NE ČEKAJU VLADU

Obrazovna reforma kojoj politika ne treba: Kako su vrijedni i ambiciozni prosvjetari diljem RH vlastitim snagama počeli sami graditi školu budućnosti

Neja Markičević / CROPIX

Dok se u visokoj politici vode teški bojevi oko provedbe kurikularne reforme, vrijedni i ambiciozni prosvjetni djelatnici diljem Hrvatske vlastitim snagama i europskim novcem reformiraju svoje škole, unapređuju infrastrukturu, educiraju nastavnike i učenicima omogućavaju bolje obrazovanje

Zamislimo školu okruženu s više od 80 hektara površine na kojoj s jedne strane pasu konji i krave, s druge strane djeca redaju sadnice. Moderna mehanizacija obrađuje polje na kojem će đaci saditi toliko vrsta voća da sve te primjerke nećete naći ni na jednoj tržnici u zemlji. Tu su pomno njegovani voćnjak i plastenici. Poseban dio čini centar za biotehnologiju s vrhunskom opremom. Znanstvena “igračka” u njemu vrijedi 15 milijuna kuna. Škola ima registrirano trgovačko društvo kroz koje djeca uče poslovanju.

Barem jednom tjedno tom površinom koju je okom najlakše obuhvatiti iz zraka, šeću delegacije. Znatiželjnici iz cijele Hrvatske dolaze ne bi li se upoznali s tim čudima tako netipičnim za klasičnu obrazovnu instituciju u državi. Stižu i delegacije iz čitave Europe i šire. Zadnji posjetitelji su iz Mongolije. Ozbiljno se interesiraju za uzgoj konja i stoke koji su u školskom vlasništvu. Svaka od tih delegacija odlazi s nekom idejom, neku i donese, škola ih objeručke prihvaća. Cilj takve škole jest ne ostati izolirani otok, već se iz tjedna u tjedan razvijati iz ključnog razloga: pružanja znanja i vještina koje će učenike učiniti sposobnim za koje god tržište rada.

Neja Markičević / CROPIX

Vlado Prskalo

 

Nije utopija

Zvuči kao utopija, a baš takva, ali i takvih, škola Hrvatska ima. Ključ njihova razvoja je u sposobnosti povlačenja sredstava iz europskih fondova, iznosima koje od države ili županije ne mogu ni u snu očekivati.

Jedna od najpoznatijima među njima je Srednja škola Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu. Postoji kontinuirano od 1959., kada je imala 72 učenika. Danas ih ima 776, a na upisu u prvu godinu konkurira do tri puta više učenika no što ih je moguće upisati. Njezin moto je - non progredi et regredi - tko ne napreduje, nazaduje. A oni napreduju. Iz europskih fondova, po zadnjoj računici ravnatelja Vlade Prskala koji upravlja školom posljednjih 26 godina, uspjeli su povući nevjerojatnih 6,267.166,21 eura. Kroz godine su zahvaljujući toj cifri realizirali 22 projekta. Novcem su dogradili više od dvije tisuće kvadrata škole, nabavili vrhunsku opremu, oformili centar za biotehnologiju, uveli nove kurikulume i kontinuirano rade na usavršavanju nastavnika.

- Sve što je država i županija obećala, nije mogla provesti. Zato su promjene krenule iz škole. Zašto? Zato da bismo preživjeli. Danas više ništa nije sigurno, pa ni opstanak škole. S druge strane, vrijeme u ovoj priči ne donosi promjene, niti možemo očekivati da će promjene pasti s neba. Moramo ih sami pokrenuti - kaže nam ravnatelj Prskalo, uz ogradu - možda se netko ne mora mijenjati, mi moramo.

Za “vratom” ove škole je loša demografija, a učenici iz kraja imaju izbor devet škola. Treba birati najbolju, a Prskalo želi da je to baš ova koju vodi. Od 364 strukovne škole u državi, on želi da je njegova prepoznatljiva. I u tome uspijeva. Nakon školovanja za zanimanja iz poljoprivrede i šumarstva, veterinarstva, kemije, ekologije, prehrane i geodezije, ovi učenici nalaze posao u 60 posto slučajeva u obiteljskim gospodarstvima. Mi, objašnjava ravnatelj, školujemo djecu za poznato tržište. Ostatak radnih mjesta za ove školarce su u geodetskim uredima, Hrvatskim šumama, veterinarskim ambulantama, rasadnicima, ergelama, stočarskim imanjima, ratarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu…

Oprema za robotiku

 Prema podacima Agencije za mobilnost i fondove EU, najuspješnije strukovne škole po izvlačenju sredstava iz tih fondova dolaze iz Šibenika, Zagreba, Osijeka, Krka, Koprivnice i Čakovca. Među najuspješnijim gimnazijama su one iz Zagreba, Osijeka, Karlovca i Splita.

- Tijekom prve tri godine provođenja programa Erasmus+ programa, od 2014. do 2017., na području Hrvatske proveden je 231 projekt iz područja odgoja i obrazovanja te 114 projekata u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Ti su projekti od posebne koristi školama, jer im kroz nove, inovativne prakse, mobilnost u inozemstvu i učenje od europskih kolega te relevantne projektne rezultate pomažu u premošćivanju obrazovnih izazova. Jačaju stručne timove, osuvremenjuju metode… - kaže ravnateljica Agencije.

Zagrebačka Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, po zadnjoj računici ravnatelja Zlatka Stića, povukla je dosad iz fondova EU oko 600 tisuća eura.

- Najvažnije je da su ti projekti bili takvi da smo, uz nabavu opreme za vježbe iz biologije, kemije, fizike, informatike i robotike, uspjeli usavršiti nastavnike zahvaljujući dobrim primjerima europske prakse. Njihova obuka za STEM područje obavljena je u Cambridgeu i Bristolu - nabraja Stić koristi. Od cijele priče profitiraju i učenici: za jesen je pripremljeno 15 novih kurikuluma iz STEM područja.

Njegova kolegica Asja Jelaković, ravnateljica zagrebačke Škole za medicinske sestre Mlinarska, sudjeluje u povlačenju sredstava iz EU od 2014. Do danas im je odobreno 204.587 eura, što je većinom utrošeno na mobilnost. Njihovi učenici i nastavnici boravili su u Padovi, Leipzigu, Hannoveru, portugalskom Bragi. Nažalost, riječ je o sektoru koji školuje valjda najbolji izvozni proizvod za Europu.

Neja Markičević / CROPIX

Učenici Srednje škole Antuna Matije Reljkovića u Slavonskom Brodu okopavaju cvijeće

 

Što ih motivira

- Trudom i entuzijazmom možemo savladati sve poteškoće u postupku povlačenja sredstava, koje su uglavnom administrativne prirode. Svakako bi bilo poticajno kada bi se nastavnicima koji sudjeluju u izvedbi projekata njihov trud vidljivije honorirao, bilo kao priznavanje rada na projektima unutar tjedne norme, bilo ostvarivanjem dodatnih bodova u postupku napredovanja - kaže Asja Jelaković.

Da, jer prirodna je stvar u državi da nastavnici s dodatnim angažmanom na projektima EU ne dobivaju dodatke za svoj rad, pa je njihova valuta čisti entuzijazam. Što ih motivira?

- Imate dvije vrste profesora. One koji dođu na posao, odrade ga korektno i odu doma, što je u redu, i one koji daju više, iako za to neće biti nikako nagrađeni u materijalnom smislu - kaže profesorica-savjetnica Jelena Despot iz Gimnazije Karlovac. U posljednjih desetak godina njezina je škola realizirala desetak projekata financiranih iz raznih fondova EU, a ona je sudjelovala u svima, iako osobno na tim poslovima nije nagrađena nijednom kunom. No, korist za školu je nemjerljiva, iako, kada bi je “monetizirali”, mogli bi je izraziti u stotinama tisuća kuna.

- Sve počinje od osobnog entuzijazma, drukčije i ne može jer je obrazovni sustav po tome specifičan. U raznim agencijama koje se bave pisanjem i osmišljavanjem programa takvi ljudi budu nagrađeni, kod nas ne dobiju ništa.

Isključivo se radi na volonterskoj bazi, iz unutarnje motivacije da pokrenemo tromi sustav. To nije dobro, ja sam ujedno i sindikalni povjerenik za prosvjetne radnike u cijeloj Karlovačkoj županiji i zalažem se da ljudi koji rade za to budu i nagrađeni, a oni koji ne rade da budu sankcionirani. Sustav one koji rade ne motivira. Ja ću neko vrijeme ovo još raditi, jer me ispunjava, ali u jednom trenutku će vjerojatno doći do zasićenja - iskrena je prof. Despot, objašnjavajući kako, kao profesorica engleskog i ruskog jezika, nimalo nije rasterećena satnice predavača, pa zbog obaveza oko pisanja projekata najviše pati njezino slobodno vrijeme, odnosno njezina obitelj.

Taj njezin entuzijazam donio je Gimnaziji Karlovac puno. Prošao im je projekt “Erasmus plus” po kojemu je 10 gimnazijskih profesora sudjelovalo na kvalitetnim seminarima diljem Europe.

Išli na Island

- Profesor tjelesnog je na Islandu učio o socijalizaciji u prirodi, profesorica hrvatskog u Grčkoj o kreativnoj metodi poučavanja, profesorica fizike u Portugalu o STEM obrazovanju, kolegica iz njemačkog u Finskoj, a ja u Švedskoj izmjenjivali smo iskustva o predavanjima stranih jezika u tim zemljama. Dakle, ne samo da nosimo nova iskustva i znanja koja ćemo primijeniti u našoj školi i s našim učenicima, već se iz takvih suradnji ostvaruju nove. Primjerice, naš profesor iz geografije se “posvađao” na seminaru s kolegom iz Finske s kojim je bio cimer, a mi sada pripremamo projekt kojim ćemo spojiti njegovu i našu školu projektom o obrazovanju u dvije zemlje - kaže profesorica Despot.

Već u kolovozu joj na ocjenjivanje ide projekt kojim će karlovački gimnazijalci proučavati vode s kolegama iz Italije i Poljske. Naizgled je stvar vrlo jednostavna, Talijani su tražili školu koja leži na rijeci, javila im se prof. Despot i rekla da njezin Karlovac leži na četiri. Suradnja je krenula odmah, a ona će gimnazijalcima donijeti nova iskustva.

Njezin je trud prepoznao Ured Europskog parlamenta u Zagrebu, pa su ona i njezin učenički tim postali ambasadori Europskog parlamenta te će u sklopu građanskog odgoja drugim učenicima prezentirati vrijednosti i osobitosti Europske unije. Osim toga, dvaput su sudjelovali u projektu “Euroskola” te su zajedno sa 700 učenika iz cijele Europe na jedan dan “glumili” eurozastupnike.

Obrtnička škola Koprivnica može se pohvaliti provedbom 11 europskih projekata u posljednjih nekoliko godina, vrijednih 6,5 milijuna kuna. Radi se uglavnom o projektima mobilnosti, zahvaljujući kojima su učitelji i učenici posjetili brojne europske zemlje partnere i sudjelovali u razmjeni te tako skupili potrebna iskustva i znanja.

Jedan od zaslužnijih za uspješno prijavljivanje projekata je ravnatelj škole na odlasku Ratimir Ljubić, koji ovih dana preuzima funkciju dožupana koprivničko-križevačkog, gdje će baviti i resorom školstva.

Koprivnička Obrtnička škola jedna je od dvije u Hrvatskoj koje su dobile povelju Europske unije Vet mobility charter, kojom se potvrđuje da imaju najbolju operativnu sposobnost provedbe projekata mobilnosti te njome sada mogu prijavljivati projekte pojednostavljenim postupkom.

- Imamo šest profesora, tj. stručni tim za mobilnost i projekte EU koji je prošao brojne seminare i usavršavanja kako bi mogao raditi na projektima - priča nam Ljubić iz Obrtničke škole koja je dvije godine zaredom dobila “Šegrta Hlapića”, priznanje za najbolju školu u državi koja školuje učenike u obrtnička zanimanja.

Ratimir Ljubić pridodaje kako su u sklopu jednog od posljednjih “Ipa” projekata vrijednog oko 1,6 milijuna kuna, uz mobilnost i edukacije, uspjeli opremiti i informatičku učionicu te postaviti solarne panele.

Neja Markičević / CROPIX

Školski laboratorij u Srednjoj školi Matija Antun Reljković

 

Vrijedne ručice

- Možda jedan od najdražih naših projekata je projekt “Ipa vrijedne ručice”, vrijedan nešto manje od dva milijuna kuna, koji provodimo s Dječjim vrtićom Koprivnica – napominje Ljubić i pojašnjava kako je cilj djeci od najranije dobi približiti obrtnička zanimanja i zainteresirati ih za struku.

- Djeca su bila kod nas i upoznala se sa zanimanjima i vidjela iz prve ruke kako se kuha, liči, popravljaju strojevi… - dodaje Ljubić o tom projektu u kojem su jedan od nekoliko partnera.

Obrtnička škola već se priprema za još jedan, gotovo 300.000 kuna vrijedan projekt mobilnosti u kojem će učenici put Seville u Španjolsku i u slovensko Velenje. Također, treba dodati i da je ta koprivnička škola nositelj i priznanja Ponos Hrvatske za projekt Udruge Šegrtsko srce.

Profesionalni razvoj

- Naši profesori pokrenuli su inicijativu za osnivanjem udruge koja brine o učenicima slabijeg imovinskog statusa. U tri godine preko žiroračuna prošlo je 450.000 kuna koji su do zadnje kune išli našim učenicima - kaže Ljubić.

Inače, članovi Šegrtskog srca plaćaju mjesečnu članarinu od 10 kuna, dobrodošli su i prilozi. Zahvaljujući tome brojni učenici imaju besplatne knjige, prijevoz, a svakog dana školski gablec dobije 35 siromašnih učenika.

I Šibenik ima svoju školu-primjer. Industrijsko-obrtnička škola među uspješnijim je srednjim škola po dobivenim bespovratnim sredstvima iz Europske unije. Za prijavljene projekte, od 2014. godine do danas ova šibenska srednjoškolska ustanova ukupno je ‘povukla’ 538 tisuća eura. Riječ je, naime, o projektima mobilnosti učenika i nastavničkog osoblja u programu pod nazivom Erasmus, ključna aktivnost KA1 - mobilnost u svrhu učenja za pojedince. Cilj ovih projekata je potaknuti profesionalni i osobni razvoj njegovih sudionika, pridonijeti povećanju zapošljivosti učenika sudionika, povećati jezične kompetencije, pridonijeti interkulturalnosti i internacionalnosti, povećati motivaciju učenika za buduće obrazovanje i osposobljavanje te naposljetku potaknuti razvoj i internacionalizaciju hrvatskih srednjih škola.

Nikolina Vuković Stipaničev / CROPIX

Šibenik: Industrijsko-obrtnička škola od 2014. godine do danas ukupno je ‘povukla’ 538 tisuća eura

 

- Ove programe financira Europska komisija, a naše projekte apliciramo prema Agenciji za mobilnost i programe Europske unije - kaže nam prof. Eleonora Rupić, koordinatorica projekata Industrijsko-obrtničke škole, dodajući kako sve njihove prijavljene aplikacije dosad dobivale najviše moguće ocjene te su, stoga, i prihvaćene za financiranje od nadležne Agencije.

- Dosad smo uspješno završili dva projekta mobilnosti, a treći je u tijeku. U sklopu dva projekata ‘Expanding Horizons Through European Experience’ te projekta ‘Čista energija za ljepšu Europu’ naši učenici su obavljali trotjednu i dvotjednu stručnu praksu u poduzećima i strukovnim školama u Irskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Portugalu. Nastavnici strukovnih predmeta, pak, bili su na stručnim usavršavanjima u Španjolskoj, Njemačkoj i Portugalu - rekla je Eleonora Rupić, profesorica engleskog jezika u ovoj šibenskoj školi.

- Prošlog mjeseca Agencija je odobrila i četvrti projekt pod nazivom ‘5E – Education, Energy, Efficiency, Economy, Environnent, Excellence’. Projekt je zapavo odobren nacionalnom konzorciju triju škola. Našoj školi kao koordinatoru te šibenskoj Tehničkoj školi i Srednje strukovnoj školi Šibenik kao školama partnerima. Ovaj projekt predviđa mobilnost učenika svih triju škola u Italiji i Španjolskoj te nastavnika naše škole u Italiji, a teme su obnovljeni izvori energije, energetska učinkovitost i nove tehnologije – kaže dipl.ing. Zoran Živković, ravnatelj Industrijsko- obrtničke škole u Šibeniku.

Puno učenika

Inače, u dosadašnjim projektima ove šibenske srednje škole sudjelovalo je ukupno 111 učenika i 16 nastavnika, a u ovom novom projektu bit će uključeno 42 učenika iz Industrijsko-obrtničke škole, 26 učenika iz Tehničke škole i osam učenika iz Srednje strukovne škole te ravnatelj i četiri nastavnika Industrijsko-obrtničke škole.

A 116.791 euro vrijedni su EU projekti I. gimnazije Osijek kojoj je u posljednje četiri godine odobreno pet projekata, a trenutno čekaju rezultata za još jedan. Prema riječima profesorice Ivane Štiglec, sve je počelo 2013. godine kada su im odobrena dva Comenius projekta u vrijednosti od 45.000 eura. Partneri su im bile škole iz 12 zemalja EU, pri čemu su učenici i profesori posjetili sve te zemlje istražujući različite teme kao što su odnos između nacionalnog i europskog identiteta, građanstvo, prava žena, demokracija, utjecaj članstva u EU na građane…

Za stručno usavršavanje nastavnog osoblja u inozemstvu u sklopu Erasmus+ programa odobren im je 20.579 eura vrijedan Erasmus+ KA1 projekt kojim je devetero nastavnika dobilo prigodu usavršavanja na tečajevima iz različitih područja obrazovanja, a onda su početkom ove godine za projekt Erasmus+ KA2 dobili 28.695 eura kao koordinatori strateškog partnerstva njihove škole sa školama iz Grčke, Poljske, Luksemburga i Španjolske.

Kontakt s Europom

- Tema projekta su vještine zapošljivosti i cilj nam je izraditi metodički priručnik za poučavanje ovih vještina u školama.

U svibnju nam je odobren i novi Erasmus+ KA1 projekt u vrijednosti od 22.517 eura u sklopu kojeg naši nastavnici od srpnja ove godine odlaze na stručna usavršavanja u Portugal, Italiju, Maltu, Norvešku, Finsku, Švedsku, Španjolsku i Austriju. Stručna usavršavanja su usmjerena nastavi uz pomoć tableta, razvijanju modela poduzetničkog učenja u gimnazijama, te korištenju inovativnih metoda u nastavi - rekla je Štiglec, dodavši kako sada čekaju i rezultate još jednog prijavljenog Erasmus+ KA2 projekta. - Kroz sve ove projekte ostvaren je jako velik broj mobilnosti učenika i nastavnika, izrađena je strategija internacionalizacije naše škole, učenici i nastavnici poboljšali su svoja znanja i vještine, te je ostvarena široka mreža kontakata i suradnja s mnogim europskim školama, koja se nastavlja i nakon što projekti završe - zaključuje Štiglec.

Tagovi

ELIPSO

Izdvajamo