Dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vlatko Previšić (70) nema namjeru dati ostavku.
U situaciji eskalacije krize - pred zahtjevom pobunjenih studenata i profesora koji traže njegovo odstupanje s rokom do 3. listopada, kao i ostavku rektora Damira Borasa ili kreće blokada fakulteta - Previšić za Jutarnji kaže: “Mene ulica nije postavila za dekana i kao čovjek koji je dao više od 40 godina rada ovom fakultetu neću dozvoliti da me ulica na tako primitivan način smjenjuje”.
Previšić progovara i o svojem viđenju političkog konteksta priče. Na posljednjem studentskom okupljanju (plenumu) na koje su pred zaključanu zgradu Fakulteta pozvani i građani, pojavilo se nekoliko SDP-ovaca, što je neke od ljudi bliskih dekanu navelo na zaključak da upravo ta stranka stoji iza pobune na FF-u (što studenti, a i SDP-ovci, demantiraju).
Verbalni napad
Vrlo opasan verbalni napad u subotu je stigao s krajnje desnice, kada je novoizabrani saborski zastupnik Željko Glasnović putem Facebooka poručio: “U razvijenim demokracijama kad manjina tlači većinu, to se rješava pendrekom i suzavcem”. Usput je optužio pobunjene studente nebiranim riječima, poput onih da su razmažena derišta recikliranih komunista i kvaziintelektualaca. Glasnovićev manifest izazvao je, naravno, niz negativnih komentara u javnosti.
Ne referirajući se na Glasnovićeve izjave, politički kontekst dekan Previšić za Jutarnji objašnjava na sljedeći način: “Plenum je postao poligon za stjecanje jeftinih političkih poena u SDP-ovoj unutarpartijskoj i vanjskoj borbi. U radu plenuma sudjelovala su čak dva kandidata za budućeg predsjednika SDP-a.
Pa je tako, između ostalih, kako sam čuo, i bivši ministar policije - koje li ironije - Ranko Ostojić podizao ruku i glasovao za smjenu dekana i rektora”.
Ja sam legalist
Drugo ime koje navodi je Aleksandra Kolarić, objašnjavajući eksplicite na što ga to asocira: “Nama koji smo živjeli u ono prošlo vrijeme nameće se samo jedno sjećanje i asocijacije svega ovoga na Miloševićevu ‘antibirokratsku revoluciju’. I tamo su u prvom planu, tobože, bili radnici, koji su zahtijevali red na Kosovu, pa su onda na mitinzima tjerali na ostavke legalna rukovodstva.
Uvjeren sam da mi nismo na razini političke kulture s kraja osamdesetih u Srbiji i da se u Hrvatskoj poštuju institucije i zakoni ove države te da se pitanja ne rješavaju ucjenama i mitinzima, posebno ne na sveučilištu”. Posebno ističe da je protiv toga da se “izvaninstitucionalni paralelizam vlasti u našem društvu i Sveučilištu konstituira kao model rješavanja problema, a ovo je poligon i pokušaj upravo toga”.
Komentirajući dalje događanja na Filozofskom fakultetu kaže: “Uostalom, ja sam dekan fakulteta s više od osam tisuća studenata kojima ova skupina aktivista onemogućuje rad i učenje. Njih ne zanimaju svakodnevni brojni problemi studija. Njima je bavljenje političkim aktivizmom cilj. Koliko je riječ o agresivnim metodama govori i podatak da se traži moja smjena tri mjeseca prije izbora novog dekana”.U radu plenuma Previšić vidi posebnu opasnost: “U dijelu javnosti se stvorila netočna slika o plenumu kao studentskom tijelu koji ima pravo odlučivanja. Plenum je nelegalno, izvaninstitucionalno tijelo, koje ne postoji u Statutu i zakonu.
Tobože se odlučuje o studentskim pitanjima, a na njega su pozvani građani s ulice, političke organizacije, udruge, koji se onda skrivaju iza studenata. To se najbolje vidjelo na zadnjem plenumu koji se održao na parkingu fakulteta gdje su okupljeni studenti, pripadnici određenih stranaka i udruga, ali i slučajni prolaznici izvikivali moju i rektorovu smjenu”.
Svoj način djelovanja Previšić pak opisuje riječima: “Ja samo branim legalnost i poštivanje legalne procedure, zakona i statuta. Moje je pravo i dužnost kao čelnika ustanove tražiti pravnu zaštitu i reviziju postupka razrješenja dekana. Drugi je problem što se rezultati upravnog nadzora i revizije nisu svidjeli onima koji su me bez ‘suđenja’ htjeli osuditi”.
Odrubljene glave
Povod pobune na fakultetu je pokušaj sklapanja ugovora o suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, što su pobunjeni studenti prozvali klerikalizacijom Filozofskog. Previšić to naziva nevjerojatnom laži i manipulacijom. “Ponavlja se neistina da se želi izvršiti spajanje ovih dviju sastavnica Sveučilišta. Ugovori su dva puta prošli diskusiju na svim odsjecima i na kraju je Vijeće krajem lipnja u demokratskoj proceduri tajnim glasovanjem odbacilo prijedlog ugovora s KBF-om. I to je kraj priče. I sada mi odgovorite zašto je to tema koja se opet izvlači? Svakome je jasno!”, misli Previšić pa dodaje: “Tko bi se osjećao sigurnim uz ovoliko prijetnji nasiljem, lomljenjem nogu zaštitarima na što, nažalost, poziva profesor Mikulić, slikama gdje meni i rektoru odrubljuju glavu i promocijom politike gdje je normalan način borbe da 50 do 100 aktivista, ako im se ne sviđa zakonski okvir, prijete blokadom rada fakulteta”.
Rješenje krize na Filozofskom, prema najavi, trebalo bi doći početkom tjedna, kada će se rektor Damir Boras izjasniti o mogućnostima smjene dekana i pravnom okviru moguće završnice.