Sastankom američkog predsjednika Donalda Trumpa s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i Europske komisije Jean-Claude Junckerom otpočeo je u Bruxellesu dan bogat diplomatskim aktivnostima.
Prvi je to Trumpov susret s europskim čelnicima, s kojima je ranije često razmjenjivao kritike i uvod u summit NATO-a koji počinje popodne. Nešto kasnije američki je čelnik imao radni ručak s novim francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Čelnici 28 zemalja članica NATO-a okupili su se pak na kratkom sastanku na vrhu, prvome na kojem sudjeluje i Donald Trump. Prije sastanka čelnici su pozirali na zajedničkoj fotografiji, a valja primijetiti kako je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović stala rame uz rame s Trumpom.
Inače, čelnici NATO-a okupljaju se na summitima svake dvije godine, no ovaj je sastanak iznimka, a povod je otvaranje novog sjedišta, koje se nalazi točno preko puta starog sjedišta u bruxelleskom predgrađu Evere. Summit je puno ranije planiran za proljeće ove godine kada se još nije moglo predvidjeti da novo sjedište Saveza neće biti gotovo. Summit će se održati u novom, nedovršenom kompleksu, koji će u četvrtak biti svečano otvoren, ali stvarno preseljenje očekuje se tek na jesen kada bi se svi radovi trebali dovršiti.
Summit se svodi na radnu večeru čelnika zemalja Sjevernoatlantskog saveza, tako da se i ne mogu očekivati sadržajnije rasprave. Svaki od čelnika imat će po tri minute za raspravu. Među njima će biti i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Donald Trump, Kolinda Grabar Kitarović, litavska predsjednica Dalia Grybauskaite
Prije radne večere bit će otkrivena dva spomenika koji se nalaze ispred nove zgrade - u spomen na pad Berlinskog zida i na teroristički napad na Sjedinjene Države 9. rujna 2001. kada je NATO prvi put u svojoj povijesti aktivirao članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji kaže da napad na jednu članicu predstavlja napad na sve. Otvaranje će biti uveličano spektakularnim prelijetanjem vojnih zrakoplova zemalja članica.
Grabar-Kitarović: RH može postići cilj od 2 posto BDP-a za obranu najranije 2024.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak u Bruxellesu prije početka summita NATO-a da Hrvatska može početi izdvajati 2 posto BDP-a za obranu, što je preporuka Saveza, najranije 2024. godine, ali da će to ovisiti o rastu BDP-a.
"Do kraja ove godine imat ćemo planove za postizanje toga cilja. Bit će nekoliko varijati. Mislim da je najranije što možemo postići 2024. godina, međutim to će ovisiti o tome kako će rasti sam BDP jer veći rast BDP-a će zapravo neutralizirati i veća izdvajanja za obrambene sposobnosti", rekla je ona u izjavi za novinare najavivši da će jedna od tema summita biti daljnje ulaganje u obranu.
Po njezinim riječima, izdvajanja za obranu nisu potrošnja nego su to ulaganja - i planovi kako dostići dva posto BDP-a za proračun obrane i 20 posto tih izdavanja za modernizaciju i tehnologiju. "Poruka Hrvatske će biti svakako da se mi držimo obveza koje smo preuzeli u Walesu, ali prije svega nije riječ samo o nečemu što od nas traži NATO nego što Hrvatska sama želi jer ovo je vrijeme novih ugroza, opasnosti, od terorizma do kibernetičkih napada i slično, doista moramo ojačati svoje vlastite obrambene sposobnosti i prije svega se uzdati u sebe same", istaknula je.
Govoreći o drugoj poruci koju će RH uputiti na summitu, predsjednica je rekla da će to biti solidarnost u borbi protiv terorizma i solidarnost u potpori članku 5, odnosno da je napad na jednu članicu Saveza napad na sve članice. "Naravno, sve što se radi u ovom trenutku i u budućnosti jest prije svega namijenjeno u smislu odvraćanja. NATO kao savez nije usmjeren ni protiv koga već isključivo na obranu svojih vlastitih resursa, teritorija i ponajprije svog vlastitog stanovništva", kazala je.
Na pitanje novinara hoće li Hrvatska preuzeti nove obveze nakon NATO-ova ulaska u koaliciju protiv IS-a, predsjednica je odgovorila niječno i dodala da Hrvatska i svaka članica NATO-a preuzimaju one obveze koje same odrede.
"Međutim, naravno da osjećamo tu potrebu biti solidarni sa svima i boriti se protiv terorizma općenito. Ja ću danas posebno upozoriti i na naše vlastito okruženje jugoistoka Europe gdje se moramo malo više fokusirati ne samo na prijetnje nego i na sve ono što je pred nama u smislu prednosti koje sa sobom nosi proširenje NATO-a. Dakle pozdravit ćemo pridruživanje Crne Gore NATO-u, ali isto tako upozoriti NATO da treba ubrzati pristupanje ostalih država na teritoriju jugoistočne Europe, od BiH preko Kosova do Makedonije, jer doista ne možemo ostaviti taj vakuum koji onda ispunjavaju neke treće strane, grupacije, ideologije i slično", istaknula je Grabar-Kitarović. (Hina)