Ovogodišnja konferencija “Znanjem rastemo”, koju Hrvatski Telekom 4. listopada organizira u Zagrebu, ugostit će planetarnu znanstvenu zvijezdu, američkog teorijskog fizičara i futurologa dr. Michija Kakua. Rođen u San Joseu u Kaliforniji u obitelji japanskih useljenika u SAD, Michio Kaku (65) diplomirao je fiziku na Harvardu kao najbolji student u svojoj generaciji. Doktorirao je na Sveučilištu California u Berkeleyju, a među fizičarima postao je poznat po svojim radovima na području teorije struna. Prema toj teoriji sve su čestice sastavljene od struna koje postoje u 10 ili 11 dimenzija. Tri prostorne i jednu vremensku dimenziju opažamo u makroskopskom svijetu, a ostalih šest ili sedam ne opažamo. No, teorija struna zasad ima velik nedostatak jer ne nudi mogućnost eksperimentalne provjere.
Evolucija tehnologije
Michio Kaku poznat je široj svjetskoj javnosti kao izvanredan popularizator znanosti. Napisao je niz popularno-znanstvenih knjiga, među kojima i bestselere “Hiperprostor”, “Fizika nemogućeg i “Fizika budućnosti”, a često gostuje u televizijskim i radioemisijama u kojima spremno odgovara na pitanja radoznalaca.
U Zagrebu će Kaku govoriti o tome kako će u nadolazećim desetljećima znanost i tehnologija izmijeniti našu svakodnevicu i kakve će to izazove postaviti pred pojedince, kompanije i vlade. Stoga smo naš razgovor počeli upravo o tim temama.
Kako će evolucija tehnologije izmijeniti ekonomiju, način na koji radimo i naše poslove?
- Ekonomija postupno dovodi do tranzicije iz robnog kapitalizma do intelektualnog kapitalizma u kojem su bitni softveri, umjetnički rad, znanost, filmovi, romani. Zemlje koje se striktno zasnivaju na robnom kapitalizmu, primjerice poljoprivrednoj proizvodnji, spoznat će da njihova gospodarstva postaju sve manja i manja. Jer, roba se može masovno proizvoditi pa cijene padaju. No, intelektualni kapitalizam stvoren je zahvaljujući umnom radu i tu nema masovne proizvodnje.
Tko su dobitnici, a tko gubitnici u tom procesu?
- Postoje dva velika gubitnika. Prvi gubitnici su radnici ‘plavih ovratnika’ čija su zanimanja striktno repetitivna i mogu biti nadomještena strojevima. Zanimanja koja nisu repetitivna, poput vrtlara, policajaca ili zdravstvenih djelatnika, preživjet će jer ih se ne može lako nadomjestiti robotima. Među radnicima s ‘bijelim ovratnicima’ realni gubitnici su profesije poput brokera, agenata, računovođa niže razine jer strojevi mogu raditi mnogo od njihova posla. Dakle, oni se moraju promijeniti i dodati nove vrijednosti svome poslu. Stvarni dobitnici su ‘bijeli ovratnici’ čija zanimanja iziskuju imaginaciju, kreativnost, talent, analitičnost, znanstveni način razmišljanja, liderstvo, dakle sve one osobine koje nemaju strojevi.
Kako bi se kompanije trebale prilagoditi toj situaciji?
- Znanost je pokretač napretka. Sve blagostanje koje vidimo oko nas dolazi od znanosti. Žele li prosperirati, kompanije i zemlje moraju ulagati u znanost i znanstvenu edukaciju. Kompanije trebaju više ulagati u svoje istraživačke i razvojne proračune. Također, vlade bi trebale smanjiti regulaciju i ohrabrivati poduzetnike da počnu s novim poslovima.
Znači li to da će savršeni kapitalizam biti stvoren kao popratna nuspojava tehnološkog razvoja?
- Sva tehnička čuda budućnosti, poput primjerice interneta u vašim kontaktnim lećama, pružat će vam beskonačne informacije o cijenama bilo koje trgovačke robe. Stroga zakoni ponude i potražnje, koji su obično nesavršeni, postaju perfektni. Ta se prednost mijenja u korist potrošača koji zna sve o određenom proizvodu. Kako će kompanije uzvratiti? Koristeći rudarenje podataka, ciljano tržište, pozicioniranje i brendiranje. No, potrošač je konačni pobjednik savršenog kapitalizma.
Umjetna inteligencija
Koliko će u budućnosti čovječanstva biti važna mudrost?
- U ovom trenutku previše je šuma na internetu. Svatko se može smijati i vikati na internetu. No, u budućnosti pravo blago bit će mudrost, a ne šum. Vjerovat ćemo onim stranicama na internetu koje će nuditi najbolje informacije iz provjerenih izvora. No, odakle dolazi ta mudrost? Ona izvire iz snažnih i energičnih demokratskih rasprava među ljudima.
Hoće li umjetna inteligencija idućih desetljeća nadmašiti ljudsku?
- Sadašnji najrazvijeniji robot po imenu ASIMO posjeduje inteligenciju žohara. Tijekom idućih desetljeća roboti će postupno postati pametni poput miša, štakora, zeca, mačke, psa i napokon majmuna. Na toj točki moglo bi postati opasno, stoga mislim da bismo trebali umetnuti čip u njihov mozak koji će ih ugasiti ako postanu opasni. No, budu li roboti postajali postupno sami sebe svjesni, bit će mnoštvo upozorenja na to.