NOVO 21:38 - Predsjednik Recep Tayyip Erdogan obratio se građanima nakon što je proglasio pobjedu, i kazao kako su neslužbeni rezultati pokazali da je 25 milijuna glasača zaokružilo 'za', oko 1,3 milijuna više nego 'protiv'.
- Nova, izvršna uloga predsjednika važit će od predsjedničkih izbora 2019. godine. Provodimo najvažniju reformu u povijesti naše zemlje, kazao je.
21:10 - Turski premijer Basbakan Yildirim proglasio je pobjedu glasa 'za' na referendumu, koju je nazvao 'novom stranicom u demokraciji naše zemlje'.
- Mi smo jedno tijelo, jedna nacija, izjavio je i pozvao na zajedništvo.
- Moramo se brinuti za našu ujedinjenu državu, to je ono što nas čini pravom demokracijom, imati različita mišljenja ali ne pokušavati dominirati jedni nad drugima.
- Država je glasala, i rekla je 'da', kazao je Yildirim.
Potom je, oštrijim tonom, rekao kako je glasanje pokazalo da Turskoj ne trebaju 'vanjske snage'.
- Nećemo pognuti svoju glavu pred stranim silama, i to se još jednom pokazalo s ovim glasom 'za'.
Napao je i sudionike prošlogodišnjeg neuspjelog puča.
- Danas smo im dali najbolji mogući odgovor. S ovim ishodom, turska je demokracija postala jača i zrelija. Ovo sada pokazuje cijelom svijetu koliko dobru demokraciju imamo, izjavio je.
- Nema gubitnika. Turska je pobijedila - kao država, svi smo dobitnici. Moramo biti ujedinjeni, moramo biti jači, moramo biti jedna Turska.
Prema zadnjim rezultatima, nakon obrađenih 99% glasačkih kutija, glasovi 'za' su i dalje u prednosti od 51,3 posto spram glasova 'protiv', kojih je 48,7 posto.
19:58 - Nastala je velika pomutnja oko točnog broja prebrojanih glasova. Vrhovno izborno povjerenstvo šalje svoje rezultate u sjedišta političkih stranaka, a prema njihovim brojkama, prebrojano je tek oko 75 posto glasova, javlja The Guardian.
S druge strane, svi turski mediji prenose brojke koje prosljeđuje Agencija Anadolija, koja javlja kako je prebrojano oko 98 posto glasova.
Novinari koji imaju pristup turskim strankama javljaju kako je 'za' u maloj prednosti, s 50,36 posto glasova 'za' nakon prebrojanih 76 posto glasova.
Ova razlika u službenim brojkama i rezultatima koje objavljuje državna Agencija Anadolija jedan su od glavnih razloga zašto opozicijski čelnici traže ponovno prebrojavanje.
19:36 - Erdogan je proglasio pobjedu na referendumu, i pozvao čelnike koalicijskih stranaka da čestitaju na pobjedi opcije 'za', javlja državna Agencija Anadolija. - Neka ovaj rezultat donese sreću našoj naciji, rekao je.
19:32 - Čelnici turske opozicije izjavili su kako će zatražiti ponovno prebrojavanje za čak 60% glasova. Također drže spornom odluku Vrhovnog izbornog povjerenstva, donesenu u zadnji čas, po kojoj se kao važeći priznaju i glasovi bez pečata.
- Pokrenut ćemo pravnu bitku. Ako se nepravilnosti ne isprave, bit će ozbiljna rasprava o legitimnosti glasanja, rekao je Bülent Tezcan, zamjenik predsjednika glavne opozicijske stranke CHP.
18:48 - Zamjenik premijera Veysi Kaynak rekao je da 'nisu dobili onoliko glasova 'za' koliko su se nadali'. Nakon prebrojanih 98 posto glasačkih kutija, 'za' je još uvijek u laganoj prednosti, s 51,3 posto, dok je 'protiv' zaokruženo na 48,7 posto listića.
Agencija Reuters javlja kako je u Ankari glas 'protiv' osvojio većinu, što je velik udarac za Erdogana čak i ako 'za' pobijedi na referendumu, s obzirom da je Ankara centar njegove biračke baze. Erdogan je izgubio i u druga dva najveća turska grada, Istanbulu i Izmiru.
18:27 - Nakon prebrojanih 96 posto glasačkih kutija, čini se da se Turska odlučila za promjene. 'Za' je na listićima zaokružilo 51,88 posto glasača, dok je 'protiv' zaokružilo 48,12 posto.
18:16 - Nakon dramatičnog pada postotka glasova 'za', Vrhovno izborno povjerenstvo prestalo je dijeliti rezultate prebrojavanja s opozicijskim strankama, javlja The Guardian.
18:08 - TRT izvještava kako je potpora Erdoganovim promjenama i dalje u padu, nakon prebrojanih 86 posto glasačkih kutija.
Ukupno je 'za' bilo 52,96 posto, dok je 'protiv' bilo 47,04 posto.
'Protiv' je u prednosti u Istanbulu, s 50,4 posto 'protiv' i 49,96 posto 'za'.
EuropeElects javlja kako je rezultat još uvijek preblizu za točnu prognozu konačne brojke.
17:39 - Agencija Anadolija izvještava kako je nakon 71,58 posto prebrojanih glasačkih kutija potpora Erdoganovim promjenama u padu, ali je još uvijek u većini.
Ukupno je 'za' zaokruženo u 54,99 posto slučajeva, a 'protiv' u 45,01 posto.
17:20 - Kako se prebrojava sve veći broj listića, glasovi 'za' polako gube prednost.
Turski TRT javlja kako je nakon 46,81 posto prebrojanih glasačkih kutija opcija 'za' u prednosti od 58,18 posto, dok se na 41,82 posto listića našla opcija 'ne'.
Izlaznost na referendumu je bila visokih 83,89 posto, javlja The Guardian.
17:12 - Turska radiotelevizija (TRT) javlja rezultate nakon 32,35 posto prebrojanih glasačkih kutija. Ukupno je 'za' glasalo 61,3 posto, dok je 'protiv' 38,7 posto.
17:05 - Nakon zatvaranja birališta u Turskoj, gdje su glasači birali hoće li proširiti ovlasti aktualnog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i omogućiti mu ostanak na vlasti do 2029. godine.
Prema prvim izvještajima, BBC javlja kako je odaziv na biralištima bio iznimno visok. Ukupno je pravo glasa imalo 55 milijuna ljudi, a glasalo se na 167.000 biračkih mjesta diljem svijeta.
Britanski Guardian prenosi prijevremene rezultate koje je objavio turski dnevni list Yeni Safak. Nakon 17,1 posto prebrojanih glasačkih kutija, ukupno je 64,6 posto glasova 'za' povećanje ovlasti, dok je 35,4 posto 'protiv'.
Danas je u Turskoj održan jedan od najdramatičnijih referenduma u novijoj povijesti kojim će, u slučaju uspjeha, zemlja pretrpjeti najveće promjene od trenutka uspostave Republike 1923. godine.
Naime, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan namjerava povećati svoje ovlasti do, kako kažu, “sultanskih razmjera” te zemlju, prema riječima protivnika referenduma, iz demokracije prevesti u autokratsku vladavinu. Prema prijedlogu, Recep Tayyip Erdoğan imat će praktički neograničene ovlasti, poput odabira vlade bez obzira na stanje i raspored snaga u parlamentu, na svaku odluku i zakonski prijedlog imat će pravo veta, a pobjeda će mu omogućiti i izbornu borbu za još najmanje dva mandata, što znači da bi na vlasti mogao biti do 2029. godine. Sada ima 63 godine, a teoretski bi mogao vladati najmanje do svoje 75., iako je na vlasti već 14 godina, odnosno od 2003. kad je postao premijer.
Novi Atatürk
Turci, dakle, biraju hoće li im Recep Tayyip Erdoğan biti jedan od najdugovječnijih vladara, odnosno, kako ga zovu, “demokratski sultan”. Iako se poziva na oca demokratske Turske Mustafu Kemal-pašu Atatürka, njegov referendum je zapravo u opreci sa svime što je zagovarao “otac” Turaka.
No, Erdoğan još uvijek ne može reći “hop” prije nego što skoči jer su rezultati posljednjih anketa govorili da je u blagoj prednosti koja je tek nešto viša od statističke pogreške. Naime, uz svu državnu i stranačku propagandu koja se provodi u Turskoj, ali i među Turcima u inozemstvu - koji već gotovo mjesec dana glasuju po diplomatskim predstavništvima, Erdoğanova je prednost bila tek 1,5 do najviše 2 posto, što mu ne garantira spokojno prebrojavanje glasova. Prema posljednjim anketama, samo ih je 51,3 posto bilo spremno zaokružiti “evet” (da) na referendumskom listiću. Na vagi je puno toga, pa i sudbina samoga Erdoğana. Osim njegove stranke Pravda i razvoj (AKP), jedini koji su uz njega su pripadnici Nacionalističkog pokreta (Milliyetçi Hareket Partisi), ali ni oni nisu 100 posto. Jezičac na vagi mogli bi biti Kurdi.
Iznenađenje
Eventualni poraz na referendumu, u koji su uloženi sva snaga i potencijal Erdoğanova režima, mogao bi označiti i početak njegova kraja, ali teško je povjerovati da će se takvo što dogoditi. Bez obzira na ovakve ankete, Erdoğanova pobjeda se očekuje i sve ostalo bilo bi ne samo iznenađenje, nego pravi SF. Referendum se održava u atmosferi izvanrednog stanja, uvedenog još prošlog srpnja nakon neuspjelog državnog udara. Erdoğan se tijekom kampanje zakačio s mnogim zapadnim zemljama u kojima žive Turci, a već je najavio da će nakon referenduma, u čiji je pozitivan ishod uvjeren, preispitati svoj odnos i veze s EU.
Predsjednik prema novom Ustavu:
- neće morati napustiti političku stranku i može ostati njezin čelnik
- mora sazvati istodobne parlamentarne i predsjedničke izbore ako raspusti parlament
- raspušta parlament prema svojoj odluci, nema ograničenja
- postavlja i razrješava potpredsjednika države (može ih biti više), ministre i visoke dužnosnike po svojoj volji i ne odgovaraju parlamentu; ukida se Ured premijera
- donosi predsjedničke uredbe o stvarima “vezanim za izvršnu vlast”
- bira većinu sudaca, posebno one na najvišoj razini (Ustavni sud)
- postavlja načelnika Stožera, sve članove Vijeća nacionalne sigurnosti, sve više obavještajne i policijske dužnosnike te može proglasiti izvanredno stanje. (Ž.T.)