MOJ MANIFEST

BLAŽENKA DIVJAK PIŠE ZA MAGAZIN: MOJ PLAN ZA BOLJE OBRAZOVANJE Učenici i učitelji s osmijehom na licu su ključni cilj ove reforme

    AUTOR:
    • Blaženka Divjak

  • OBJAVLJENO:
  • 26.08.2017. u 17:16

HANZA MEDIA

Mi nemamo vremena za čekanje. Već sljedeće školske godine uvest ćemo novi kurikulum u 3 do 5 posto škola, a informatiku kao obvezan predmet svima u 5. i 6. razredu

Sjedajući u vruću stolicu kao ministrica znanosti i obrazovanja bila sam samo djelomično svjesna svih otpora koji su u našem društvu, ali i u strukturama javnih institucija, državne uprave i različitim lobijima bilo kakvim, a posebno suštinskim promjenama. Takvi otpori rijetko su otvoreni, a najčešće su ugrađeni u proceduru, nedjelovanje i opstruiranje te nisu rezervirani samo za neke političke boje. Međutim, moje je opredjeljenje od samog početka raditi na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je usvojio Hrvatski sabor, a koja mom timu i meni daje smjernice za djelovanje prema razvoju sustava odgoja i obrazovanja, znanosti i tehnologije. Kako bismo operacionalizirali i institucionalizirali provedbu Strategije, kroz javnu, stručnu i saborsku raspravu, predložit ćemo promjenu provedbene strukture. Prema postojećoj proceduri provedbom Strategije upravlja Posebno stručno povjerenstvo (PSP) koje imenuje Vlada, a koje donosi Akcijski plan provedbe Strategije, analizira potrebne izmjene zakona, imenuje važna tijela za provedbu Strategije (npr. Ekspertnu radnu skupinu za kurikularnu reformu), podnosi izvještaje Saboru, redovito izvještava javnost i nadležno je za mnogo drugih odluka i poslova. Istovremeno nadležni ministar/ministrica nije bio član PSP-a ni u jednom sastavu iako je on/ona odgovorna za čitavi resor koji pokriva Strategija.

Koji su prioriteti?

Stoga je naš prijedlog da Posebno stručno povjerenstvo bude sastavljeno od čelnika tijela i institucija koje su najodgovornije za provedbu Strategije, a to su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, tri nacionalna vijeća koja pokrivaju područje obrazovanja, znanosti i razvoja ljudskih potencijala, HAZU, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, predsjednici relevantnih udruženja učenika i studenata i sl. Neka oni koji su nadležni za funkcioniranje sustava ili su najvažniji subjekti u sustavu planiraju i provode Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije te na kraju, preuzmu odgovornost za njezinu uspješnu ili neuspješnu implementaciju.

Što je realno provesti u sljedeće tri godine? Koji su moji prioriteti, odnosno prioriteti mojeg tima u Ministarstvu znanosti i obrazovanja?

U području odgoja i obrazovanja prioritet je provesti kurikularnu reformu, koja je i u programu rada Vlade. Hodogram je sljedeći: godinu dana pripreme dokumenata, učitelja i infrastrukture za pilot izvođenje novih kurikuluma u osnovnim i srednjim školama počevši od prvih razreda osnovne škole. Eksperimentalno izvođenje (pilot izvođenje) na oko 3-5% škola u Hrvatskoj planiramo započeti u 2018./2019. godini. Ovakvo pilot izvođenje će se pratiti, vrednovati i unapređivati tijekom cijele školske godine.

Usavršiti učitelje

Poboljšani kurikulumi, koji bi bili u eksperimentalnoj provedbi 2018./2019., ući će u sve škole u školskoj godini 2019./2020. Krajnji je cilj postići da učenik u školu ide s osmijehom na licu, ali i da mu taj osmjeh ostane i nakon završetka škole u cjeloživotnom učenju i profesionalnom životu jer će se u osjećati spremnim za izazove koje sa sobom nosi tehnološki, gospodarski i društveni razvoj. Da bi se to postiglo škole moraju imati veću razinu autonomije, a učitelji i ravnatelji potrebne vještine i znanja za podizanje kvalitete učenja i poučavanja. Osigurat ćemo podršku na nacionalnoj razini, počevši od programa za kontinuirano usavršavanje učitelja i ravnatelja, preko pomoći kod samovrednovanja rezultata i planova za napredovanje do osiguravanje tehnologije za učenje i poučavanje. U tom kontekstu važno je i ustrojavanje samovrednovanja i vanjskog vrednovanja škola koje bismo kao pilot-projekt pokrenuli već ove jeseni u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Poseban naglasak stavljamo na strukovno obrazovanje koje u sadašnjem sustavu zanemareno i prepuno kontradiktornih pokazatelja i mitova koji nemaju podloge u indikatorima. Naime, Hrvatska ima najveći postotak učenika u strukovnom obrazovanju (71%) u čitavoj Europskoj uniji (prosjek EU 49%) dok istovremeno imamo i najveći postotak nezaposlenih mladih ljudi koji su završili strukovno obrazovanje u odnosu na druge oblike i razine obrazovanja te veliku potražnju za pojedinim industrijskim i obrtničkim zanimanjima.

Fokus na naukovanje

Naš cilj je, u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, izraditi strukovne kurikulume (trogodišnje i četverogodišnje) prilagođene dualnom modelu obrazovanja i to u suradnji s relevantnim partnerima kao što su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Najvažnije je da se izlazne kompetencije i stečeni ishodi učenja u strukovnom obrazovanju usklade s potrebama tržišta rada te osiguraju stjecanje ključnih kompetencija koje će omogućiti stalnu zapošljivost i prilagodljivost promjenjivom tržištu rada. Nastavni proces mijenjamo od pasivnih prema aktivnim učenicima, učenju utemeljenom na radu i drugim aktivnim oblicima nastave, s posebnim naglaskom na naukovanje i učenje na radnom mjestu. U tome ćemo obavezno uključiti tvrtke. Osigurat ćemo podršku učenicima u odabiru daljnjeg školovanja te izboru karijernih putova. Povećat ćemo suradnju s roditeljima, popularizirati kvalitetno strukovno obrazovanje u osnovnim školama.

Znamo da nije lako

Ključ uspjeha svih promjena u školi su izvrsni nastavnici, zbog čega ćemo napraviti sustavne pristupe i mogućnosti za kontinuirani profesionalni razvoj strukovnih nastavnika i mentora u školama i u okruženju na radnom mjestu. Odredit ćemo, zajedno sa svim dionicima u sustavu, koja su zanimanja potrebna našem gospodarstvu, razvijati centre kompetentnosti i to, u prvoj fazi u turizmu i ugostiteljstvu, strojarstvu, elektrotehnici informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, poljoprivredi, zdravstvu.

Naše škole u cjelini nisu zakoračile u 21. stoljeće iz više razloga, a najočitiji je niska razina upotreba tehnologije te činjenica da informatika nije obavezan predmet. Ovdje tehnologija nije samo na razini predmeta informatike već je važna njezina integracija u sve predmete kako bi učenici učili na sličan način kako će i živjeti i obrazovati se i nakon škole i kako danas komuniciraju, dolaze do informacija i druže se. S druge strane, Informatika nije samo znanje o građi računala već i programiranje, algoritamsko razmišljanje, inovativni pristupi interdisciplinarnim temama, učenje o odgovornoj, primjerenoj i sigurnoj uporabi interneta, kreativno i stvaralačko korištenje tehnologija. Stoga je cilj da informatika već od školske godine 2018./2019. bude obavezan predmet u svim osnovnim školama u 5. i 6. razredu. Mnogi upozoravaju da to neće biti lako napraviti. Toga smo svjesni jer da je lako već bi to netko napravio, ali ako nećemo krenuti s promjenom paradigme poučavanja informatike, ali i stavljanjem naglaska na moderne tehnologije našim učenicima krademo budućnost.

Izazovi budućnosti

U visokom obrazovanju imamo binarni sustav koji se očituje u tome da visoka učilišta nude programe sveučilišnih i stručnih studija koji bi se trebali razlikovati prema ishodima učenja (veća usmjerenost na znanja ili vještine). Sustav je narastao organski i u najvećoj mjeri nema puno dodira s tržištem rada niti odgovara budućim potrebama gospodarstva, društva niti osobnim potrebama studenata. Danas u našoj zemlji studira oko 160.000 studenata (od čega na sveučilišnim studijima 70% a na stručnim 30%), međutim struktura studenata po vrstama studija i područjima umnogome se razlikuje od situacije koja postoji u drugim zemljama EU. Tu nam predstoji zadatak uređivanja takvog sustava visokog obrazovanja koji treba rezultirati time da studentima omogućimo stjecanje kompetencija za zanimanja budućnosti, ali isto tako i za kreativan rad i razvoj u svrhu samozapošljavanja i zapošljavanja drugih. Time visokoobrazovani zaista postaju najbolji generatori budućeg razvoja Hrvatske. Način da se to dugoročno uredi je upotreba kvalifikacijskog okvira koji će povezati kvalifikacije za kojima se može procijeniti da će biti potrebne i obrazovanja (ishoda učenja studijskih programa). Naravno to nije jednostavno, ali tu ćemo upotrijebiti Hrvatski kvalifikacijski okvir koji je povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Stoga nam predstoji daljnje uređivanje pravnog okvira i aktivnosti na kontinuiranom usklađivanju broja i profila studijskih programa s potrebama gospodarstva i društvene u cjelini.

Socijalna komponenta

Svjesna sam toga da je danas izuzetno teško procijeniti kako će se kretati potrebe u budućnosti jer postoje globalna istraživanja koja pokazuju da će u sljedećih 15 godina prestati ili se bitno smanjiti potreba za oko polovicom zanimanja koja danas postoje. Stoga je važno da studente obrazujemo tako da imaju s jedne strane relevantna znanja i vještine, a s druge da razvijaju sposobnosti cjeloživotnoga učenja, inovativnosti u radu i prilagodljivost novim okolnostima. Poticat ćemo povećanje broja studenata u STEM područjima, i to dodjelom 3400 novih stipendija na natječajima iz europskih fondova s kojima krećemo prvi put od ove godine. Za postizanje kvalitetnog visokog obrazovanja neophodno je razviti učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta, prije svega putem cjelovitih programskih ugovora, uvažavajući autonomiju sveučilišta koja podrazumijeva i visoku razinu odgovornosti u ostvarivanju postavljenih ciljeva i ostvarenih rezultata koji se mjere putem relevantnih indikatora. Već ove godine s 4600 dodatnih stipendija unaprijedit ćemo socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, i to uključivanjem podzastupljenih i ranjivih skupina u visoko obrazovanje, kao što su studenti čiji roditelji imaju nižu razinu obrazovanja, studenti iz obitelji nižeg ekonomskog statusa, stariji studenti, studenti s djecom, studenti s invaliditetom, studenti djeca hrvatskih branitelja, studenti pripadnici Romske manjine, itd. sukladno Nacionalnom planu za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2018. - 2021.

U znanosti ćemo inzistirati na poticanju izvrsnosti i razvoju međunarodno usporedive i na globalnoj razini relevantne znanosti. U tome ćemo uvelike koristiti europske fondove i programe te djelovati projektno i u smjeru ostvarivanja strateških ciljeva. Osigurat ćemo financiranje postojećih i uspostavu novih centara izvrsnosti te infrastrukturnih projekata s indikativne liste. Razvit ćemo sustav financiranja i zapošljavanja znanstvenika tako da motivira naše najbolje znanstvenike.

Znanost i biznis

Hrvatska je na začelju Europe po broju STEM doktoranata, tako da je nužno povećati njihov broj za nekoliko puta. Najrazvijenije zemlje imaju udio doktora znanosti u industriji u usporedbi sa znanstvenim institucijama i do 80% - što je jedan od ključnih razloga uspjeha njihova gospodarstva. U Hrvatskoj taj postotak iznosi katastrofalno niskih 10%. Sredstva Europskog socijalnog fonda plasirana preko Hrvatske zaklade za znanost omogućit će povećanje doktorata u STEM-u. Paralelno ćemo uspostaviti i puno kvalitetnije doktorske škole, između ostalog i većom ulogom istraživačkih instituta u njima, gdje će doktorandi stjecati kompetencije za tržište rada šire od znanstvenog i obrazovnog.

Uspostavit ćemo povjerenstvo koji će činiti vrhunski aktivni znanstveni kadar koji je bio uspješan u dobivanju europskih projekata kako bi se unaprijedio postupak izbora strateških infrastrukturnih znanstvenih projekata. Financiranje znanstvenih institucija sve više će ovisiti o kompetitivnim projektnim uspjesima i suradnji s gospodarstvom.

Radit ćemo na otklanjanju prepreka mobilnosti studenata, nastavnika, istraživača i znanstvenika, omogućiti puno fleksibilnije i odgovornije upravljanje financijama, poticati projektnu uspješnost, te uspostaviti sustav učenja putem istraživanja.

Na kraju, moderno obrazovanje i globalno relevantna znanost moraju dati krucijalni doprinos gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske. Upravo zato je potrebno razvijati pozitivnu klimu za inovatore, povećati ulaganje u obrazovanje i znanost, nagrađivati izvrsnost te uključiti podzastupljene i ranjive skupine u obrazovanje i znanost.

----------------------------------------------------------

Autorica je ministrica znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Doktorica je prirodnih znanosti iz područja matematike i redovna profesorica na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

ELIPSO

Izdvajamo