Hrvatsko stanovništvo najneaktivnije je u Europskoj uniji. Kad je riječ o nezaposlenosti, ali i želji za pronalaskom posla, Hrvati se nalaze na posljednjem, 28. mjestu. Riječ je o podacima Eurostata za 2012. koji pokazuju kako od ukupno 2,7 milijuna radno sposobnih osoba u dobi od 15 do 64 godine više od milijun građana ne radi i ne traži posao.
Predrag Bejaković s Instituta za javne financije analizirao je objavljene podatke te ustvrdio kako su određeni pomaci vidljivi, ali da je potreban sustavni rad na toj problematici. Zanimljivo je kako gotovo polovica Hrvata u ovoj kategoriji ne traži posao jer su ili u mirovini ili smatraju da za njih nema posla.
Ciljane skupine
Aktivnih, odnosno onih koji rade i traže posao je 1,7 milijuna, odnosno 60,5 posto, što je za čak 20 postotnih poena manje od Švedske, koja je na vrhu ljestvice i ima 80,3 posto aktivnih građana.
Šest posto Hrvata ne traži posao jer smatraju da za njih nema posla. U Bugarskoj, koja prednjači, tako misli čak 15 posto stanovništva. U Austriji je najmanji postotak onih koji misle da za njih nema posla, 0,5 posto.
- Nije neobično da građani ne traže posao jer smatraju kako posla za njih nema. Riječ je o obeshrabrenim radnicima i nije pogrešno što dio njih misli kako posla nema. Neki su poslovi s vremenom izumrli pa je istina da za neke građane posla zaista nema. Osim toga, činjenica je da su poslodavci skeptični prema osobama koje su godinama na burzi jer smatraju da je problem u njima pa će stoga radije zaposliti nekog drugoga - objašnjava Bejaković.
Najaktivnije stanovništvo uz Švedsku je u Nizozemskoj, Danskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, a na začelju su Rumunjska, Italija, Malta i Hrvatska. Uz umirovljenja i razmišljanje kako za njih nema posla, za Hrvate je karakteristično da ne traže posao i jer se školuju, pate od bolesti ili invalidnosti, imaju obiteljsku odgovornost, brinu se za djecu, starije ili nemoćne...
U ciljanoj dobnoj skupini u Hrvatskoj je čak 33,1 posto ili više od 343.000 umirovljenih, a primjerice u Švedskoj samo je 7,9 posto građana iz te kategorije u mirovini.
Realni razlozi
Bejaković smatra da se neaktivnost zbog umirovljenja relativno slabo kažnjava.
- Oni koji aktivni odlaze u prijevremenu mirovinu ne samo da manje uplaćuju doprinose nego se i dulje koriste tim pravima - kaže Bejaković.
Realan razlog neaktivnosti svakako je obrazovanje, zbog čega u Hrvatskoj posao ne traži 700.000 ljudi. Ta brojka svrstava nas u sredinu ljestvice. U Litvi zbog tog razloga posao ne traži 50 posto neaktivnog stanovništva, a u Francuskoj 4,2 posto.
Problem invalidnosti
Zbog bolesti ili invalidnosti u Nizozemskoj ne radi 31 posto neaktivnog stanovništva. Nizozemska, koja je na drugom mjestu po broju aktivnog stanovništva, pokazuje da oni koji ne rade i ne traže posao imaju za to realan razlog - stvarnu nemogućnost zbog bolesti. U Hrvatskoj je pak situacija potpuno drukčija. Naime, zbog bolesti ili invalidnosti ne radi samo sedam posto Hrvata.
- Nezgodno je reći: invalid sam i nisam sposoban za rad. Možda je zato manji postotak takvih na tržištu rada.
Prošle godine pak kod nas je na raspolaganju bilo 130.000 radnih mjesta. Upravo zbog toga potrebno je provoditi cjeloživotno učenje i fleksibilizirati rad - smatra Bejaković. Mirando Mrsić , ministar rada i mirovinskog sustava, upoznat je s činjenicom da smo pri samom dnu u Europskoj uniji po aktivnosti građana.
Cjeloživotno učenje
- Provodimo aktivne mjere, cilj je potaknuti stanovništvo da ne odlazi ranije u mirovinu, provesti cjeloživotno učenje kroz pučka učilišta o trošku države i zaposliti što više ljudi - zaključuje ministar Mrsić.