Zvonimir Mršić, bivši predsjednik Uprave koprivničke Podravke i vrlo utjecajni član SDP-a, mogao bi brzo postati vrlo važan član Agrokorova menadžmenta. Tu informaciju neslužbeno su nam potvrdili izvori bliski osobno Mršiću, kao i oni bliski krugu suradnika izvanrednog Vladina povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka, uz ogradu da ipak još nije sve dogovoreno i da će se konačna odluka o njegovu angažmanu donijeti početkom sljedećeg tjedna, možda već u ponedjeljak.
Zvonimir Mršić samo je jedno od nekoliko bitnih kadrovskih osvježenja u Agrokoru i trebao bi imati ključnu ulogu u restrukturiranju prehrambenog biznisa.
Završna faza
Pod njegovom bi se dirigentskom palicom tako trebale naći tvrtke poput Zvijezde, Leda i Jamnice, kao i kompanije Agrokora u okolnim zemljama, poput Frikoma i Dijamanta u Srbiji.
Prema neslužbenim informacijama, pregovori tima Ante Ramljaka, Vladina povjerenika u Agrokoru, s Mršićem u zvaršnoj su fazi. Radi se, objašanjava jedan naš sugovornik dobro upućen u stanje u Agrokoru, o popunjavanju “šire slike” novog Agrokora u kojoj bi Mršić trebao popuniti jednu od praznina u toj novoj kadrovskoj križaljci.
- Svakako je potrebno kadrovski ojačati područja maloprodaje i prehrambenog dijela - ističe naš sugovornik.
Mršićevo ime već se pojavljivalo u kombinacijama vezanim uz Agrokor dok se govorilo da će Todorićevu kompaniju preuzeti najveći vjerovnici. Manje je pak poznato da je Zvonimir Mršić bio živo zainteresiran za novu poziciju u Todorićevu koncernu te si je davao puno truda u kontaktima s predstavnicima ruskih banaka.
Još je manje poznato da je Mršić navodno bio vrlo blizu konačnog dogovora s Rusima o tome da uz već pomalo zaboravljenog Antonija Alvareza III. uzme jednu od dvije glavne pozicije u Agrokoru, onu glavnog financijskog direktora i glavnog direktora za restrukturiranje.
Političke ambicije
S obzirom na to da je u međuvremenu aktiviran lex Agrokor, činilo se da je taj Mršićev angažman propao te se sve više počelo pričati da će se ipak vratiti u politiku i preuzeti neku od vrlo važnih pozicija u SDP-u.
Osobe bliske Mršiću otkrile su nam da je u jednom trenutku zaista imao oživljene izrazito visoke političke ambicije, ali ih je namjeravao aktivirati samo u slučaju izvanrednih izbora jer osobno vjeruje da je situacija u zemlji zaista urgentna te se vidio u ulozi premijera, odnosno operativca koji je u stanju odraditi bitne strukturne reforme. Navodno se nije pronalazio u političkim aktivnostima u slučaju da SDP ostane oporba, pogotovo jer je navodno počeo vjerovati čak i u nužnost velike koalicije, a ne u ultimativno strančarenje.
Sada je očigledno da je njegova strast prema menadžiranju u velikim sustavima ipak nešto snažnija nego ona prema politici. Mršićev mogući angažman u Agrokoru bit će, ako se dogodi, popriličan šok i za dio SDP-a i za dio HDZ-a. Jedan dio nezadovoljnika u SDP-u vjerovao je da s Mršićem, koji se mogao pohvaliti dobrim rezultatima u Podravki, ali i neprikosnovenom 12-godišnjom političkom dominacijom SDP-a u Koprivnici dok je bio gradonačelnik 2001. - 2012. godine, mogu provesti obračun s Bernardićem ili ga barem natjerati da premijersku kandidaturu prepusti Mršiću. S druge strane, nije tajna da je Mršić kao predsjednik Uprave Podravke bio trnu u oku ne samo koprivničkim hadezeovcima nego i dijelu stranke s menadžerskim aspiracijama te je još od pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima bilo jasno da mu neće produljiti mandat u Podravki.
Podsjetimo da je zamjenik predsjednika Uprave Sberbanke Maksim Poletajev prilikom posjeta Zagrebu poručio da u Agrokoru treba podići razinu menadžerskog upravljanja, ali se to navodno prvenstveno odnosilo na maloprodaju, tj. stanje u Konzumu.
Slučajno ili ne, valja reći da iza Mršića, dok je bio na čelu Podravke, stoji i iskorak koprivničke prehrambene industrije na ogromno rusko tržište. Mršić je s funkcioniranjem ruskog tržišta dobro upoznat.
- Riječ je o čovjeku koji ima znanja i iskustva i kojem kontakti ne nedostaju - objašnjava jedan naš sugovornik.
Kada je, pak, riječ o maloprodajnom dijelu poslovanja Agrokora, prazninu u Konzumu mogao bi popuniti Slavko Ledić, koji je donedavno, dok nije dao ostavku, i bio na čelu tog maloprodajnog lanca. Ledić bi se sada, po svemu sudeći, mogao vratiti na čelnu poziciju u Konzumu.
Novi ljudi
Ramljak je, inače, u zadnjih mjesec i pol prilično zagrizao u dotadašnju menadžersku strukturu Agorkora. Dio ljudi morao je otići, o čemu je Jutarnji već pisao, dok su, s druge strane, u koncern došli novi ljudi ili su unaprijeđeni neki od kadrova koji su već bili u Agrokoru. Među novim kadrovima ističu se Vlado Čondić Galiničić, koji je postao posebni Ramljakov savjetnik za poljoprivredu, zatim Irena Weber, koja je postala posebna savjetnica za “non-core” djelatnosti, te Dubravka Jusić, koja je u novoj strukturi zadužena za marketing. Od kadrova koji su već bili u Agrokoru, Vladimir Bošnjak postao je ključna osoba za financije, dok je komunikacije zadržala Anja Linić.
Uz Ramljaka, ključni ljudi u novoj hijerarhiji Agorkora su iz AlixPartnersa. To se posebno odnosi na Alastaira Beveridgea, Alberta Steina, Bernda Brunkea i Rainera Bizenbergera. Svi su oni dio te šire slike kadrovskih promjena o kojima govore naši sugovornici.