Premijer Zoran Milanović u subotu je nazočio svečanom otvorenju Muzeja Sinjske alke u sklopu obilježavanja 300. obljetnice Alke, poručivši kako su se Hrvati iz ovoga kraja 300 godina morali boriti za svoju državu i pravdu, te da je na ovim genaracijama da narodu osiguraju da u svojoj državi živi od svoga rada, bistrine i vitalnosti.
Milanović je rekao kako je prva Alka koju pamti ona iz 1971. godine, kada je narod klicao Savki i Tripalu, što, iako nije imao ni pet godina, nikada neće zaboraviti. Stoga je, istaknuo je, samo pola istine u tvrdnji da Alka nije politika nego prije svega etnografski fenomen.
Dodao je kako je Alka i etnografija, prekrasne i skupe odore koje nose alkari nasuprot onih težačkih, gorštačkih koje su nosili njihovi preci, među kojima i njegovi koji su pred slavnu sinjsku bitku iz 1715. godine u Cetinsku krajinu došli iz Hercegovine, ali da je Alka i politika.
"Alku se iz politike nije moglo maknuti jer je previše simbolike, previše povijesti i previše bremenitosti u svemu tome. Narod je uvijek htio samo jedno - biti na miru, ne ići u rat, ne nositi oružje, ali mu nije bilo suđeno. Na našim je generacijama da sljedećih stotinu godina, kažem to simbolički, dao Bog tisuću godina, ovaj narod, hrvatski narod naročito, živi od svoga rada, od svoje bistrine, od svoje vitalnosti i životne energije, od svoje znatiželje, od svega onoga što je sputavano zadnjih 300 giodina. Imamo svoju državu, svoji smo na svome i ta duga priča je na neki način počela na pravi način živjeti upravo prije 300 godina u ovom kraju i okolnim krajevima", poručio je Milanović.
Istaknuo je kako je narod ovoga kraja najveći dio vremena u tih 300 godina morao biti naoružan. "Kada gledamo u Americi kako ljudi gorljivo brane pravo da nose oružje i da ga koriste kad im padne na pamet, moramo se malo sjetiti da je naš narod, Hrvati katolici ovoga kraja, nosio oružje 300 godina, muškarci i žene. Da su jedva čekali da ga se riješe i opet nisu mogli u ovom zadnjem ratu. I vrijeme je da to oružje bude konačno dio arhive, da zauvijek ili barem na sto godina legne u arhivu, da živimo mirno, da ne diramo nikog, a da nikome ne namećemo zakone niti ih itko nameće nama, da budemo svoji na svome", naglasio je.
Dodao je kako su ljudi u ovaj kraj došli kao vojnici boriti se za svoju obitelj, ali za tuđi račun. "Borili su se za Mletke, za stranog gospodara, a onda za Austrijance i dugo je to trajalo, da bi se tek na kraju njihovi potomci ovdje borili za svoju državu, za svoju pravdu i svoju pravicu. Ponosni smo na ono što je bilo prije 300 godina, ali ne vidim niti sam ikada vidio kao borbu protiv islama ili druge vjere, nego kao jednu silnu energiju slobodarske patriotske tradicije da se brani svoje i svoj način života kakav god on bio, a bio je težak", rekao je premijer.
Muzej je otvorio predsjednik Viteškog alkarskog društva Stipe Jukić, koji je izjavio kako je s muzejem završen višegodinji projekt izgradnje Alkarskih dvora, koji je ukupno koštao 90 milijuna kuna, u sklopu kojega je i muzej.
Ministar kulture Berislav Šipuš rekao je kako je broj eksponata u Muzeju Sinjske alke ogroman, da je teško uopće govoriti o broju pušaka, sablji, kubura, ali da je fokusiran na konja i njegovog jahača - alkara i momka harambašu. "Oko njih se plete priča, što oni donose sa sobom, koji je ritual kada oni sebe oblače, koji je ritual kada se životinja priprema za dan trke i toga slavlja", kazao je.
Ministar podsjeća kako se u muzeju nalaze i dokumenti koji datiraju iz vremena slavne bitke, dakle stari 300 godina, izvješća doušnika, izvješća i dnevnik bitke, dakle predmeti koji mogu rekonstruirati te događaje sve do sadašnjosti. "Dakle, kroz prošlost do sadašnjosti i do ovoga slavlja, koje uvijek traje ovdje tri dana - Bara, Čoja i Alka, sve zajedno čini jednu fascinantnu priču i jedan fascinanti novi muzej", kazao je Šipuš.
Kroz stalni postav eksponata alkarske nošnje i opreme te dokumentacije i pisanih tragova o prošlosti ove viteške igre muzej će svjedočiti o povijesti Alke i Sinja.
Očekuje se da će postati središte kulturnih događanja na sinjskom području, a pažnju nazočnih na svečanosti otvaranja među izloženim eksponatima stalnog postava posebice je privlačio prikaz alkarske povorke načinjen u prirodnoj veličini, a autor je akademski kipar Hrvoje Dumančić. U stalnom je postavu, između ostaog, prikazana i rekonstrukcija Bitke pod Sinjom iz 1717. godine.
Svečanosti su, uz već navedene, nazočili i savjetnik predsjednice Republike Andro Krstulović Opara, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, ministar obrane Ante Kotromanović, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar turizma Darko Lorencin, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja.
Cjelokupni radovi gradnje Muzeja Sinjske alke stajali su oko 25 miljuna kuna, a polovicu od tih troškova financirala je hrvatska Vlada, dok su preostali dio financirali Splitsko-dalmatinska županija, Grad Sinj i Viteško alkarsko društvo (VAD), izvijestio je predsjednik VAD-a Stipe Jukić.
Jukić je na svečanosti otvaranja rekao kako se ostvaruje san generacija Sinjana i Cetinjana, koji su priželjkivali da se bogatsvo viteškog alkarskog društva pohrani u muzeju.
Podsjetio je kako se u realizaciju muzeja krenulo prije sedam godina, uz pomoć Ministarstva kultura, Vlade, županije i Grada Sinja. "Ovo nije muzej samo naše povijesti, nego i budućnosti, jer se muzej treba razvijati i kroz kulturni turizam i moramo ga koristiti za gospodarski razvoj ovoga kraja", poručio je Jukić.
Dogradonačelnica Sinja Kristina Križanac naglasila je kako se muzejem daje povijesni pečat 300-oj obljetnici Alke te "ostavlja budućim naraštajima na ponos ono nama najvrjednije".
Župan Ževrnja izrazio je uvjerenje da će muzej posjećivati deseci tisuća posjetitelja, pozivajući sve na nedjeljnu Alku.
Andro Krstulović Opara pozdravio je okupljene u ime predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je i pokroviteljica 300. obljetnice Sinjske alke. "Muzej nadilazi vrijednost Sinja, Dalmacije i Hrvatske, donosi živu baštinu za Europu i svijet. Ova sačuvana baština, koja 300 godina živi među ljudima, najveći je doprinos kulturi i identitetu", istaknuo je.