Bank of China, četvrta banka svijeta po visini temeljnog kapitala s filijalama u 51 zemlji svijeta, krajem siječnja otvorila je podružnicu u Beogradu. Bank of China Serbia ima sjedište na Novom Beogradu, ali neće raditi s malim klijentima, bar ne za početak. Osnovana je da bi pratila sve brojnije kineske investicije u Srbiji, koja postaje glavna odskočna daska Kine za širenje na Balkan i u istočnu Europu.
Beogradska kineska banka bit će centrala za Balkan, istočnu i zapadnu Europu, najavio je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić. Banka je već aktivna u regiji, a od otvaranja beogradske filijale iz Srbije će koordinirati svoje aktivnosti u ovom dijelu Europe - Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, BiH i Albaniji, prenijela je agencija Beta.
Trodnevni posjet
Dolaskom Kineske banke očekuje se eksponencijalni rast kineskih investicija u Srbiju, rekao je na svečanom otvaranju predsjednik Nikolić. Nekoliko mjeseci prije, Nikolić je tri dana bio domaćin kineskom predsjedniku Xiu Jinpingu, kad je dogovoren niz infrastrukturnih projekata koje će Kina financirati u Srbiji: ceste, pruge, termoelektrane. Kineske tvrtke upravo grade dvije dionice autoceste Beograd - Bar, a telekomunikacijski div Huawei zainteresiran je za ulaganje u internetsku infrastrukturu. Ukupna je vrijednost kineskih ulaganja u Srbiju, prema riječima potpredsjednice Vlade Srbije Zorane Mihajlović, oko 2,5 milijarde eura.
Otvaranje banke još je jedan korak u prodoru Kine na Balkan i dalje u Europu, logična posljedica najavljenih investicija, posebno nakon kupnje Željezare u Smederevu, objašnjava za Jutarnji Milan Ćulibrk, glavni urednik NIN-a i dugogodišnji ekonomski analitičar. Kinezi su vladi Aleksandra Vučića pomogli da riješi gorući problem željezare, koja je nakon povlačenja US Steela srpski proračun stajala 150 milijuna eura godišnje. Najveći azijski proizvođač čelika HeSteel platio ju je 46 milijuna eura, uz obećanje da će investirati najmanje 300 milijuna eura i zadržati svih 5000 radnika. Sredinom siječnja direktor He-Steel Grupe Yu Yong pohvalio se da im je bilo dovoljno pola godine da željezaru učine profitabilnom.
Srbija je postala prvi strateški partner Kine u regiji, rekao je direktor kineske banke Guoli Tijan, najavljujući da će banka dati svoj doprinos inicijativi “Jedan pojas, jedan put”. Kina je u studenome 2013. najavila gradnju novog Puta svile, odnosno plan velikih ulaganja na poboljšanju infrastrukture od Kine do Zapadne Europe.
Prvi veliki posao koji su Kinezi napravili u Srbiji je most preko Dunava kraj Zemuna, otvoren u prosincu 2014. Most vrijedan oko 300 milijuna dolara sagradila je kineska tvrtka CRBC.
Kineski CMSC gradi novi blok Termoelektrane Kostolac u vrijednosti 715,6 milijuna eura, a rekonstrukcijom dva postojeća bloka posao bi trebao biti gotov 2020. godine. Prije nekoliko dana kineska agencija Xinhua prenijela je da tvrtka planira uložiti 123 milijuna dolara u novu tehnologiju u rudniku Drmno pokraj Kostolca. Beogradski mediji prenijeli su da su zainteresirani i za ulaganje u nova postrojenja termoelektrane Kolubara te hidroelektrane na Đerdapu. Milan Ćulibrk kaže da će kineske tvrtke najvjerojatnije kupiti još jednog nekadašnjeg industrijskog giganta, rudarsko-metalurški kompleks u Boru, jer drugih zainteresiranih nema.
Obnova pruga
Najveći posao trebala bi biti modernizacija 350 kilometara pruge Budimpešta - Beograd, a beogradski Danas piše da bi Kinezi mogli sudjelovati i u obnovi pruge od Beograda do Soluna. “Vrlo je važno što Kinezi Srbiju vide kao prvu stepenicu u svom proboju na tržište Europe, i shodno tome, sve je više njihova kapitala u našoj zemlji”, rekao je profesor s beogradskog Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić za Danas. “Kina je danas jedna od rijetkih zemalja koja ima višak kapitala pa ga ulažu prvo u afričke zemlje, a potom i kod nas”, kaže glavni urednik tjednika NIN Ćulibrk. I on ističe da Kina Srbiju vidi kao odskočnu dasku za daljnje širenje.
Kineska ponuda
Od 15. siječnja stupio je na snagu sporazum o ukidanju viza, pa Kinezi mogu u Srbiji biti u turističkom posjetu bez vize do 30 dana. Na pitanje hoće li to povećati broj Kineza u Srbiji, Ćulibrk kaže da ne vjeruje, jer i se i beogradski Kinezi polako sele na Zapad. “Više ih je bilo devedesetih i prvih godina nakon 2000. nego danas. S prosječnom plaćom od 350 eura, kolika je u Srbiji, i jeftina kineska roba većini je preskupa”, kaže Ćulibrk. Na pitanje zašto Kinezi toliko investiraju u Srbiji, a ne i u Hrvatskoj, lobist David Lekaj kaže da se tu brkaju investicije i krediti.
“U slučaju Srbije većinom se radi o kreditima, za most kod Beograda ili za izgradnju cesta. Mi smo kao članica EU vezani europskom regulativom koja se njih ne tiče, a s druge strane imamo i druge mogućnosti na raspolaganju. Imamo kinesku ponudu za nizinsku prugu Rijeka Zagreb, ali mi to želimo realizirati uz pomoć europskih fondova, što je i povoljnije”, kaže Lekaj, predsjednik Euroazijske poslovne asocijacije. Kinezi su zainteresirani za ulaganje u Hrvatsku, ističe. “Kineske tvrtke zainteresirane su za ulazak u Croatiaairlines, što bi nam se višestruko isplatilo, kroz podizanje broja gostiju, rješavanje dugova tvrtke te dizanje tvrtke na jednu drugu razinu. Također je izvrsna mogućnost povezivanja s Alibabom, jer bismo preko te online platforme na ogromnom tržištu mogli povećati naš izvoz poljoprivrednih proizvoda”.
Zašto nijedna od investicija nije realizirana? “Jer je to dug i skup proces.
Država mora vrlo proaktivno sudjelovati u tome, ne samo načelno, nego konkretno”, ističe David Lekaj. Predsjednik zagrebačke Hrvatske gospodarske komore Zlatan Fröhlich kaže da Srbija s Kinom ima odlične političke odnose zadnjih pet šest godina, dok smo mi kaskali. “Ali nakon odlaska predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u Kinu prije dvije godine, i sudjelovanje našeg premijera na summitu kineskog vodstva s liderima 16 zemalja srednje i istočne Europe, i to se mijenja, pa će vjerujem uskoro biti i vidljivih rezultata”, kaže Zlatan Fröhlich za Jutarnji.
“Koristi bi trebalo imati i hrvatsko gospodarstvo”
Premda je Bank of China odlučila otvoriti podružnicu u Beogradu, a ne u Zagrebu, stručnjaci ističu da bi velike koristi od toga moglo imati upravo hrvatsko gospodarstvo. Od beogradske podružnice jedne od najznačajnijih kineskih banaka očekuje se, naime, da potakne nastup kineskog kapitala i na hrvatskom tržištu, o kojem se već godinama govori, ali koji se dosad spoticao na brojnim preprekama.
- Bank of China svakako će biti uključena u otvaranje hrvatskog ureda za istočnu Europu za proizvodnju, sklapanje i proizvodnju autobusa, čiji će središnji ured biti u Zagrebu. Riječ je o velikoj kineskoj investiciji - kaže Mario Rendulić, čelni čovjek Kineskog poslovnog udruženja za jugoistočnu Europu (CSEBA). Dodaje da su Kinezi i dalje zainteresirani za gradnju nizinske pruge od Rijeke do Zagreba, kao i za druge projekte u segmentu prometa i infrastrukture. Poticanje vožnje električnim autobusima i automobilima, jedan je od njih. - Znate li što će značiti za neko naše taksi-udruženje kad mu se pruži mogućnost povoljnog kredita Bank of China? Ili, što će značiti za naše gradove i županije kad im se otvori mogućnost da Kinezi financiraju prelazak javnog prijevoza na električne autobuse? - pita se Rendulić.
I Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK - Komore Zagreb, ističe da bi Hrvatska mogla imati velike koristi od otvaranja podružnice Bank of China u Beogradu. Ovdje valja imati na umu da poseban interes Kinezi pokazuju prema zemljama koje su na novom Putu svile, među kojima je i Hrvatska, kao i da ove godine obilježavamo 25. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Kine. - Otvaranje podružnice u Beogradu veliki je događaj i za hrvatsko gospodarstvo. Kineski ulagači pokazuju interes za Hrvatsku i važno je da ih u tome prati njihova velika nacionalna banka - poručuje Fröhlich. No, unatoč iskazanom interesu, Kinezi dosad u Hrvatsku nisu uložili znatniji novac.
Na popisu zemalja iz kojih nam je u proteklih 25 godina došlo najviše ulaganja, a koji objavljuje HNB, nema Kine. Ni hrvatski ulagači nisu u Kinu uložili veći novac jer nema Kine kao ulagačke destinacije za hrvatski kapital u posljednja dva i pol desetljeća. No, zato robna razmjena, posebno otkako su obje pristupile Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), bilježi rast. Prema podacima državne statistike, Hrvatska je u 11 mjeseci prošle godine uvezla robe u vrijednosti od oko 533,6 milijuna eura, što je 12,5 posto više nego u istom razdoblju godinu prije. S druge strane, hrvatski izvoz u Kinu od početka 2016. pa do kraja studenoga vrijedio je nešto više od 61,1 milijun eura, što je 3,8 posto manje nego u prvih 11 mjeseci 2015. godine. Ipak, opći je dojam da su te brojke premale s obzirom na potencijale.
Toga su, čini se, svjesni i u hrvatskim tvrtkama koje posluju u Kini. Jedna od njih je Azonprinter, koji u Kinu izvozi printere i repromaterijal za njih. Od ukupnih prihoda od oko 35 milijuna kuna godišnje, Azonprinter na kineskom tržištu, kaže nam direktorica Aleksandra Kovačić, ostvari 30 do 40 posto. - Nama otvaranje podružnice Bank of China u Beogradu ne znači puno s aspekta financiranja jer se ionako sami financiramo. No, ako će iz te podružnice pokrivati i Hrvatsku, onda je to dobra vijest jer će značiti i bolju suradnju i povezanost Hrvatske i Kine - zaključuje A. Kovačić. (piše Adriano Milovan)