ZAGREB - Parliament Street u gradu Exeteru u Engleskoj sa svoja 64 centimetra službeno je najuža ulica na svijetu.
Ovaj podatak lako se nađe surfanjem internetom, a zabilježen je i u mnogim turističkim vodičima. Kao i mnogi drugi gradovi na svijetu, koji broje svoje rekorde u najkraćim, najširim i ostalim naj ulicama, tako i Zagreb ima svoje ulice koje se nečim izdvajaju.
No, taj podatak nažalost ne možete pročitati u turističkim vodičima, a u tim ulicama naći ćete se vjerojatno sasvim slučajno.
Posebne i po problemima
U njima nema “sadržaja” koji će vas privući, no stanari koji u njima žive zbog posebnosti svojih ulica mogu imati i problema.
Kako će na primjer poštar znati donijeti pismo na pravu adresu, ako u ulici ne postoje kućni brojevi? Kako će vozilo Hitne pomoći ući u najužu zagrebačku ulicu?
Gdje će stanari parkirati svoje automobile kada je najkraća ulica velika kao svega četiri automobila?
No osim najzanimljivijih koje smo izdvojili, u Zagrebu postoje i one ulice kojima se svi građani ponose. Tako je Ilica zasigurno “najzagrebačkija” ulica u gradu.
Iako se dugo vremena upravo Ilica smatrala najdužom ulicom, “prešišale” su je Radnička i Slavonska.
U Ilici se nalazi i službeno najveći kućni broj - 550. Imamo mi i romantičnu ulicu, a prema mišljenju pisca i novinara Branimira Špoljarića, to je Demetrova.
‘Hoćemo ženska imena’
- U toj ulici je umrla Milka Trnina, a nazvana je po Dimitriju Demetru, jednom od vođa hrvatskog narodonog preporoda. Prije se ta ulica zvala Blatna - kaže autor knjige “Stari Zagreb, od vugla do vugla“.
Karakteristično je za naše podneblje da su se sa svakom promjenom vlasti mijenjala i imena ulica, no malo kome je poznato da su 1895. godine zagrebačke ulice nosile imena po brojevima, dok su trgovi označavani slovima.
Tako se Trešnjevački trg zvao Trg U, a Trg žrtava fašizma Trg N, dok je Šenoina bila ulica broj 16. Kasnije je 1926. došlo do velikog imenovanja, kada su se ulicama počela davati imena političara, književnika, umjetnika, ali i biljaka.
Tako se Zagreb s pravom ponosi svojom ulicom Nad lipom. Nadalje, u Zagrebu postoji inicijativa, kojoj je na čelu Saša Šimpraga, a koja je pokrenuta s ciljem da se poveća broj ženskih ulica.
Na prostoru užeg Novog Zagreba, primjerice, ne postoji ni jedna javna površina nazvana u čast neke žene.
To jasno ukazuje na civilizacijski standard koji ne ide na čast gradu. Upravo je zato predloženo da se u Utrinama jedina preostala slobodna javna površina nazove Šetalište Nade Klaić.
Okružena vilama iz gotovo svih razdoblja urbanizma grada, ulica predstavlja oazu za one koji si to mogu priuštiti. Riječ je uglavnom o obiteljskim kućama koje u prosjeku vrijede od milijun do tri milijuna eura, no kako navode stanari, rijetko se koja kuća zapravo prodaje. Zelenilo, mir, lišće na asfaltu, a u pozadini zvuk gradske vreve koja se čini tako dalekom. Ipak, strogo središte grada neopisivo je blizu. Prije nekoliko mjeseci Kovačićeva je bila zatrapana automobilima čiji su vozači koristili činjenicu da se u ulici iz koje do Trga bana Jelačića pješice treba desetak minuta, parkiranje nije naplaćivalo. No, tada su na scenu stupili pauci i djelatnici Zagrebparkinga pa je naj-luksuznija ulica potpuno čista.
Ulica koja je dugačka približno 23 metra nalazi se na Trešnjevci, pored Krapinske ulice. Ulica ima kućne brojeve od 1 do 5, a u njoj je smješteno tek nekoliko tipičnih trešnjevačkih kućica kojima romantiku kvari suvremena stambena zgrada u dužini gotovo čitave ulice koja je tek nedavno sagrađena i još nije do kraja useljena. Osim što je najkraća, ulicu je i teško pronaći, a na njezin spomen građani okolnih zgrada osmijehnu se i kažu “nećete je naći odmah”. I zaista, da nema nakrivljene ploče na kojoj piše o čemu je riječ, ta bi se ulica mogla lako zamijeniti za prolaz između zgrada. Kako je dodao jedan od radnika Čistoće kojega smo sreli, ovo je ulica koja se i najbrže očisti, za otprilike tri minute. U ulici iz objektivnih razloga parkirališno je mjesto za vozilo nemoguće pronaći.
- Primijetio sam to još kao student, i svaki put kada njome prođem, nasmijem se jer imam osjećaj kao da znam neku tajnu - ispričao je Denis Bekić, koji u obližnjoj Primorskoj živi posljednje 52 godine. Dodao je kako mnogo građana ne zna za ovu posebnost ulice koja se nekada zvala Ciglana. S jedne strane su joj zapadni zidovi ostataka zgrade Tvornice duhana Zagreb, a s druge današnjeg Arhitektonskog fakulteta, a nekadašnje Ciglane, zbog čega i nema brojeve. Ime je dobila prema Franji Hochmanu, vođi Hrvatskog sokola koji je svojim iskustvom i znanjem pridonio napretku hrvatskog sokolstva. Teško je u ovoj ulici biti poštar, a koliko pisama nije stiglo na željenu adresu nepoznanica je među svim stanarima ove ulice.
Po svom ambijentu, s kućama u zelenilu i dvorištima sa starim bunarima, Jelačićevoj palači, u ulici u kojoj je umrla Milka Trnina, ova je ulica pravi domaći starinski štih. Nazvana je prema Dimitriju Demetru, jednom od vođa hrvatskog narodnog preporoda, a prije se zvala Blatna ulica. Njome redovito šeta i akademski kipar Zlatko Bourek, koji u neposrednoj blizini ima svoj atelje. - Prije sam viđao parove kako šetaju, danas ne toliko, ali ima istine u tome da je Gornji grad posebno mjesta za šetnje, koje privlači posebne, slične šetače. S druge strane, ova je ulica idealna i za šetnju u društvu kućnih ljubimaca - rekao je.
Ulica koja se nalazi na zagrebačkoj Zavrtnici, 200-tinjak metara od bučnih gradskih prometnica Branimirove, Heinzelove i Radničke, kojima dnevno prođe 20 i 40 tisuća automobila, na nekim dijelovima široka je tek 94 centimetra, a duga 300-tinjak metara. Hitna pomoć, vatrogasci i kamioni Čistoće tamo nikada nisu uspjeli ući, zbog čega su neki stanari imali problema. Stanovnici za svoju ulicu kažu da je prava oaza u središtu grada, i kako navode, život tamo ima svojih prednosti kao što su mir i dobra povezanost s gradom, no, upravo zbog njezine “širine”, stanovnici imaju posebne probleme. Jedan od događaja koji pamte stanari je i slučaj trudnice koja je umalo rodila kod kuće. Na kraju je stvar spašena tako što su bolničari izvadili ležaljku i trčali kroz najužu ulicu u gradu.
G. Penić, M. Brkić-Tot
Ovaj podatak lako se nađe surfanjem internetom, a zabilježen je i u mnogim turističkim vodičima. Kao i mnogi drugi gradovi na svijetu, koji broje svoje rekorde u najkraćim, najširim i ostalim naj ulicama, tako i Zagreb ima svoje ulice koje se nečim izdvajaju.
No, taj podatak nažalost ne možete pročitati u turističkim vodičima, a u tim ulicama naći ćete se vjerojatno sasvim slučajno.
|
6502 metra duga je Radnička cesta, druga najduža ulica u Zagrebu 5660 metara duga je najpoznatija i najstarija ulica u Zagrebu - Ilica |
U njima nema “sadržaja” koji će vas privući, no stanari koji u njima žive zbog posebnosti svojih ulica mogu imati i problema.
Kako će na primjer poštar znati donijeti pismo na pravu adresu, ako u ulici ne postoje kućni brojevi? Kako će vozilo Hitne pomoći ući u najužu zagrebačku ulicu?
Gdje će stanari parkirati svoje automobile kada je najkraća ulica velika kao svega četiri automobila?
No osim najzanimljivijih koje smo izdvojili, u Zagrebu postoje i one ulice kojima se svi građani ponose. Tako je Ilica zasigurno “najzagrebačkija” ulica u gradu.
Iako se dugo vremena upravo Ilica smatrala najdužom ulicom, “prešišale” su je Radnička i Slavonska.
U Ilici se nalazi i službeno najveći kućni broj - 550. Imamo mi i romantičnu ulicu, a prema mišljenju pisca i novinara Branimira Špoljarića, to je Demetrova.
‘Hoćemo ženska imena’
- U toj ulici je umrla Milka Trnina, a nazvana je po Dimitriju Demetru, jednom od vođa hrvatskog narodonog preporoda. Prije se ta ulica zvala Blatna - kaže autor knjige “Stari Zagreb, od vugla do vugla“.
Karakteristično je za naše podneblje da su se sa svakom promjenom vlasti mijenjala i imena ulica, no malo kome je poznato da su 1895. godine zagrebačke ulice nosile imena po brojevima, dok su trgovi označavani slovima.
Tako se Trešnjevački trg zvao Trg U, a Trg žrtava fašizma Trg N, dok je Šenoina bila ulica broj 16. Kasnije je 1926. došlo do velikog imenovanja, kada su se ulicama počela davati imena političara, književnika, umjetnika, ali i biljaka.
Tako se Zagreb s pravom ponosi svojom ulicom Nad lipom. Nadalje, u Zagrebu postoji inicijativa, kojoj je na čelu Saša Šimpraga, a koja je pokrenuta s ciljem da se poveća broj ženskih ulica.
Na prostoru užeg Novog Zagreba, primjerice, ne postoji ni jedna javna površina nazvana u čast neke žene.
To jasno ukazuje na civilizacijski standard koji ne ide na čast gradu. Upravo je zato predloženo da se u Utrinama jedina preostala slobodna javna površina nazove Šetalište Nade Klaić.
Okružena vilama iz gotovo svih razdoblja urbanizma grada, ulica predstavlja oazu za one koji si to mogu priuštiti. Riječ je uglavnom o obiteljskim kućama koje u prosjeku vrijede od milijun do tri milijuna eura, no kako navode stanari, rijetko se koja kuća zapravo prodaje. Zelenilo, mir, lišće na asfaltu, a u pozadini zvuk gradske vreve koja se čini tako dalekom. Ipak, strogo središte grada neopisivo je blizu. Prije nekoliko mjeseci Kovačićeva je bila zatrapana automobilima čiji su vozači koristili činjenicu da se u ulici iz koje do Trga bana Jelačića pješice treba desetak minuta, parkiranje nije naplaćivalo. No, tada su na scenu stupili pauci i djelatnici Zagrebparkinga pa je naj-luksuznija ulica potpuno čista.
Ulica koja je dugačka približno 23 metra nalazi se na Trešnjevci, pored Krapinske ulice. Ulica ima kućne brojeve od 1 do 5, a u njoj je smješteno tek nekoliko tipičnih trešnjevačkih kućica kojima romantiku kvari suvremena stambena zgrada u dužini gotovo čitave ulice koja je tek nedavno sagrađena i još nije do kraja useljena. Osim što je najkraća, ulicu je i teško pronaći, a na njezin spomen građani okolnih zgrada osmijehnu se i kažu “nećete je naći odmah”. I zaista, da nema nakrivljene ploče na kojoj piše o čemu je riječ, ta bi se ulica mogla lako zamijeniti za prolaz između zgrada. Kako je dodao jedan od radnika Čistoće kojega smo sreli, ovo je ulica koja se i najbrže očisti, za otprilike tri minute. U ulici iz objektivnih razloga parkirališno je mjesto za vozilo nemoguće pronaći.
- Primijetio sam to još kao student, i svaki put kada njome prođem, nasmijem se jer imam osjećaj kao da znam neku tajnu - ispričao je Denis Bekić, koji u obližnjoj Primorskoj živi posljednje 52 godine. Dodao je kako mnogo građana ne zna za ovu posebnost ulice koja se nekada zvala Ciglana. S jedne strane su joj zapadni zidovi ostataka zgrade Tvornice duhana Zagreb, a s druge današnjeg Arhitektonskog fakulteta, a nekadašnje Ciglane, zbog čega i nema brojeve. Ime je dobila prema Franji Hochmanu, vođi Hrvatskog sokola koji je svojim iskustvom i znanjem pridonio napretku hrvatskog sokolstva. Teško je u ovoj ulici biti poštar, a koliko pisama nije stiglo na željenu adresu nepoznanica je među svim stanarima ove ulice.
Po svom ambijentu, s kućama u zelenilu i dvorištima sa starim bunarima, Jelačićevoj palači, u ulici u kojoj je umrla Milka Trnina, ova je ulica pravi domaći starinski štih. Nazvana je prema Dimitriju Demetru, jednom od vođa hrvatskog narodnog preporoda, a prije se zvala Blatna ulica. Njome redovito šeta i akademski kipar Zlatko Bourek, koji u neposrednoj blizini ima svoj atelje. - Prije sam viđao parove kako šetaju, danas ne toliko, ali ima istine u tome da je Gornji grad posebno mjesta za šetnje, koje privlači posebne, slične šetače. S druge strane, ova je ulica idealna i za šetnju u društvu kućnih ljubimaca - rekao je.
Ulica koja se nalazi na zagrebačkoj Zavrtnici, 200-tinjak metara od bučnih gradskih prometnica Branimirove, Heinzelove i Radničke, kojima dnevno prođe 20 i 40 tisuća automobila, na nekim dijelovima široka je tek 94 centimetra, a duga 300-tinjak metara. Hitna pomoć, vatrogasci i kamioni Čistoće tamo nikada nisu uspjeli ući, zbog čega su neki stanari imali problema. Stanovnici za svoju ulicu kažu da je prava oaza u središtu grada, i kako navode, život tamo ima svojih prednosti kao što su mir i dobra povezanost s gradom, no, upravo zbog njezine “širine”, stanovnici imaju posebne probleme. Jedan od događaja koji pamte stanari je i slučaj trudnice koja je umalo rodila kod kuće. Na kraju je stvar spašena tako što su bolničari izvadili ležaljku i trčali kroz najužu ulicu u gradu.
G. Penić, M. Brkić-Tot