Ustavnog suda Đuru Sessu i Miroslava Šeparovića, glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, Ured predsjednice, Sabor te Županijski sud u Zagrebu koji je za Hernádijem izdao europski uhidbeni nalog.

- U ovom predmetu Republika Hrvatska će morati obraniti postupanje svih svojih nadležnih tijela (Državnog odvjetništva RH, Županijskog suda u Zagrebu, Vrhovnog suda, Ustavnog suda i Ministarstva pravosuđa) u postupku izdavanja i provedbe predmetnog europskog uhidbenog naloga te će stoga biti potrebna intenzivna suradnja svih nadležnih institucija s Uredom zastupnice RH pred Europskim sudom za ljudska prava - kaže se u dopisu kojim su čelnici najviših državnih tijela obaviješteni o Hernádijevoj tužbi i naglašava da će Hrvatska morati obrazložiti je li uhidbeni nalog protiv njega zakonit, je li njegovo izdavanje imalo legitiman cilj, je li bilo nužno u demokratskom društvu, te je li njime Hernádiju nanesen prekomjerni individualni teret.

Za Hernádijem je najprije bila raspisana tjeralica, a prvi put 2013. godine nakon što ga je Državno odvjetništvo optužilo za davanje mita od 10 milijuna eura bivšem premijeru Ivi Sanaderu kako bi izmijenio dionički ugovor između Ine i MOL-a i prenio upravljačka prava na MOL. No, tjeralica nije imala efekta jer se po njoj nije postupalo. Pravomoćna presuda kojom su sudovi utvrdili da je Ina prešla u ruke MOL-a na temelju kriminalnog čina podmićivanja kasnije je pala na Ustavnom sudu. Nakon toga je suđenje koje je u jednoj fazi bilo razdvojeno za Sanadera i Hernádija radi nedostupnosti predsjednika Uprave MOL-a našem pravosuđu, krenulo ispočetka.

Crvena Interpolova tjeralica bila je reaktivirana 2015. godine, ali Hernádi nije po njoj uhićen i predan hrvatskim pravosudnim tijelima, nego je slobodno putovao Europom. Najprije su je suspendirale Njemačka i Austrija, a onda su i tijela Interpola zaključila da će je staviti izvan snage. U pozadini nepostupanja po tjeralici koju je za Hernádijem raspisala Hrvatska je odluka mađarskih pravosudnih tijela po kojima čelnik MOL-a nije počinio kazneno djelo davanja mita.

Županijski sud u Zagrebu se, međutim, koncem prošle godine obratio Europskom sudu pravde u Luksemburgu koji bi trebao dati stav oko primjene europskog uhidbenog naloga. No, ni Hernádijevi odvjetnici ne miruju pa su u tužbi protiv Hrvatske naveli kako je zbog uhidbenog naloga njegova sloboda kretanja, uključujući napuštanje vlastite zemlje - Republike Mađarske - ograničena zbog bojazni da će biti uhićen i izručen Hrvatskoj. Također, tvrdi da je europski uhidbeni nalog protiv njega bio donesen protupravno i potpuno arbitrarno, da je devet zemalja EU odmah odbilo uhidbeni nalog, a Njemačka i Austrija su izričito navele da po njemu neće postupati.

ELIPSO

Izdvajamo