PROBLEMI RADNIKA U UGOSTITELJSTVU

Čudite se uvozu radne snage u Hrvatsku? Evo zašto plaće konobara nisu na europskoj razini

    AUTOR:
    • Sponzorirani sadržaj

  • OBJAVLJENO:
  • 18.07.2019. u 00:00

Powered by Koordinacija ugostitelja Hrvatske

POREZ NA POTROŠNJU, PDV NA PRIPREMU HRANE, MARŽE DOBAVLJAČA… UGOSTITELJIMA OSTAJE 3 POSTO PRIHODA, A RADNICIMA 17

„Zašto ugostitelji ne povećaju plaće pa će naći radnike?“ – glavno je pitanje koje se postavlja ovih dana kad i široj javnosti postaje očito da kavu na rivi čekaju duže nego prije. Da je to tako jednostavno, Hrvatska vjerojatno ni u kojem sektoru ne bi imala problem nedostatka kadra.

Stvarnost je, ipak, puno kompliciranija i teža. Izdaci ugostitelja, a o tome govore već godinama, posebno onih koji se slijevaju u državni proračun, onemogućuju zasluženo povećanje plaća konobarima, kuharima i ostalim ljudima koji ugostiteljski sektor drže u pogonu. O smanjenju cijena u ovoj dramatičnoj situaciji ne može biti ni govora, jer i sami ugostitelji već u velikom broju zatvaraju vrata, pakiraju kofere i kreću putem bivših radnika u inozemstvo. Zašto? Zbog činjenice da s prosječno 3 posto prihoda preostalog nakon namirivanja dobavljača, države, radnika, najmodavca, lokalne samouprave, mnogi posluju s gubicima ili bez dobiti. U drugim zemljama Mediterana, pa i sjevernije EU, priča je drugačija.

 

Problem previsokog oporezivanja u ugostiteljskom sektoru traje već godinama. 2013. vlast je pokazala namjeru da podupre taj važan stup turističkog sektora smanjenjem PDV-a na 13 posto, ali se ubrzo ruka državne blagajne ponovno našla u džepu ugostitelja, jer je turizam tada bio jedan od rijetkih uspješnih izvora novca na kojem se mogla napojiti nabujala državna administracija. Izvor je sada gotovo presušio, ali se opterećenje ne smanjuje.

Druge mediteranske zemlje, s očito razvijenijom kulturom turizma i svjesnošću o značaju svakog gosta, u doba krize i različitih nemira nisu crpile sredstva iz turizma da bi krpale na drugoj strani niti su prepustile turizam vjetrovima promjena bez plana i programa, već su strateški odlučile što više poticati oporavak. Niže opterećenje za ugostitelje u više aspekata prednjači popisom tih mjera, zbog kojih Hrvatska sada zavidno gleda prema grčkim i turskim obalama.

Professional barista making latte coffee, pouring milk in cafe bar.
Getty Images/iStockphoto
 

Istina, Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. postoji. Postoje i razvojna načela iste. Ali samo na papiru. Dok nadležne institucije ne pogledaju u aktualnu kartu svijeta i ne prepoznaju da će, ako stvari ostanu iste, turisti otići tamo gdje dobivaju izvrsnu uslugu i ponudu, nema nade za usporavanje egzodusa hrvatske radne snage u zemlje s manjim porezima i boljim uvjetima za poslovanje.

Hrvatski ugostitelji žele zadržati domaću radnu snagu. Nikome nije u interesu privlačiti strane radnike, koji i tako dobivaju jednaku plaću, a nemaju toliku motivaciju da predstave ljepote naše zemlje kroz hranu, piće i gostoljubivost, kao što imaju oni posvećeni i kvalitetni domaći konobari. Ipak, s takvim karakteristikama, u drugoj će zemlji dobiti veću plaću, pa gube i ugostitelji i gosti, a i država, iako to još ne priznaje. Posljedice pada turizma, ipak, u Hrvatskoj će imati negativan utjecaj na cijelo gospodarstvo i stotine tisuća ljudi, što se neće moći popraviti naknadnom pameću i prekasnim poreznim reformama.