Istraga o navodnoj ilegalnoj suradnji izbornog stožera američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog državnog vrha ne prestaje slijediti u stopu Trumpove najbliže suradnike i članove obitelji.
Nakon što je prije nekoliko dana u središtu medijske pozornosti bio najstariji predsjednikov sin Donald Trump mlađi, reflektori su na njegovu zetu Jaredu Kushneru. Kushner, suprug Ivanke Trump, bio je jedan od glavnih ljudi u Trumpovoj kampanji, za što je nagrađen uredom u Bijeloj kući. No on je i jedno od ključnih imena u istrazi o potencijanoj uroti između Trumpova tima i Kremlja kako bi se osigurala Trumpova pobjeda na izborima, a i neki ustupci ruskoj strani.
Više tijela američkog Kongresa istražuje te optužbe, a jedno od njih poslalo je pismo Kushnerovu odvjetniku jer im Kushner nije dostavio sve tražene dokumente za istragu o njegovoj ulozi u slučaju. Predsjednik Odbora za pravosuđe američkog Senata Chuck Grassley i demokratska senatorica Dianne Feinstein dali su novi rok Kushneru za slanje svih dokumenata koji nedostaju do 27. studenoga.
Među dokumentima koje im Kushner nije dostavio je ruski poziv na večeru o kojem se ne daju dodatna objašnjenja. Od Kushnera se također traži da dostavi e-mailove koje je razmijenio s Donaldom Trumpom Juniorom, a tiču se konverzacije Trumpova sina sa zviždačkim websiteom WikiLeaks. Posrijedi je bio pokušaj WikiLeaksa, portala koji američki obavještajci povezuju s ruskim hakerima i vladom, da započne suradnju s Trumpovim krugom. WikiLeaks je nakon Trumpove pobjede tražio protuusluge od Trumpova sina koji više nije odgovarao na poruke. Kushner je, pokazalo se, znao za njihovu komunikaciju.
Originalni obrazac
U pismu Odbora navodi se da Odbor zna da dokumenti postoje jer su ih dobili od svjedoka, ali ne i od Kushnera. U pismu senatora navodi se da Kushner nije poslao mailove u kojima je sudjelovao Sergej Millian, bjeloruski poduzetnik za kojeg se vjeruje da je izvor dokumenata kojima je bio cilj ocrniti Donalda Trumpa. Senatore također zanima i Kushnerova korespondencija s Michaelom Flynnom, bivšim Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost koji je morao odstupiti nakon što je otkriveno da je lagao da se nije sastao s ruskim dužnosnicima poput ruskog ambasadora u SAD-u Sergejem Kisljakom.
Sam Kushner s Kisljakom se susreo dva puta 2016. godine, jednom za vrijeme kampanje i jednom nakon izbora, a prije inauguracije.
Odbor traži i originalni obrazac koji je Kushner ispunio kako bi dobio sigurnosnu propusnicu za rad u Bijeloj Kući. U tom obrascu Kushner je izostavio nekoliko sastanaka koje je imao s ruskim dužnosnicima. Kasnije se pravdao da je to propust njegova asistenta.
Istražuje se Kushnerov susret i sa Sergejom Gorkovim, direktorom ruske banke pod sankcijama kojeg je ruski predsjednik Vladimir Putin imenovao na to mjesto. Kushner je bio na sastanku s ruskom odvjetnicom Natalijom Veselnickajom, navodno vrlo bliskom Kremlju, i rusko-američkim lobistom Rinatom Akhmetshinom, koji je ranije bio ruski obavještajac.
Ništa loše
Traže se i svi dokumenti u kojima se spominje hakiranje e-mailova, zakon Magnitsky povezan sa zamrzavanjem imovine nekih ruskih dužnosnika na Zapadu te svi ljudi osumnjičeni da su kontaktirali s ruskom stranom.
Mnogi vjeruju da su najslabije karike u Trumpovu najbližem krugu najstariji sin i zet. Wall Street Journal čak je nedavno objavio da su Trumpovi odvjetnici tražili Kushnerovu ostavku na položaj savjetnika u Bijeloj kući zbog svih spornih susreta, no navodno je Trump to odbio navodeći da njegov zet “nije učinio ništa loše” pa nema razloga da odstupi. Prema pisanju američkih medija, poput Washington Posta, Kushner je možda bio središnja ličnost u pokušaju da se uspostavi tajni komunikacijski kanal između Trumpove administracije i ruske vlade za vrijeme tranzicije vlasti krajem prošle i početkom ove godine u SAD-u. Osim istraga u Kongresu, posebnu istragu o slučaju vodi istražitelj Robert Mueller, bivši šef FBI-a.
Zastupnici izglasali najveću poreznu reformu u 30 godina, nejasno hoće li proći i u Senatu...
Najveća izmjena američkog poreznog zakona u posljednjih 30 godina prešla je prvu prepreku u Donjem domu američkog Kongresa u četvrtak navečer nakon što je za nju glasalo 227 Republikanaca. Time je učinjen važan korak u smjeru velike porezne reforme koja bi za 1.5 bilijuna dolara smanjila poreze za kompanije i pojedince, piše New York Times. Bila bi to i prva velika promjena američkog poreznog sustava u mandatu američkog predsjednika Donalda Trumpa. “Ovo je veliki korak. Porezni sustav koji je jednostavniji, pošteniji i kompetitivan bit će poput injekcije goriva u naše gospodarstvo”, komentirala je Bijela kuća. Zakon na 400 stranica predstavljen je Zastupničkom domu prije samo dva tjedna. Protiv su glasali svi demokrati, ali i 13 republikanaca. Istodobno američki Senat radi na donošenju vlastite verzije porezne reforme. Nakon četiri dana rasprave, članovi senatskog Odbora za financije glasali su 14 naprema 12 i odobrili paket poreznih promjena. Time je otvorena mogućnost da Senat odobri te mjere već nakon Dana Zahvalnosti, 23. studenog. No, ostanu li demokrati jedinstveni u protivljenju te na svoju stranu pridobiju samo tri republikanska senatora, senatska verzija reforme neće proći. Već je jedan republikanski senator najavio da će glasati protiv. Dodatni je problem za ovu reformu je to što bi nakon početnih beneficija koje bi trajale nekoliko prvih godina mjere koje predlaže Senat povećale poreze za Amerikance s najnižim prihodima, piše New York Times. Trump je poreznu reformu nazvao “prekrasnim božićnim poklonom za američke obitelji”.