ČEGA SE BOJI DIO AMERIKE I SVIJETA Pobjeda onih koji se boje otvorena svijeta

Po čemu biste voljeli biti upamćeni, pitao je početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, tada aktivni profesor, Henry Kissinger bivšeg predsjednika Harryja Trumana? “Potpuno smo porazili naše neprijatelje, prisilili ih na predaju, a onda im pomogli da se oporave, postanu demokracije, priključe se zajednici naroda. Samo je Amerika to mogla učiniti”, odgovorio je prvi poslijeratni predsjednik Sjedinjenih Država. Četvrt stoljeća kasnije, 9. studenoga 1989., Berlinski je zid, simbol podjele svijeta u Hladnom ratu, srušen. Činilo se da je američka hladnoratovska politika, baš na primjeru najljućeg neprijatelja u Drugom svjetskom ratu, donijela najsjajnije plodove, pokazala kako se borba za slobodu govora, vjerovanja i blagostanje isplati, kako se napredak može ostvariti unutar jednog životnog vijeka. Savezna Republika Njemačka bila dio američke sigurnosne arhitekture, bila je u Zapadnoatlantskom savezu, bila je jedan od motora europskog integriranja, a Amerika je, unatoč sumnjama koje su male države imale, uvijek tvrdila da je veza između nje i saveznica u NATO-u čvrsta.

Po čemu biste voljeli biti upamćeni, pitao je početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, tada aktivni profesor, Henry Kissinger bivšeg predsjednika Harryja Trumana? “Potpuno smo porazili naše neprijatelje, prisilili ih na predaju, a onda im pomogli da se oporave, postanu demokracije, priključe se zajednici naroda. Samo je Amerika to mogla učiniti”, odgovorio je prvi poslijeratni predsjednik Sjedinjenih Država. Četvrt stoljeća kasnije, 9. studenoga 1989., Berlinski je zid, simbol podjele svijeta u Hladnom ratu, srušen. Činilo se da je američka hladnoratovska politika, baš na primjeru najljućeg neprijatelja u Drugom svjetskom ratu, donijela najsjajnije plodove, pokazala kako se borba za slobodu govora, vjerovanja i blagostanje isplati, kako se napredak može ostvariti unutar jed...