Ruska i kineska obavještajna služba bile su najaktivnije u Češkoj u 2015. godini, stoji u najnovijem izvješću češke kontraobavještajne službe BIS (Bezpečnostní informační služba) kako piše praški list Novynki.
Naime, prema tom izvješću, Rusi vode pravi “informativni rat” protiv Češke te su ušli u poslovne strukture, ali i medije, gdje se primjećuje utjecaj kojim se želi opravdati ili progurati ruski pogled, prije svega, na sirijski i ukrajinski konflikt.
Naime, Prag je za rusku obavještajnu službu jedan od središnjih punktova za Europsku uniju, a uglavnom je riječ, stoji u izvješću BIS-a, o mnogobrojnim obavještajcima koji rade pod diplomatskom krinkom. Tako se navodi da u ruskoj ambasadi u Pragu radi najveći broj službenika u jednoj stranoj ambasadi, njih čak 140, što je u usporedbi, recimo, s tamošnjim američkim veleposlanstvom gotovo dvaput više zaposlenika.
Marginalne skupine
Prema dopisu BIS-a, to se radi kako bi se destabilizirala situacija u zemlji, a osim utjecaja na medije, koriste se i “minorne i marginalne skupine, uglavnom populističke i ekstremne organizacije i udruge” te nastoje voditi dezinformacijsku propagandu. Sukladno tome, operativci BIS-a navode da je cilj “ruskog obavještajnog rada” i neprestano izazivanje napetosti - socijalne, društvene i političke - u Češkoj, kako bi utjecali na politički život u zemlji te izazivali nespokoj. Navodi se da se te organizacije i udruge financiraju raznim donacijama “preko raznih poslovnih subjekata” i “privatnih osoba”, a iza kojih zapravo stoje ruske obavještajne službe.
Kako piše u BIS-ovu izvješću, rad ruskih obavještajnih službi ne ograničava se samo na pokrivanje trenutnih prioriteta - Sirije i Ukrajine - nego se na tom iskustvu “želi nastaviti rad koji bi mogao biti iskorišten za daljnju destabilizaciju Češke prema ruskim željama i potrebama”. U izvješću se govori kako se od istih tih izvora provlači teza o “ ruskoj opasnosti” te sukobu s NATO-om, čime se stvara nepotrebna ratna psihoza. Takav rad obavještajnih službi zbunjuje javnost, ali i nanosi štetu odnosima unutra NATO-a i EU, stoji u izvješću češke kontraobavještajne službe. - Stvaranje kremaljske obavještajne infrastrukture u Češkoj u budućnosti može dovesti do manipulacija češkim društvom i političkim životom, stoji u izvješću BIS-a.
Jedna od osnovnih je inzistiranje, kad se radi o pisanju o ruskoj međunarodnoj politici, da “svi lažu” te da ukoliko se već ne vjeruje ruskim izvorima, nema razloga imati povjerenja i u ostale. Dakle, kaže se u izvješću, ruskoj strani važno je da se na rusku poziciju u Siriji i Ukrajini ne gleda isključivo odbojno.
Prošle je godine iz Češke su zbog sumnji u špijunažu otkazali gostoprimstvo trojici ruskih diplomata (oni nisu protjerani, ali su Rusi zamoljeni da ih ne vraćaju s godišnjeg odmora). Moskva je tada, kao odgovor, uskratila boravak jednom češkom diplomatu, a drugom, koji ga je trebao zamijeniti, nije odobrena diplomatska viza.
Diplomatska afera
Inače, 1. rujna buknula je i diplomatska afera. Naime, objavljeno je kako je tog dana u Ostravi otvoreno diplomatsko predstavništvo proruske paradržavne tvorevine Donjecke narodne republike (DNR), što je izazvalo ozbiljne probleme u odnosima s Kijevom, koji je odmah uputio prosvjednu notu. Na kraju se pokazalo da su pod krinkom nekomercijalne udruge proruski pobunjenici iz istočne Ukrajine uistinu otvorili “predstavništvo”, a oglasila se i stanovita Nela Liskova (u izjavi za rusku agenciju TASS), koja je potvrdila otvaranje “predstavništva” radi lakšeg i istinitog objašnjavanja češkoj i europskoj javnosti o događanjima u toj pobunjenoj regiji, odnosno radi lakšeg iznošenje stavova pobunjenika. Ostrava je odabrana kao grad “pobratim” Donjecka. Doduše, češko ministarstvo vanjskih poslova objasnilo je da se ne radi ni o kakvom diplomatskom predstavništvu te da ta fantomska tvorevina ni ne može imati takav ured jer Češka ne priznaje njeno postojanje. No, češki mediji ističu da je ovo još jedan znak široke mreže ruske tajne službe u njihovoj zemlji, koja je vrlo čvrsta i stabilna u Češkoj te da za Ruse rade mnogi operativci i doušnici još iz komunističkih vremena.
Inače, u mnogim zemljama EU govori se o pojačanoj djelatnosti ruske obavještajne zajednice, pogotovo preko informativne mreže. Podsjetimo kako je Rusija pojačala svoju informativnu nazočnost na postjugoslavenskom prostoru (Portal Sputnik.rs postao je jedan od najprobitačnijih u Srbiji) te da bi uskoro u Srbiji trebalo proraditi nekoliko news radio i TV postaja te portala (na čelu te informativne ruske agencije u Srbiji trebao bi biti proslavljeni srpski redatelj Emir Nemanja Kusturica koji je na nedavnoj proslavi rada TV postaje RT sjedio za stolom zajedno s Vladimirom Putinom) koji bi trebali izvještavati na području Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.
Putin Abeu: Ostavimo za drugi susret temu čiji su Kurilski otoci
Nastavit ćemo razgovore o poboljšanju gospodarskih, političkih odnosa između Japana i Rusije, a nastavit ćemo i mirne pregovore oko statusa Kurilskih otoka, to je otprilike sukus sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i japanskog premijera Shinzo Abea u Vladivostoku, na ruskom Dalekom istoku, tijekom Istočnog gospodarskog foruma. Ruski predsjednik već dvije godine “kuburi” sa susretima s vodećim liderima svjetskih sila te je velika pozornost pridana ovom susretu s japanskim premijerom. Jedna od najvažnijih poruka sa susreta je da će Vladimir Putin, najvjerojatnije 15. prosinca (u svakom slučaju do kraja ove godine), posjetiti Japan.
Inače, kao najvažnija agenda razgovora, kao i u mnogima prije (zapravo od 1990. - uvijek), bilo je pitanje povratka četiriju južnih Kurilskih otoka, Habomai, Šikotan, Kunašir i Iturup - koja su, kao pobjednički ratni plijen, nakon Drugog svjetskog rata pripali SSSR-u. Japan se u tim razgovorima poziva na sporazum s carskom Rusijom iz 1855. godine, a Rusi na dogovore nakon Drugog svjetskog rata. Putin je svom sugovorniku Abeu rekao kako je razgovor o Kurilima na “dugom štapu”.