OTPAD POSTAO SVAKODNEVNICA

HRVATSKI NAPULJ U deset dana osvanulo čak 100 novih deponija: 'Situacija je postala alarmantna, gušimo se u smeću!'

Neovisni stručnjak za otpad Dinko Sinčić, član nikad realizirane radne skupine za donošenje Akcijskog plana gospodarenja otpadom, tvrdi da novi sustav odumire te da su kontejneri po gradu neravnomjerno raspoređeni
 Facebook / HANZA MEDIA

Terminal autobusa ZET-a na Črnomercu, kolnički trak u ulici Gajnice, nogostupi u Španskom, Dubravi, Sigetu... neke su od najnovijih lokacija u gradu s hrpama otpada koje stoje tjednima. Ima svega, od starog namještaja, stakla i sitnica, pomiješanog s poderanim vrećama u kojima je kućni mješoviti otpad.

Iz dana u dan građani nam dojavljuju nove lokacije s usmrdjelim hrpama smeća, na koje nitko iz nadležnih institucija, kako kažu, ne reagira.

U to se uvjerio Stjepan Sabolek, stanovnik Gajnica, koji je tek nakon tri tjedna konstantnog zivkanja brojeva telefona Čistoće i komunalnih redara uspio ishoditi pobjedu, pa je dvadesetak metara dugačka hrpa smeća prije dva dana konačno maknuta s ulice.

- Smeće se nalazilo na pola kolničke trake ulice u Gajnicama 11, ugrožavalo promet, dovodilo u opasnost djecu koja tuda prolaze u školu, a nitko tjednima ništa nije poduzimao. Ljudi iz okolnih ulica i naselja dovoze u večernjim satima i tijekom noći, pa je svako jutro hrpa postajala sve veća. Zvao sam komunalno redarstvo u općini Susedgrad, Čistoću, pa i policiju. Da je barem policija stavila neki prometni znak za opasnost na kolniku, trokut ili nešto slično... Komunalni redar je rekao da zna za to, u Čistoći su rekli da nemaju nalog za taj odvoz pa ne mogu po tom pitanju ništa poduzimati. Evo sada je tek uklonjeno, ali siguran sam da će za koji dan opet biti isto - rekao nam je Sabolek, koji se, kao i sve veći broj građana, najčešće u komentarima preko društvenih mreža zalaže za to da se broj odvoza vrati na staro, pa makar plaćali veće račune, odnosno iste kao i prije 1. kolovoza.

Građani tvrde da bi odvajali otpad, ali zasebnih kontejnera za staklo, papir i plastiku nema niti u svakoj ulici, a kamoli kraj svake zgrade, kako je gradska vlast najavljivala da će biti.

- Do spremnika za papir, staklo i plastiku imam točno 1150 metara. Zadnji pokušaj da odnesem nešto staklenih flaša bio je zanimljiv, kontejner je bio prevrnut - otkriva jedna čitateljica, dok drugi predlažu da se u cijenu svih proizvoda ugradi povratna naknada.

Zatrpani pozivima

- Da vidite kako bi se tada sve recikliralo. Pogledajte samo boce, sve koje imaju povratnu naknadu su na cijeni, a koje su bez povratne naknade u smeću. Proizvođače pritisnuti da smanje ambalažu jer u veliku kutiju stavljaju male vrećice sa sadržajem. Od odvajanja otpada smo odustali jer smo imali nekoliko neuspješnih pokušaja gdje se sve utrpalo u jedan kamion čistoće i to je izgubilo smisao - kažu.

Zagreb se, malo po malo, počeo gušiti pod smećem prije dva mjeseca nakon što je broj odvoza smanjen s tri na dva puta tjedno, a situacija je eskalirala tijekom rujna kada su se građani vratili s godišnjih odmora. Potvrdili su nam to i u Čistoći, koja je zadnjih tjedana zatrpana pozivima. U ovome trenutku, kažu, u Zagrebu se nalazi čak 200 poznatih lokacija s hrpama otpada. Onih koje još nisu otkrivene, odnosno koje komunalni redari nisu službeno prijavili Čistoći, prema procjenama ima još barem tri puta toliko.

- Otkako je odvoz smanjen na dva puta tjedno, ne stignemo, a i nemamo kapaciteta da sve odmah odvezemo i zato se sve češće stvaraju hrpe otpada, posebice oko kontejnera. Što se tiče glomaznog otpada, njega odvozimo tek ako predstavnik stanara lokaciju prijavi komunalnom redaru, koji nam potom dostavi pismenim putem obavijest. Mi smo stalno na terenu, ali hrpe otpada se stvaraju brže nego što ih stignemo ukloniti - otkriva nam jedan djelatnik Čistoće.

Akcijski plan

Sve u svemu, dva mjeseca nakon smanjenog broja odvoza, sustav je krahirao, što nam je potvrdio i neovisni stručnjak za otpad, inženjer Dinko Sinčić, nekadašnji djelatnik Čistoće, te član nikad realizirane radne skupine za donošenje Akcijskog plana gospodarenja otpadom koja je osnovana u travnju.

- Niti jednom se nismo sastali! Mi, neovisni stručnjaci, dali smo svoje primjedbe u lipnju i nikakav odgovor nismo dobili. Ovakav sustav blago odumire i to se vidi ako se prošećete ulicama. Ja živim kod Doma sportova i tamo je dobro jer ima dovoljno spremnika, ali kad odem malo dalje - kaos. Sve je naopačke postavljeno. Kontejneri su neravnomjerno raspoređeni, negdje ih je previše, negdje ih nema. Čistoća je trebala ljudima prvo dati veće spremnike za komunalni otpad i bolje rasporediti spremnike za staklo, plastiku i papir, pa tek zatim smanjiti broj odvoza i vidjeti da li će reciklaža funkcionirati. Ali, budući da će vlast, kako se čini, ostati ista, ne očekujem da će se išta promijeniti - tvrdi Sinčić.

Stanar Marko Habak poziva sve zainteresirane građane i institucije u Čakovečku ulicu na Trešnjevci.

- Sve je prepuno smeća. Napuljski scenarij, smrad na sve strane i postalo je nepodnošljivo- kaže.

No, isto tako, oni koji recikliraju se slažu da je problem ponekad i u lijenosti građana kojima je teško odnijeti plastiku, papir i staklo u stotinjak metara udaljen kontejner ili u reciklažno dvorište, ako postoji u njihovom kvartu

- Uredno odvajam otpad i unatoč tome sada je kanta prepuna, a računi nisu toliko manji koliko je gradonačelnik najavljivao - komentirao je novu politiku zbrinjavanja otpada Zagrepčanin Damir Galuf.

Danas svaki Zagrepčanin proizvede 386 kilograma smeća

Količina otpada u Zagrebu mora se smanjiti 50 posto do 2020. godine, a prošle je godine svaki stanovnik proizveo 386 kilograma komunalnog otpada, koji čini 75 posto svih vrsta otpada. Dakle, za samo četiri godine stanovnik Zagreba bi trebao proizvesti najviše 193 kilograma komunalnog otpada, što prema sadašnjoj situaciji ne izgleda realno. Iz Grada i dalje uporno obećavaju kako će to biti ispunjeno, računajući da će građani sve više reciklirati, a najavili su da će postaviti dodatnih 5000 spremnika za odvojeno sakupljanje otpada. - Ovom mjerom širimo područja sakupljanja otpadnog papira na sustavu ‘od vrata do vrata’, koji imamo sada u dijelovima gradskih četvrti Sesvete, Donja Dubrava i Novi Zagreb zapad. Početak podjele spremnika za papir odredit će završetak dodjele 5000 spremnika za miješani komunalni otpad građanima kojima se trenutno taj otpad odvozi u vrećicama - ističe pročelnica Jozić. Podjela spremnika za miješani komunalni otpad počela je 29. kolovoza u gradskoj četvrti Peščenica-Žitnjak, a nastavit će se u Gornjoj Dubravi i Podsusedu. (S.T.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. travanj 2024 12:23