Trebao je to biti zaglavni kamen projekta, a sad je doveden u pitanje. Riječ je o pruzi koja spaja Beograd i Budimpeštu i koja je od posebne važnosti za Peking. Mnogima to djeluje gotovo smiješno jer od kolikog interesa za drugu svjetsku ekonomiju može stvarno biti nešto više od 300 kilometara pruge, ali odgovor je - od velikog.
Kao prvo, ta je pruga dio ključnog ekonomskog projekta koji je, preuzevši vlast prije pet godina, zacrtao sadašnji kineski predsjednik Xi Jinping, a to je obnova Puta svile, u današnjoj verziji poznatija kao "One Belt, One Road" (jedan pojas, jedna cesta). Taj se projekt, koji za cilj ima povezivanje Kine i Europe kopnom i morem, procjenjuje na 900 milijardi dolara. A kako ga je zacrtao, tako ga Xi mora i provesti - jer, kineska ekonomija i dalje funkcionira po modelu petoljetki koje su uvijek, jasno, uspješne.
Važan Pirej
Jedan od ključnih elemenata tog projekta je luka Pirej u koju su Kinezi ušli vlasnički u doba kad je Grčka bila u najtežoj fazi krize. I ta je najveća atenska luka trebala postati čvorište za izvoz kineske robe prema Srednjoj Europi kao i za mogući izvoz. Pruga postoji od Atene pa do Budimpešte koja je, pak, već prije postala ključna točka za kineski iskorak u Srednju Europu (u Budimpešti postoji i škola na kineskom, koju plaća mađarska vlada).
Kao jedan od problema u cijelom projektu detektirana je pruga Beograd - Budimpešta koja je izuzetno zastarjela i njome se putuje osam sati. Stoga su na sastanku Srednje Europe i Kine u listopadu prošle godine dogovorili modernizaciju te pruge kako bi putovanje trajalo samo tri sata. I kad se mislilo da je sve u redu i da se uskoro može početi s radovima, umiješao se Bruxelles. Kako je jučer objavio utjecajni The Financial Times (FT), Europska komisija je pod sitnozor stavila taj projekt, vrijedan 2,89 milijardi dolara. Jasno, glavni problem nije toliko Srbija - ona je, naime, tek u procesu pregovora za ulazak u članstvo EU pa se na nju još primjenjuju blaža pravila - koliko Mađarska. "Službe EK pregledavaju usklađenost projekta s propisima Europske unije", rekao je za FT neimenovani dužnosnik. "Ako se pokaže da su Mađari dodijelili ugovor za javne poslove takvog opsega bez javnog natječaja, tada je više nego jasno da su prekršili zakonodavstvo EU", dodao je dužnosnik.
Državne tvrtke
Vrijednost poslova na mađarskoj strani je 1,8 milijardi dolara, a FT nije uspio doći u posjed bilo kakvog javnog ugovora. No, novinari su dobili na uvid sporazum između Mađarske i Kine, koji definira da će "tvrtke koje odrede dvije vlade surađivati na razvoju projekta". S kineske su strane China Railway International Corporation i Export-Import Bank of China, a s mađarske Državne željeznice.
Vlada u Budimpešti je novinarima FT-ja u petak potvrdila istragu koju provodi Komisija, ali je dodala da u sporazumu s Kinom postoji i aneks koji pojašnjava kako je taj dokument usklađen sa zakonima EU o nabavi, i to nakon konzultacija s Bruxellesom. Dakle, Mađarska se u još jednom velikom poslu našla u sukobu s EK.
Elektrana
Prvi je bio pitanje nuklearne elektrane u Paksu, vrijedan deset milijardi dolara, koji je dobila Rusija. Komisija je taj ugovor podvrgnula vrlo pomnoj istrazi koja je u konačnici potvrdila da samo Rusija može izvesti taj posao u skladu sa specifičnim tehnološkim zahtjevima. No, EK i dalje istražuje postoje li u tom poslu nezakonite vladine subvencije.
Prije tjedan dana tri su ključne europske države - Njemačka, Francuska i Italija - zatražile od Komisije da omogući stvaranje zakonodavnih uvjeta kako bi se kineskim tvrtkama zabranilo preuzimanje strateški važnih europskih kompanija. Povod za to bila je kupnja njemačke tvornice Kuka, koja proizvodi robote, čiji je novi vlasnik kineska tvrtka Midea.
Orbán se nada
Europa je osjetljiva na ulaz kineskog kapitala jer je često riječ o postupcima koji su u suprotnosti s praksom u EU. Bruxelles planira potpisivanje novog sporazuma s Pekingom o trgovinskim pitanjima. U takvim okolnostima Mađarska, koja je u sukobu s EU oko brojnih pitanja, može računati na negativnu ocjenu ugovora o modernizaciji pruge. No, to će biti i snažan udarac Xi Jinpingu pa se mađarski premijer Viktor Orbán nada njegovoj podršci, a onda i brzoj pruzi.
Vučić za carinsku uniju Zapadnog Balkana i jače veze s EU
Srpski premijer Aleksandar Vučić, koji će uskoro na izbore za predsjednika, nakon razgovora s austrijskim kancelarom Christianom Kernom predložio je formiranje carinske unije Zapadnog Balkana. Kako prenosi beogradska Politika, Vučić u svom dokumentu o tom projektu iznosi: "Prošlost, sadašnjost i budućnost zemalja Zapadnog Balkana neodvojivo je povezana sa zemljama EU, a veća ekonomska integracija unutar Zapadnog Balkana, kao i između Zapadnog Balkana i EU, predstavlja važan korak u tom pravcu".
Dodatno tumačeći svoj prijedlog Vučić je istaknuo kako zemlje Zapadnog Balkana nisu dovoljno iskoristile mogućnosti koje im je nudila CEFTA (zona slobodne trgovine) pa smatra da bi ovaj novi projekt bio korisniji. Riječ je o još jednom istupu srpskog premijera u kojemu otvoreno daje prednost EU pred ekonomskim vezama s Rusijom - ona je otvoreno pozivala Beograd da se priključi njezinoj Euroazijskoj uniji - zbog čega se smatra da je Rusija otvoreno pozvala Tomislava Nikolića da mu se suprotstavi na predsjedničkim izborima. Vučić je o projektu već razgovarao s albanskim premijerom Edijem Ramom, s kojim gradi sve bolje odnose i Denisom Zvizdićem, šefom Vijeća ministara BiH. (Ž.T.)