Ne znam zašto je Jeljcin odabrao baš mene. Pozvao me jednog dana u kabinet i kazao da me želi imenovati premijerom i da se spremim za predsjedničke izbore. Rekao sam mu da je to velika odgovornost i da nisam siguran jesam li spreman.
No, tada sam pomislio: ako sudbina tako hoće, onda idem do kraja. Nije bilo lako preuzeti odgovornost za Rusiju u tom trenutku - rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin američkom filmskom redatelju i oskarovcu Oliveru Stoneu u velikom “serijskom” intervjuu za televizijsku postaju Showtime.
“Intervju s Putinom” Oliver Stone radio je dvije godine, a od više desetaka sati razgovora, koje je obavio u više dnevnih seansi u različito vrijeme i na raznim lokacijama u Rusiji (neke kremaljske urede ruski gledatelji su vidjeli prvi put) napravio je četiri jednosatna filma, koja se prikazuju od 12. do 15. lipnja. Slogan emisije je “Upoznajte svog neprijatelja”.
Slobodne ruke
U Kremlju su kazali da je Oliver Stone imao slobodne ruke i da ne znaju što je iskoristio za film te da ni Putin ni Kremlj nisu ništa uvjetovali, niti tražili od redatelja da što uvrsti ili izbaci.
Zanimanje koje su izazvali Stoneovi razgovori s Putinom svjedoči da je “trailere” na YouTubeu pogledalo nekoliko milijuna ljudi. U otvorenom razgovoru ruski predsjednik govorio je o “velikoj politici”, o odnosima sa SAD-om, raspadu SSSR-a, ali i o nekim vrlo intimnim obiteljskim stvarima pa je tako svjetska javnost prvi put doznala da je Vladimir Putin “djeduška”, da ima unuke.
Ruski predsjednik napravio je zid, pa i cijeli misterij od svog obiteljskog života, a osim najšturijih podataka o tome da je otac dviju kćeri (Marije i Katarine) i da je rastavljen, gotovo da je sve drugo u sferi tabloidnog nagađanja. Ni pred Stoneom se Putin nije previše otvorio kad je riječ o obitelji, ali je ipak dao ekskluzivu: - Volim unuke, ali nema puno vremena provoditi s njima, kaže sjetno deda Putin, ali ipak (barem u prvom nastavku) nismo doznali koja je kći majka njegovih unučića, koliko su stari, kako se zovu i gdje žive. Putinova obitelj nevjerojatan je tabu za ruske medije i javnost, koji je tek Stoneov intervju malo nagrizao. Čak je kazao da razgovara sa svojim zetom. - Mi raspravljamo, ne svađamo se.
Intrigantni intervju očito je imao nakanu Vladimira Putina prikazati kao prihvatljivog, pristupačnog, simpatičnog, duhovitog, neposrednog i prijemčivog čovjeka, državnika i sugovornika za Zapad, odnosno da se popravi njegov image, ali i razbiju mnoge predrasude i o njemu i o Rusiji na Zapadu.
Putin kod Stonea nije “macho tip”, kakvim se volio prikazivati prijašnjih godina, nedodirljivi ruski X man, nego državnik koji se brine za svoju zemlju, ali i želi dobre i prijateljske odnose sa SAD-om i EU. Doduše, Putin sam vozi auto. Dok razgovaraju, šetaju i veselo čavrljaju, Putin je u elementu. Kod Stonea on nije nedodirljiv, a inzistira se na tome da Putin nije znao što će ga pitati Stone. Putin je očito odlučio sebe prikazati u što boljem i opuštenijem svjetlu te razbiti stereotipe o krutom i opasnom ruskom caru. Stone ga pita želi li biti car.
- Zapadnjački mediji vole te stereotipe, ali treba znati rasporediti i nositi se s vlašću koju imaš - sa smiješkom odgovara Putin.
Putinova je poruka - ja sam prijatelj, nisam monstrum kakvim me prikazuju. Stone ga je prikazao kao velikog državnika koji voli svoju zemlju (to će istaknuti i Oliver Stone, koji je dao brojne intervjue o svom radu s Putinom), ali i nježnog sina, oca i djeda te jednostavno zanimljivog sugovornika koji ne bježi ni od jednog pitanja i ne soli pamet. Putin priča i o svom ocu koji se borio u redovima Crvene armije tijekom blokade Lenjingrada, u kojoj je Putin izgubio starijeg brata.
- Živio sam slobodno, a puno vremena provodio sam na ulici. Kad sam se počeo baviti džudom, to je promijenilo moj život nabolje - kaže Putin.
Tko tu pita
Neki kritičari napali su Stonea da je podlegao Putinovu šarmu i da je bio previše fasciniran ruskim predsjednikom, koji je zapravo usmjeravao i vodio intervju, a ne Stone. Tako je 1931. godine britanski književnik George Bernard Shaw nakon razgovora sa Staljinom bio impresioniran susretom. No, kako bilo da bilo, intervju je izazvao veliko zanimanje svjetske javnosti.
- Spavate li dobro? - pita Stone. - Da, nemam noćne more - odgovara Putin. Ruski predsjednik kaže da se ne boji atentata. Iako Stone navodi da je bilo pokušaja. Vjeruje svojoj tjelesnoj gardi, ali, opet se pokazuje da je fatalist (kao i u epizodi s prihvaćanjem predsjedničke uloge).
- Kome je suđeno da ga objese, taj se neće utopiti - rezonira Putin.
Ispričao je anegdotu kako je u razgovorima s Billom Clintonom predložio da Rusija uđe u NATO.
- To je izazvalo nervozu u američkoj delegaciji, a znate zašto!? - kaže Putin i sam odgovara: - Ako bi se Rusija priključila, ona se ne bi dala manipulirati, a naši američki prijatelji ne dopuštaju ni pomisao na takvo što. Rusija bi imala svoj glas.
Iako ne kritizira prethodnike, Mihaila Gorbačova i Borisa Jeljcina, napominje kako su obojica prihvatila riječ da se NATO neće širiti na Istok.
Sve na papir
- To je Gorbačovljeva greška, trebalo je to staviti na papir - kaže Putin.
Zanimljivo je da je Putin optužio SAD da je “krivac” za nastanak al-Qa’ide. - To je počelo još od vremena sovjetske intervencije u Afganistanu. Američke tajne službe tada su podržavale različita grupacije islamskih fundamentalista koji su se borili protiv Sovjeta.
- Sve je izmaklo kontroli. Tako je to uvijek. Naši partneri u SAD-u to su trebali znati. To je njihova krivnja - rekao je Putin.
Osim toga, optužio je tadašnjeg predsjednika Busha mlađeg da su Amerikanci u vrijeme čečenskog rata podržavali tamošnje islamske secesioniste.
- Predsjedniku Bushu imenovao sam američke obavještajce koji su radili na Kavkazu. On mi je rekao da to ne podržava i da će vidjeti o čemu je riječ. Nakon nekoliko dana, dobili smo pismo iz CIA-e u kojem stoji da imaju pravo održavati odnose s predstavnicima oporbe i da će to raditi i dalje.
O politici Zapada
Iako je u jednom trenutku razmišljao o mogućem priključivanju NATO-u, od toga je odustao. Posebno mu je zasmetalo stalno širenje Saveza prema ruskim granicama, što je bilo protivno dogovorima.
Ističe da je htio poboljšati odnose sa Zapadom, ali da ga je frustrirao “imperijalistički mentalitet” Sjedinjenih Američkih Država.
O homoseksualizmu
Branio je zakon koji je na Zapadu izvrgnut kritikama, o zabrani raspačavanja “propagande” koja legitimira homoseksualnost među maloljetnicima. Rekao je da je razlog to što će taj zakon “osigurati djeci mogućnost da odrastaju bez utjecaja na njihovu savjest”. Kad je pak riječ o pravima homoseksualaca u Rusiji, Putin je rekao da je “naše društvo otvoreno i liberalno u velikoj mjeri”.
O budućnosti odnosa sa SAD-om
Trenutačno postoje zajedničke prijetnje s kojima se i jedni i drugi suočavamo, poput terorizma. Ali, moramo se boriti i kako bismo iskorijenili siromaštvo u svijetu.