POLITIČKA OSTAVŠTINA

JUNCKER ŽELI HRVATSKU U SCHENGENU 'Trebali bi Hrvatskoj omogućiti puno članstvo čim budu ispunjeni svi kriteriji'

European Commission President Jean-Claude Juncker addresses the European Parliament during a debate on The State of the European Union in Strasbourg, France, September 13, 2017. REUTERS/Christian Hartmann - RC16B9445370
Christian Hartmann / REUTERS

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker tijekom govora koji je od EU držao u srijedu, 13. rujna 2017.

 

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u srijedu je u svom tradicionalnom govoru o stanju Europske unije iznio svoju viziju budućnosti tog saveza koji po njemu treba postići snažnije zajedničko bankovno, obrambeno, obavještajno, vanjskopolitičko i trgovinsko djelovanje, uspostaviti transnacionalne političke kampanje, imenovati zajedničkog ministra financija i funkciju samo jednog predsjednika.

- Trebali bi Hrvatskoj omogućiti puno članstvo u Schengen čim budu ispunjeni svi kriteriji, rekao je Juncker kad je spomenuo Hrvatsku.

Juncker je to rekao nakon što je pozvao da se hitno otvori Schengen za Rumunjsku i Bugarsku ako se želi efikasna kontrola vanjskih granica. Europska komisija je odavno potvrdila da su Bugarska i Rumunjska ispunile za to uvjete ali o tome nije bilo konsenzusa u Vijeću.

Juncker je pozvao na ukidanje prakse drugačije kvalitete istih proizvoda od istih proizvođača za različite države članice. Pozvao je sve države da poštuju vladavinu prava I odluke Suda Europske unije. Poručio je da, ako se želi mir u susjedstvu, treba dati vjerodostojnu perspektivu članstva državama Zapadnog Balkana. Rekao je da neće biti proširenja do kraja mandata ove Komisije, jer niti jedna država za to neće biti spremna, ali nakon toga će EU, kako je rekao, imati više od 27 država članica.

Dok je govorio o proširenju posjetio je da to podrazumijeva vladavinu prava I poštivanje temeljnih sloboda. “To isključuje članstvo Turske u EU u dogledno vrijeme” rekao je Juncker pozvavši Tursku da oslobodi I novinare iz EU I sve novinare te da prestane države članice EU nazivati fašističkima.

'Vjetar se vratio u naša jedra'

- Možemo reći da smo zaslužni za Europski investicijski plan koji je potaknuo 225 milijardi eura, omogućeni su krediti za mala poduzeća i infrastrukturne projekte. Zaslužni smo za to da su europske banke dobile dovoljan kapital za kreditiranje poduzeća. Zaslužni smo što smo smanjili javni deficit. Deset godina od početka krize EU gospodarstvo napokon se oporavlja, a s njim i naše samopouzdanje - kaže Juncker.

- Lani su svih 27 lidera ponovili da se zalažu za našu uniju. Vjetar se vratio u naša jedra. Moramo iskoristiti mogućost koja neće uvijek biti moguća - kazao je.

Kazao je i da neće dozvoliti da neki građani EU imaju manja prava od drugih, a za primjer naveo prehrambene proizvode koji su u nekim zemljama članicama bolje, a u drugim lošije kvalitete, a pod istom su ambalažom.

Glavne smjernice za Europu budućnosti
Reuters, Hanza Media
 

Juncker je izrazio želju da se građani Europe 30. ožujka 2019., dan nakon izlaska Velike Britanije iz europskog saveza, probuditi u Uniji u kojoj će "pripadnost eurozoni, bankarskoj uniji i Schengenskom prostoru postati norma za svaku državu članicu", u kojoj će se "osnažiti temelji ekonomske i monetarne unije", gdje će se postići dogovor oko stvaranja stvarne europske obrambene unije i gdje će jedan predsjednik predvoditi rad Komisije i Europskog vijeća nakon što je izabran poslije paneuropske demokratske kampanje.

Predložio je i da se unutar Europskog vijeća, kako bi EU "bila učinkovitija" odluke više ne donose jednoglasno nego većinim glasova predstavnika država.

Juncker želi i imenovanje zajedničkog minitstra financija i gospodarstva, osnivanje novog europskog ureda za nadzor tržišta rada i zajedničku europsku obavještajnu jedinicu i javno odvjetništvo koje bi se nosilo s prekograničnim prijetnjama.

Istaknuo je kako EU treba nastaviti s postizanjem trgovinskih sporazuma s dionicima iz svijeta, no kako EU "nije naivni zagovornik slobodne trgovine" te "uvijek mora braniti svoje strateške interese", zbog čega je predložio i novi okvir za analizu investicija koji bi provjeravao dobrobit stranih ulaganja za europske građane.

Juncker u startu govoru pristupio vrlo ozbiljno

Teško Europi jer je njezin dio, pa i geografski, primjerice Turska kojoj se vrata Bruxellesa zatvaraju što zahvaljujući antidemokratskim mjerama svemoćnog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, što snažnim protivljenjem zemalja poput Austrije. Juncker je govoru pristupio vrlo ozbiljno, navode njemu bliski izvori, jer smatra da je ovaj govor važniji od onoga iduće godine - tada bi, naime, već trebao biti poznat smjer razvoja EU.

Dugi razgovori

Prije ovog vikenda radio je već na 25. nacrtu govora, a onda je vikend proveo u telefonskim razgovorima s odabranim europskim liderima - izvori uglednog portala Politico.eu mogli su potvrditi samo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Osim toga, ovogodišnji će govor biti u bitno drukčijoj atmosferi od prošlogodišnjeg: tada je EU još bila u šoku od odluke Velike Britanije o izlasku iz članstva, a Unija je stajala pred nizom izbora nad koje se nadvila prijetnja moguće pobjede populista. Ti se scenariji nisu obistinili pa sada Juncker ima bitno mirniju situaciju: Brexit je pod kontrolom, a ekonomsko stanje EU sve je bolje.

Iako su Junckera mnogi bili dočekali s ozbiljnom skepsom, sadašnja situacija pokazuje da je on vjerojatno bio u pravu kad je prije tri godine rekao da je njegova Komisija "posljednja nada za EU" jer sada EU pokazuje da ima snage i ideja reformirati se u novim geopolitičkim okolnostima. Čak i najgora dva "enfant terriblea", Poljska i Mađarska, u panici viču da nikako ne žele ostati izvan "Europe prve brzine", kako se popularno voli nazivati scenarij pretvaranja EU u nekoliko krugova (Macron je u svom govoru o EU upotrijebio termin "više formata"). Pred njim su, dakle, još dvije godine i samo jedan govor - izbori za Europski parlament su u kasno proljeće 2019. i trebali bi biti bez Velike Britanije - pa je zato i razumljivo zašto je ovaj istaknuo kao važniji od onoga sljedeće godine. Stoga se može očekivati vrlo osoban pristup jer Juncker će se, vrlo vjerojatno, nakon ovog mandata povući u sjenu (i odande vući konce u mjeri u kojoj bude mogao, što ovisi o rasporedu snaga u novom Parlamentu EU).

Šesti scenarij

S posebnom će se pozornošću stoga pratiti koji će od pet scenarija, koje je predložio za budućnost EU ranije ove godine, predstaviti kao svoj osobni odabir: informacije posljednjih dana govore da će Juncker ponuditi smjernice za takozvani šesti scenarij koji bi trebao biti njegova politička ostavština. A on će predložiti EU u kojoj će sustav odlučivanja biti pojednostavljen, omogućavajući bloku da djeluje fleksibilno u područjima gdje je potrebna i željena veća suradnja. Jasne će granice biti postavljene oko nacionalnog suvereniteta na određenim područjima. Nakon Brexita će ekonomska struktura EU biti jasna: 85 posto BDP-a stizat će iz članica eurozone.

Naša sudbina

One će na temelju toga definirati svoja traženja i da je upravo eurozona gotovo sigurno "prva brzina EU" (Češka, koja ne želi euro, najavila je da bi htjela biti promatrač). To je formacija koja će doživjeti ozbiljne promjene jačanjem integracije koja će se nedvojbeno, najčešće i bez izravnog nastojanja članica, transferirati i na druga područja integracije izvan eura. I to je ključni problem pred kojim će se naći zemlje koje nisu u sustavu eura: morat će pristajati uz odluke ako žele s njima zadržati korak. A to je sudbina Hrvatske.

ELIPSO

Izdvajamo