Odluka američkog predsjednika na odlasku Baracka Obame o protjerivanju 35 ruskih diplomata, navodno uključenih u hakerske napade kojima se pokušalo utjecati na rezultate predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Donald Trump, ponovno je zahladila ionako hladne odnose između Amerike i Rusije.
Analizirajući poteze ruskog predsjednika Vladimira Putina zapadnjački su se mediji posljednjih tjedana uvelike bavili kontroverznim ruskim intelektualcem Aleksandrom Duginom kojeg jedni nazivaju “Putinovim Rasputinom”, a drugi “Putinovim mozgom”. Svojom dugom bradom filozof, sociolog i povjesničar Aleksandar Dugin (54) uistinu podsjeća na kontroverznog mistika Grigorija Rasputina. No, mnogi analitičari na Zapadu smatraju da je Duginov utjecaj na ruskog predsjednika Vladimira Putina sličan onome što ga je Rasputin imao na rusku carsku obitelj Romanovih, cara Nikolaja II. i caricu Aleksandru. No, internetski forum Big Think ide i korak dalje te tvrdi da je Dugin “najopasniji filozof na svijetu”.
Imperijalizam
Aleksandar Dugin ekstremni je ruski nacionalist i zagovornik ruskog imperijalizma. Kao tvrdi tradicionalist, žestoki je kritičar liberalizma koji simbolizira Amerika. - Liberalizam je najveće zlo... Američki imperij bi trebalo razoriti - izjavio je Dugin nekoliko puta. No, Dugin je podjednako žestok i u osudi komunizma, a iako kritizira fašizam, pokazuje simpatije prema nacističkom osjećaju za hijerarhiju i njihovu romantiku smrti.
- Treba nam nova stranka. Božja stranka, ruski analog Hezbolahu - naglašava Dugin koji je pozornost zapadnjačkih medija privukao i svojim antiznanstvenim i antitehnološkim stajalištima. Primjerice, zalaže se za zabranu kemije i fizike, a protivnik je i interneta te biotehnologije.
Aleksandar Geljevič Dugin rođen je 1962. godine u Moskvi. Otac mu je, kako sam tvrdi, vjerojatno radio za sovjetsku vojnu obavještajnu službu, a majka je bila liječnica. Kad je imao tri godine, njegovi su se roditelji razveli. Duginova sjećanja na djetinjstvo nisu lijepa, kaže da je mrzio i svoju obitelj i sovjetsko društvo. - Mrzio sam svijet u kojem sam rođen - rekao je Dugin u razgovoru za New Yorker. Kao tinejdžer pridružio se krugu ekscentričnih moskovskih intelektualaca koji su podjednako prezirali sovjetski komunizam kao i zapadnjački kapitalizam te pokazivali sklonost prema misticizmu i ezoteriji.
Početkom 1980-ih Aleksandar Dugin pohađao je Moskovski zrakoplovni institut, ali je izbačen zbog svojih antisovjetskih i desničarskih stajališta. Nakon izbacivanja s instituta neko je vrijeme radio kao čistač ulica i davao instrukcije iz engleskog i francuskog jezika. Inače, uz spomenuta dva tečno govori još sedam jezika, uključujući njemački, španjolski i portugalski.
Ranih 1980-ih, Aleksandar Dugin oženio se s Evgenijom Debrijanskajom koja mu je 1985. godine rodila sina. No, Dugin nikad ne spominje svoju prvu ženu, vjerojatno i zbog toga jer je Evgenija Debrijanskaja jedna od najistaknutijih ruskih aktivistica za prava LGBT zajednice dok on smatra da su ruski antigay zakoni “sasvim korektni”. - Liberalizam inzistira na slobodi i oslobođenju od svakog oblika kolektivnog identiteta. To je sama bit liberalizma. Liberali su oslobodili ljudsko biće od nacionalnog i religijskog identiteta. Posljednji preostali oblik kolektivnog identiteta je rod. Tako je sada došlo vrijeme i da se rod ukine te postane nešto arbitrarno i neobavezno - rekao je Dugin u jednom intervjuu prošle godine.
Od 1987. godine Aleksandar Dugin je u braku s konzervativnom filozofkinjom Natalijom Melentijevom s kojom ima kćer.
Zapad ne valja
Tijekom Gorbačovljeve perestrojke (1986. - 1991.) Dugin je prvi put bio na Zapadu, konkretno u Berlinu i Parizu, gdje je upoznao Alaina de Benoista, lidera europske Nove desnice. Iako ističe da je veliki štovatelj europske kulture, Dugin je tijekom svoga prvog posjeta Zapadu bio razočaran te ga je doživio “lošijim od Sovjetskog Saveza”.
U razdoblju od 1990. do 2000. godine Aleksandar Dugin objavio je niz radova i knjiga, među kojima i “Osnove geopolitike” iz 1997. godine koja je pobudila veliki interes kod političkih i vojnih struktura u Rusiji.
Dugin je zatim postao savjetnik Genadija Seleznjova, predsjednika Dume (ruski parlament). Kada je Vladimir Putin 2000. godine postao ruski predsjednik, Aleksandar Dugin postao je njegov gorljivi pristaša.
- Putin je sve... Putin je apsolutan... Putin je nezamjenjiv - oduševljeno je govorio Dugin koji je 2004. godine doktorirao sociologiju na Sveučilištu u Rostovu da bi 2008. godine postao profesor na Sveučilištu Lomonosov u Moskvi i voditelj Centra za konzervativne studije.
Aleksandar Dugin osnovao je 2001. godine Međunarodni euroazijski pokret. Riječ je o organizaciji koja promiče ujedinjenje bivšeg sovjetskog područja u jedinstvenu kulturnu i civilizacijsku cjelinu. - Euroazija je teritorij starog Ruskog carstva ili Sovjetskog Saveza.
Možemo je nazvati i velikom Rusijom - pojasnio je u jednom razgovoru Dugin koji se u svojim radovima bavio i južnoslavenskim narodima. Tako je u svojem članku Geopolitika jugoslavenskog sukoba iz 1997. godine ocijenio da Hrvati pripadaju u “katolički sektor germanske srednje Europe”, ustvrdivši da je njihova geopolitička sudbina “vezanost za taj blok”. Za Srbe, pak, ističe da su u svim kritičnim povijesnim trenucima bili uz Ruse.
- Srbi su zapravo mi. Oni se osjećaju kao mi. Srbi su naše ja - rekao je prošle godine tijekom posjeta srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića Moskvi.
Tijekom početka rusko-ukrajinskog sukoba 2014. godine zalagao se za aneksiju ukrajinskog teritorija koji je prije bio dio Ruskog Carstva, pa čak i pozivao na genocid u Ukrajini.
Pobjedu Donalda Trumpa u Americi dočekao je s oduševljenjem.
- Iako je tvrd i grub, Donald Trump kaže što misli, on je nepristojan, emocionalan i očito iskren. Činjenica da je milijarder ništa ne znači. On je različit. On je jedan ekstremno uspješan obični Amerikanac - izjavio je Dugin.
- Za nas je njegova pobjeda radost, to je sreća. Morate razumjeti da Trumpa smatramo američkim Putinom - rekao je nedavno Aleksandar Dugin za Wall Street Journal.
Filozofi, astrolozi i očevi imali su izuzetan utjecaj na formiranje vodećih osoba svjetske politike
Ronald Reagan je tražio savjete od astrologa
Jedan od najpopularnijih američkih predsjednika je vjerovao astrolozima. To je potvrdila Bijela kuća 3. svibnja 1988. godine. Tu je strast dijelio sa suprugom Nancy, a jedan od najdražih “pogađača u zvijezde” bio je njihov prijatelj još iz Kalifornije, Carroll Righter.
George W. Bush je tražio da svi čitaju Sčaranskog
Anatolij Borisovič Sčaranski rođen je u gradu Stalino u SSSR-u 1948. godine, a kasnije se seli u Izrael. Njegova knjiga u kojoj zagovara tezu da je demokraciju potrebno nametnuti i silom snažno je utjecala na Busha koji je tako formulirao svoju politiku i krenuo u napad na Irak.
Robert Kennedy se zaljubio u Alinskog
Bivši američki ministar pravosuđa iz moćne i bogate obitelji vrlo se brzo priključio sljedbenicima Saula Alinskog kojeg smatraju začetnikom modernog organiziranja zajednice. Ugledni Time će 1970. napisati da je “Alinsky svojim idejama dubinski izmijenio američku demokraciju”.
Angela Merkel je ostala vjerna idejama svog oca
Njemačka kancelarka nikad nije krila da se u brojnim političkim odlukama, a posebno je to bilo vidljivo u otvaranju vrata imigrantima, oslanja o ideje koje joj je usadio njezi otac, protestantski teolog Horst Kasner, rođen kao Horst Kaźmierczak u Berlinu 1926. godine.
Hillary Clinton jako cijeni Margaret Sanger
Bivša demokratska kandidatkinja će uvijek prvo navesti svoju majku, a zatim Margaret Sanger (1879. - 1966.), kao osobu koja je na nju snažno utjecala. Sanger se snažno zalagala za pravo na kontrolu rađanja te je uspjela otvoriti i prvu kliniku gdje su žene mogle dobiti potrebnu pomoć.
Obama je slijedio ideje Johna Rawlsa
Cijeli je Obamin politički credo jasniji kad se zna da je na njega posebno utjecao harvardski profesor John Rawls koji je autor poznate knjige “Teorija pravednosti”. Upravo je pravednost ključno načelo prema kojem treba uređivati društvo pojedinaca s jednakim slobodama