Odluka o raspodjeli potpora za istraživanje u 2016. javni je dokument kojega je prihvatio Senat, dostupan na službenim stranicama Sveučilišta u Zagrebu. Njome su dodijeljena sredstva u iznosu od pola milijuna kuna iz zajedničkih sveučilišnih sredstava za 12 prijavitelja znanstvenih projekata. Riječ je o uobičajenoj potpori koju najveće Sveučilište u državi daje znanstvenim i umjetničkim istraživanjima u interdisciplinarnom području, Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji te ostalim istraživanjima prijavljenima izravno preko Sveučilišta.
U odluci koju je prethodno odobrio Senat, a datirana je na 19. srpnja prošle godine, ništa neobično ne bi bilo da jedan od prijavitelja projekta koji traži i dobiva potporu nije ujedno i potpisnik Odluke: rektor Damir Boras potpisao je odluku kojom prijavitelj Damir Boras dobiva 68.500 kuna. Ujedno je riječ o najvišem iznosu potpore (ostalih 11 dobiva iznose od 22.560 do 60.000 kuna).
Greška, omaška, praksa, sukob interesa – pitali smo članove znanstvene zajednice.
- Bio sam na raznim funkcijama, i sada kao dekan potpisujem masu dokumenata, ali ne pada mi na pamet da sebi potpišem dokument za svoju aktivnost, bez obzira bio to službeni put, nominacija, a pogotovo ne novac, komentira akademik Ivo Šlaus, nuklearni fizičar, dobitnik državne nagrade za životno djelo 2008., gostujući predavač, odnosno savjetnik na nizu institucija – od George Town University, Washington, preko Duke University, NC, do Free University, Amsterdam i Kyoto University, Japan. Sada je dekan privatne Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold.
Odluku ovakve vrste mogla je, smatra Šlaus, potpisati druga ovlaštena osoba. Ovako to izgleda kao nezamisliv šlamperaj koji pokazuje drugu stvar: ne samo da je osoba koja je rektor pogriješila, nego i cijeli sustav griješi. Pojedinac se može popiknuti, ali sustav mora funkcionirati. U suprotnom, to je tragično – zaključuje.
Borasov prethodnik, profesor Aleksa Bjeliš, tvrdi da, za razliku od Borasa, nikada nije koristio sredstva potpore za znanstvena istraživanja dok god je bio rektor (2006.-2014.).
- Iz mog kuta gledanja, to nije uobičajena praksa, niti je to bila praksa dok sam bio rektor. Nikada u to vrijeme nisam bio niti nositelj prijave na Sveučilištu ili izvan njega, kako ne bih došao u sukob interesa. Ovo jest sukob interesa, kaže Bjeliš, uz podsjetnik: prošlo je osam, devet godina od afere Indeks, pet-šest godina od afere ljetna škola, a da nikakav etički, niti disciplinski postupak nije na Ekonomskom fakultetu pokrenut.
Prema Bjeliševu mišljenju, zaboravlja se da autonomija Sveučilišta jest preuzimanje odgovornosti za postupke svojih članova, mada je još krajem 19. stoljeća rektor svako jutro dobivao izvještaj od policije o tomu što su te noći radili studenti.
- On je odlučivao o sankciji za te studente, bez obzira jesu li se potukli u nekoj birtiji ili što slično, no Sveučilište je i tada preuzimalo odgovornost za etičnost. A ako to ne radi danas, onda je teško zanemariti ulogu nacionalnog etičkog tijela – zaključuje Bjeliš.
Velimir Srića, profesor je sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, gostujući profesor na visokim učilištima u Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli, Sarajevu, Mariboru, Grazu, SAD-u, Kini i (volonterski) posebni savjetnik rektora Borasa za strateške projekte. Obnašao je niz funkcija, među ostalim bio je ministar znanosti, tehnologije i informatike od 1996. do 1990.
- Sfera sukoba interesa je prvenstveno moralno definirana. Kad sam bio u bilo kakvoj situaciji da se odnosi odluka o meni, isključio bih se iz toga. Koji put je to nemoguće izbjeći, na primjer, kada rektor ostaje znanstveni istraživač s pravima i obvezama, pa je ta granica dosta siva. Moj stav je da svaki član znanstvene zajednice i svojim ponašanjem i odlukama mora biti duboko etičan jer to je smisao znanstvenog rada. Ako tu zeznete stvar, nitko vam više ne može vjerovati, niti u odluke, niti u rezultate istraživanja – kaže Srića, po čijem sudu kriteriji u znanosti moraju biti besprijekorni i bez sivih zona, pri čemu se svaki čovjek osobno mora pitati kako bi u određenoj situaciji postupio.
Na pitanje – kako bi postupio na rektorovu mjestu, njegov savjetnik kaže: - Bio sam četiri godine ministar znanosti, i niti jedna kuna nije tada išla za moja istraživanja. Nisam dobio ni kunu, kamoli da bih sebi to potpisao. No, to je moj osobni stav. Nije to zakonska, već moralna kategorija – kaže Srića.
Kako je došlo do toga da rektor potpisuje odluku kojom je povjerenstvo dodijelilo sredstva upravo njegovom znanstvenom projektu, pokušava objasniti predsjednik Sveučilišnog savjeta Petar Mišević, uz ogradu da nije detaljno upoznat sa slučajem, niti je vidio odluku: - Možda jest intrigantno, no ja bih to relativizirao. Stručne službe trebale su voditi računa da takvu odluku ne potpiše rektor.
Po Miševiću, rektor je imao pravo aplicirati na natječaj jer je i dalje profesor i bavi se znanstvenom djelatnošću. Daleko je važnije, napominje predsjednik Sveučilišnog savjeta, da je prethodna procedura bila sukladna Zakonu, podzakonskim aktima, odnosno aktima Sveučilišta.
- Ovo može biti omaška. Najvažnije je da je projekt apliciran sukladno proceduri i da je takvu odluku donijelo povjerenstvo. Ako je natječaj proveden u redu i povjerenstvo je donijelo ovakvu odluku, a rektor ju samo potpisao, onda tu ne vidim ništa sporno. Uostalom, potpis na kraju možda je i faksimil – kaže Mišević.
Na pitanje je li se njemu dogodilo da je sam sebi potpisao dokument o potpori, odgovara niječno uz dodatak: – Ali, znam da nekima jest. Od rješenja za godišnji odmor do dnevnica.
Da nitko ne bi trebao odlučivati o vlastitoj stvari, smatra Peđa Grbin (SDP) koji je prošloga tjedan prijavio ministra znanosti Pavu Barišića i državnoga tajnika Matka Glunčića Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa zbog financijskih potpora koje su davali društvima, udrugama i časopisima za koje su (bili) vezani.
- Ne mogu procjenjivati koliki je znanstveni doprinos Damira Borasa od kada je postao rektor, ali se doista postavlja pitanje bi li baš osmina svih dodijeljenih sredstava za 2016. trebala ići osobi koja potpisuje odluku o raspodjeli potpora? Ovdje se radi o situaciji koja nije u dosegu rada Povjerenstva za odlučivanje sukoba interesa, budući da rektor nije državni dužnosnik, ali se radi o nečemu o čemu bi Odbor za etiku itekako mogao dati mišljenje – smatra Grbin, uz naznaku da će nakon konzultacije s kolegama iz znanstvene djelatnosti odlučiti o eventualnoj prijavi rektora.
Boras 2015.: U mom sudjelovanju u natjecanju nema ništa sporno
Iz službe za odnose s javnošću Sveučilišta u Zagrebu nismo dobili odgovor na jučerašnji upit o spornoj odluci, no na praksu po kojoj Damir Boras potpisuje odluke kojima za znanstveni projekt dobiva potporu, rektor se već očitovao u srpnju 2015.
Boras je tada izjavio da u njegovom sudjelovanju u natjecanju nema ništa sporno "jer bi u protivnom svaki profesor čim zasjedne na funkciju na sveučilištu morao odustati od svoje znanstvene karijere".
- Ja sam i dalje profesor, znanstvenik i predstojnik katedre na Filozofskom fakultetu. Ja i dalje imam ugovor s fakultetom i imam kabinet. Rektorat je također dio sveučilišta i ja sam dio sveučilišta, objasnio je Boras u izjavi za tportal iz 2015.
- Svaki dekan i svaki rektor u tom bi smislu mogao biti u sukobu interesa. To bi značilo da bih se odmah čim prihvatim neku takvu funkciju morao odreći znanstvenosti. S druge strane, nitko ne može biti rektor, a da istovremeno nije znanstvenik i profesor. To pitanje je stoga contradictio in adjecto i pomalo je zločesto. Ono se koristi za napade na ljude i za njihovo isključivanje iz mehanizama potpore. Sukobi interesa postali su sada velikom temom. No, oni se jednostavno mogu rješavati isključivanjem ljudi iz postupka odlučivanja. Ja osobno nisam imao pojma da su mi sredstva odobrena jer nisam sudjelovao u tom procesu, rekao je Boras.
O kojem je znanstvenom projektu riječ i kada se uz brojne obveze stiže njime baviti, nismo uspjeli dobiti odgovor iz Rektorata.
Sveučilište: Senat dodijelio potpore za istraživanja po propisanoj proceduri, rektor Boras nije u sukobu interesa
Senat Sveučilišta u Zagrebu dodijelio je potpore za istraživanja iz zajedničkih sveučilišnih sredstava u 2016. u skladu s uobičajenom praksom i po propisanoj proceduri, rektor Damir Boras se kao aktivni znanstvenik prijavio na natječaj, nije bio u sukobu interesa, a spomenutu odluku Senata potpisao je po službenoj dužnosti.
Hrvatska televizija (HTV) objavila je u četvrtak kako je "HTV u posjedu dokumenta koji pokazuje kako je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras potpisao odluku o raspodjeli potpora za istraživanje u 2016. iz zajedničkih sveučilišnih sredstava što ne bi bilo neobično da se u raspodjeli ne nalazi i njegovo ime. Boras je tražio 80 tisuća kuna, a dobio 68.500 kuna, a odluku o tome je sam i potpisao".
Tragom te vijesti, Hina je uputila upit Sveučilištu u Zagrebu s molbom za objašnjenje postupka prijavljivanja, recenzije i dodjele tih potpora. U iscrpnu odgovoru sveučilišna Ureda za odnose s javnošću, među ostalim, stoji kako je "rektor Boras, kao voditelj istraživačke skupine na Filozofskome fakultetu, morao istraživački projekt prijaviti izravno preko Sveučilišta zbog toga što je stopostotni zaposlenik Sveučilišta (a ne svoga matičnog fakulteta), a projekt nije prijavio u ime Sveučilišta nego u ime vlastite istraživačke skupine".
Sveučilište: Rektor Boras nije u sukobu interesa, njegov projekt recenziralo je središnje Sveučilišno povjerenstvo
U priopćenju je istaknuto kako rektor Damir Boras nije bio u sukobu interesa što je argumentirano s tri razloga. Prvi je da rektor Boras nije ni na koji način sudjelovao u recenziji vlastitoga projekta (nego je to učinilo središnje Sveučilišno povjerenstvo), drugi je da Boras nije dobio maksimalni iznos potpore u iznosu od 80 tisuća kuna već je, upravo na temelju preporuke recenzenata, dobio 68.500 kuna, a treći je da je rektor Boras spomenutu odluku potpisao po službenoj dužnosti jer je riječ o odluci Senata Sveučilišta, a sve odluke Senata dužan je potpisati rektor. Odnosno, navedeno je, riječ je ne samo o uobičajenoj praksi nego i o propisanoj proceduri.
U priopćenju se podsjeća kako su, u skladu s odlukama Senata od 21. svibnja 2015., odnosno od 14. lipnja 2016., raspisani natječaji za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima (za 2015. i za 2016. godinu) te je utvrđen način raspodjele sredstava za namjensko institucijsko financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti na Sveučilištu u Zagrebu.
Kako se navodi, u oba slučaja primijenjeno je isto temeljno načelo raspodjele kao i odgovarajući recenzentski postupak. Tako su, primjerice, u 2016. ukupna sredstva koja je za tu namjenu dodijelilo Ministarstvo podijeljena u sljedeće tri kategorije: za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima (19 milijuna kuna), za pokriće indirektnih troškova Sveučilišta u Zagrebu (dva posto od ukupnog iznosa, to jest 446.521,38 kuna što je sukladno ugovoru potpisanom s Ministarstvom) , te za zajednička sveučilišna sredstva u iznosu od 2.879.547,46 kuna.
Iz tih zajedničkih sveučilišnih sredstava izdvojeno je pak dva milijuna i 250 tisuća kuna za nabavu znanstvenih časopisa i knjiga, te ukupno pola milijuna kuna za potporu znanstvenim i umjetničkim istraživanjima u interdisciplinarnom području, u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji te ostalim istraživanjima prijavljenima izravno preko Sveučilišta.
Na natječaj su se mogli prijaviti svi kvalificirani zaposlenici Sveučilišta i njegovih sastavnica
Istaknuto je da su na oba spomenuta natječaja pravo prijave za potporu kao voditelji istraživačke skupine imali svi kvalificirani zaposlenici Sveučilišta i njegovih sastavnica - dakle ne samo rektor i prorektori nego i dekani i prodekani svih sastavnica, kao što imaju pravo prijaviti se na bilo koji drugi domaći ili međunarodni natječaj za znanstvene projekte (projekte HRZZ, europske projekte itd.).
"Zabraniti aktivnom i uspješnom znanstveniku da se javi na takav natječaj samo zbog toga što trenutačno obnaša čelnu dužnost u svojoj ustanovi bilo bi ne samo nekorisno (zabraniti aktivni znanstveni rad, kojega nema bez projekta, znači uništiti ili ozbiljno ugroziti desetljećima građenu znanstvenu karijeru) nego i proturječno - svi od čelnika akademskih ustanova očekuju da budu što bolji i uspješniji znanstvenici, a ne oni najmanje uspješni i produktivni", navedeno je.
Objašnjeno je da su se na natječaj za potpore mogle prijaviti istraživačke skupine sastavljene od najmanje tri, a najviše osam istraživača, a jedna istraživačka skupina mogla je zatražiti potporu u iznosu od najviše 80 tisuća kuna. Postupak evaluacije i rangiranja pristiglih prijedloga provodila su pak vijeća područja na temelju prijedloga tročlanih povjerenstava, uzimajući u obzir specifične kriterije utvrđene za svako vijeće područja zasebno. Predsjednici vijeća područja zajedno s predsjednicima tročlanih povjerenstava činili su zajedničko Sveučilišno povjerenstvo, a njegov koordinator bio je prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju.
Nakon dovršetka prvoga kruga evaluacije i rangiranja pristiglih prijedloga po područjima, to zajedničko Sveučilišno povjerenstvo predložilo je Senatu način preraspodjele preostalih sredstava za potpore, kako između područja, tako i između sastavnica unutar pojedinog područja. Navedeno zajedničko povjerenstvo imalo je i dodatnu zadaću - predložiti Senatu raspodjelu zajedničkih sveučilišnih sredstava za potporu onim istraživačkim skupinama koje se nisu mogle prijaviti kroz odgovarajuća područna vijeća bilo zato što pripadaju interdisciplinarnome području, bilo zato što zbog administrativnih ili organizacijskih razloga istraživanja nisu mogli prijaviti preko sastavnica nego izravno preko Sveučilišta, što se, ocijenjeno je, "u medijskim napisima pogrešno opisuju kao 'preko' Rektorata".
Od tih zajedničkih sveučilišnih sredstava dodijeljene su potpore za 12 skupina, od kojih je sedam skupina iz interdisciplinarnog područja (sa sljedećih sastavnica: Prirodoslovnomatematički fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet, Hrvatski studiji), četiri su skupine iz Sveučilišnoga Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji, a jednu potporu dobila je istraživačka skupina rektora Damira Borasa s Filozofskoga fakulteta.