Prošlog mjeseca malo tko je očekivao da će Britanci reći zbogom Europskoj uniji. Pa ipak se dogodilo, iako će taj razvod trajati najmanje dvije godine.
Ponukan nedavnim izjavama Donalda Trumpa i razvojem događaja u Turskoj nakon neuspjelog vojnog puča novinar CNN-a Ryan Browne napisao je članak u kojem analizira mogućnost i da NATO zadesi potres s kakvim je Europa suočena britanskim odlaskom.
Trumpova izjava
Prije nekoliko dana je Trump, republikanski kandidat za predsjednika SAD-a izazvao lavinu reakcija s obje strane Atlantika izjavom da pod njegovim vodstvom SAD neće automatski braniti neku drugu članicu NATO pakta ako bude napadnuta, što bi trebala biti osnovna obaveza svake članice najvećeg i najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu. Kada su Trumpa upitali bi li branio državu članicu NATO-a ako je napadne Rusija, on je odvratio "ako su ispunili svoje obveze prema nama, onda da".
Od Trumpovih su se izjava odmah ogradili visoki republikanski i demokratski dužnosnici pa je između ostalog i utjecajni republikanski senator Mitch McConnell kazao da se "ne slaže s Trumpovim izjavama i da će SAD svakako braniti bilo koju članicu NATO pakta ako je netko napadne". Još je izravniji bio bivši admiral James Stavridis koji je Trumpove izjave nazvao destabilizirajućima:
- One stvaraju duboku nesigurnost kod naših saveznika i daju Putinu veliki povod za veselje - kazao je admiral u tekstu za Foreign Policy. Čak je i Trumpov izbor za potpredsjednika Mike Pence oprezno rekao da će SAD ispuniti svoje obveze iz osnivačkog ugovora Pakta.
No, izjava je svejedno uzrujala neke od zemalja članica, pogotovo tri baltičke države (Litva, Latvija, Estonija) koje se najviše osjećaju izloženima mogućoj ruskoj prijetnji. Nije se jednom dogodilo da su ruski avioni letjeli na rubu njihova zračnog prostora ove godine, a dušu im nije olakšala ni velika vojna vježba početkom ove godine kojom su Rusi navodno simulirali kopneni napad na "sjeveroistočni krak" NATO pakta.
Političari u tim državama odmah su naglasili da ispunjavaju svoje obveze prema paktu, među kojima je najvažnija potrošnja na obranu, koja bi trebala iznositi najmanje 2% državnog budžeta. Predsjednik Estonije to je napisao i na svojem Twitter profilu i dodao da se građani njegove države zaista osjećaju kao da su pod prijetnjom.
U svakom slučaju, NATO od ove godine na svoje istočne granice razmješta veći broj vojnika i različitog oružja i sasvim je sigurno da i unutar saveza nitko ne uzima potencijalnu prijetnju od strane Rusije zdravo za gotovo. Pa ipak, činjenica je da Amerikanci daleko najviše doprinose savezu i da su godinama kritizirali europske države da ne troše dovoljno na obranu - Trump je tek prvi koji je implicirao da bi to moglo imati snažnih posljedica po NATO.
Trumpovu izjavu treba promatrati ponajviše u kontekstu izborne kampanje u kojoj je republikanski kandidat stavio snažan naglasak na kritiku svih mogućih međunarodnih ugovora o trgovini pa je ovo tek produžena "provala" na istoj razini, iako vrlo vjerojatno neuspjela. Naime, čak 77 posto Amerikanaca smatra da je NATO pakt dobar za njihovu državu.
Turska
Drugi, potencijalno veći problem za NATO je status Turske. Nakon neuspjelog vojnog puča (ili uspjele podvale Erdogana, kako špekuliraju teoretičari zavjere, ali i ne samo oni), turski je predsjednik krenuo u masovne čistke kadrova navodno povezanih s pučem. Više desetaka tisuća ljudi po različitim sektorima, od vojske i policije, preko sudstva pa do obrazovanja, je pritvoreno, otpušteno ili suspendirano. Erdogan je proglasio izvanredno stanje i državom neometano vlada dekretima, što je zabrinulo mnoge visoke političare iz država NATO pakta.
Tako je američki državni tajnik John Kerry naznačio da SAD i druge članice pakta pomno prate događanja u Turskoj:
- NATO ima obavezu u odnosu na demokraciju i NATO će vrlo pažljivo razmotriti što se događa. Mnogo ljudi je uhićeno i to vrlo brzo - rekao je Kerry.
Kad tome dodamo i sve toplije odnose Erdogana s Putinom, kojem se pokorno ispričao zbog rušenja ruskog bombardera prošle godine (i pritom krivnju svalio na pilota, po novome pristalicu puča), jasno je da su u savezu barem malo sumnjičavi prema Turskoj.
Treba ipak podsjetiti da su Portugal i Grčka (a i sama Turska, u više navrata) svojedobno imale vojnu vlast na čelu države kao članice NATO-a pa ih to ipak nije koštalo isključenja, tek uskrate sudjelovanja u birokratskim strukturama saveza. Nadalje, sve i da se neku državu želi izbaciti iz saveza, za to naprosto nije predviđen nikakav mehanizam.
Stoga, CNN-ov Browne zaključuje da NATO ipak neće iskusiti potres kakav je zatresao EU. U Bijelu kuću će ionako najvjerojatnije, tvrdi on, ući Hillary Clinton, velika pobornica pakta poznata po agresivnijem stavu u vanjskoj politici, a sve i da uđe Trump malo tko vjeruje da njegove izjave služe ičem drugom osim dizanju vlastite popularnosti. Plus, nitko od američke političke i vojne elite ne želi van iz saveza.
Što se Turske pak tiče, riječ je o drugoj najvećoj vojsci NATO pakta koja je itekako bitan čimbenik na Bliskom Istoku kojeg se nitko ne riješiti pa će NATO i tu još jednom zažmiriti kad je u pitanju demokracija i njezino provođenje.