Napuštene zgrade burne prošlosti nisu rijetkost u glavnom gradu Njemačke, no jedan je betonski kompleks u Berlinu ipak drugačiji od drugih.
Riječ je o zračnoj luci Tempelhof, koju okružuju dvije velike berlinske četvrti Neukoelln i Tempelhof. Glavna zgrada Tempelhofa nekad je bila jedna od najvećih zgrada uopće u Europi, a britanski ju je arhitekt nazvao majkom svih zračnih luka.
Tempelhof je bio domaćin testnim letovima prvim zrakoplovima u svijetu, služio je kao zatvor za zarobljenike iz Drugog svjetskog rata, a stanovnicima Zapadnog Berlina značio je prozor u vanjski svijet tijekom Hladnog rata. Zračna luka Tempelhof poslužila je kao filmska kulisa hitovima poput 'Igre gladi', 'Bourneova premoć' i 'Most špijuna', kao i mjesto povremenih ilegalnih rave zabava.
Zračna luka Tempelhof službeno je zatvorena 30. listopada 2008. godine unatoč prosvjedima i referendumu na kojemu je većina Berlinčana rekla da ne želi zatvaranje aerodroma.
Danas je zračna luka Tempelhof veliki izbjeglički kamp koji može primiti do 7000 imigranata. Podsjetimo, Njemačka je primila prošle godine rekordan broj izbjeglica, a većina je njih iz ratom pogođenih Sirije, Afganistana i Iraka.
Aerodrom Tempelhof izgradili su nacisti na lokaciji nekadašnje manje zračne luke između 1936. i 1941. godine.
Nakon što su preuzeli vlast u Njemačkoj, nacisti su skovali plan o arhitektonskom redizajniranju Berlina, a Tempelhofom su željeli zadiviti posjetitelje glavnoga grada Trećeg Rajha. Predstavlja monumentalnu ideju koja stoji iza nacističke arhitekture.
Danas su dijelovi monumentalne zračne luke zapušteni, uključujući ogromnu dvoranu za odlaske. Nacisti su izgradili dugačke hodnike za Hitlerove pristaše te buduće međunarodne putnike, no danas su oni sablasno prazni.
Terminal iz nacističkog razdoblja izgrađen je na površini od gotovo 300.000 četvornih metara, uključujući hangare.
Prije dolaska nacista na vlast, na Tempelhofu su izvedeni testni letovi prvih zrakoplova u povijesti. Nekada su Berlinjani hrlili na uzletište kako bi svojim očima vidjeli prva polijetanja zrapkoplova i balona. Primjerice, Humboldtov balon krenuo je na svoje prvo putovanje upravo sa Tempelhofa, 1. ožujka 1893. godine.
I sam Hitler pokazivao je osobiti interes za izgradnju postojećeg Tempelhofa. Arhitekt Ernst Sagebiel dobio je zadatak da projektira zračnu luku 1935., a godinu dana kasnije započela je njegova izgadnja. Sagebiel uveo je mnoge inovacije u zračnoj luci, koje su kasnije drugi kopirali, primjerice posebne razine za putnike i prtljagu.
Uzletište za avione danas koriste umjetnici, biciklisti, trkači entuzijasti, plesači, roleri, a ovoga mjeseca Tempelhof je bio domaćin utrke Formule E.
Tempelhof je trebao biti ponos veličine nacističke Njemačke te pozornica Hitleru za obraćanje masama, no nikada nije u potpunosti dovršen. Dovršeno je tek 80 posto planiranih radova. Dok je većina eksterijera kompletirana, unutrašnjost zračne luke nikada nije završena,
Tempelhof je vremenom postao ozbiljna prepreka za daljnji razvoj i širenje njemačkog glavnog grada. Nalazi se oko 5 kilometara od centra višemilijunske njemačke metropole. Zahvaljući prije svega impresivnoj dvorani s polukružnom konstrukcijom krova, Tempelhof je više nego zaslužio nadimak 'majka svih aerodroma'.
Glavna zgrada Tempelhofa s golemom dvoranom duga je 1230 metara i blago je zaokružena. Sa 284.000 kvadratnih metara (28,4 hektara) površine u osnovici, treća je po širini zgrada na svijetu, poslije Pentagona i Palače naroda iz doba Ceausescua.
Proglašen je zaštićenim spomenikom kulture. Pista omogućuje slijetanje i polijetanje u svim smjerovima.
Od 1960. je glavna zračna luka Zapadnog Berlina bio i ostao aerodrom Tegel, a Tempelhof je u sedamdesetima ostao samo američkom vojnom bazom.
Veliki je problem Tempelhofa predstavljala dužina piste: zgrada je ogromna, a na pistu mogu slijetati samo manji putnički zrakoplovi. Osim toga, blizina samog srca Berlina znači da zrakoplovi prilaze pisti povrh krovova kuća.
Hitler je imao doista grandiozne planove za Tempelhof. Želio je na Tempelhofu omogućiti smještaj i prihvat za oko 100.000 ljudi tijekom održavanja vojnih parada i aviospektakala Luftwaffea.
Na Tempelhofu nikada nisu izgrađeni vodopad, poslovni uredi i kontrolni toranj, a bili su u planu. Također nikada nije ispunjena Hitlerova želja da na Tempelhofu bude izgrađen ogromni stadion koji bi mogao primiti milijun ljudi.
Tijekom Drugog svjetskog rata na njega je pao tek neznatan broj bombi. Dva su razloga tomu: nacisti su ga štitili protuzračnim oružjem, a drugi je razlog što su saveznici htjeli očuvati kako bi ga mogli koristiti nakon rata.
U podrumima Tempelhofa nalaze se skloništa koja su koristili Berlinčani tijekom rata. Prostorije u skloništima još uvijek sadrže originalne slike iz rata koje su služile kako bi dječje misli odvratile od ratnog bezumlja.
Skloništa su koristili radnici iz susjedstva, a sadržavali su krevete, toalete, hranu i druge potrepštine.
Ironično je da nacisti Temepelhof nikada nisu koristili kao zračnu luku, nego im je tijekom rata služio kao tvornica za izgradnju borbenih letjelica i oružja.