Crkvom protiv džamije, zvonikom protiv minareta

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 08.01.2006. u 18:08

MOSTAR - Ni deset godina od kraja rata Mostar ne miruje: i dalje je na djelu borba za prostor između Hrvata i Bošnjaka, sada zavijena u parole suživota i multikulturalnosti. Dok političari za oči međunarodne zajednice izvode igru "ujedinjavanja Mostara", bitka se vodi inicijativama za gradnju novih bogomolja.

Ovog je tjedna Ujedinjena hrvatska stranka prava BiH zatražila da se na mjestu bivše vojarne "Sjeverni logor" sagradi katolička crkva. Poslali su pismo predsjedniku Gradskog vijeća, tražeći gradnju crkve na mjestu bivše vojarne JNA, "s ciljem jačanja suživota, vjerske i nacionalne tolerancije".

Staze između bogomolja

Koji tjedan prije mostarska Islamska zajednica ponovila je zahtjev za gradnju islamskog centra pokraj zgrade HNK. Dakle, na zapadnoj, većinski hrvatskoj strani Mostara. Sjeverni je logor, dakako, na istočnoj, uglavnom bošnjačkoj strani.

Seid SmajkićMostarski muftija Seid Smajkić pokazuje mjesto budućeg islamskog centra na karti velikog zemljišta, omeđenog na sjeveru gradilištem katedrale, a na jugu nedovršenom zgradom HNK.

- Između našeg centra i katedrale trebalo bi napraviti pješačku stazu, uspostaviti fizički kontakt između dviju bogomolja, koje trebaju ujedinjavati i zračiti dobrotom prema svim građanima. Idealno bi bilo upravo pokraj katedrale sagraditi islamski centar - ističe Seid efendija Smajkić.

Mostar ima dvadesetak džamija, ali sve su to male, mahalske džamije za najviše 150 ljudi. Još od Drugoga svjetskog rata u Mostaru nije sagrađena nijedna džamija, a ove postojeće primjerene su gradiću od 10.000 ljudi, a ne današnjem Mostaru, objašnjava muftija Smajkić.

Mostar kao grad problem

Islamski centar, uz to, gradio bi se na nekadašnjem zemljištu Islamske zajednice, gdje je nekad bilo groblje.

- Susjedi Hrvati su provalili da hoćemo napraviti munaru da se vidi iz Međugorja - kroz smijeh je rekao Smajkić. Tvrdi da, prema planovima, minaret ne bi trebao biti viši od 40 metara. Gradnju islamskog centra traže još od 2001. Za to što žele graditi baš na crti razdvajanja, i to s hrvatske strane, muftija Smajkić kaže da ne bi smio biti problem. - Ne treba to doživljavati kao atak na Hrvate. Ne može Mostar zauvijek biti grad problem - smatra muftija.

HDZ: Struka treba odrediti islamski centar

Otkako se prije godinu ili dvije shvatilo da su Hrvati u Mostaru većina, odjednom se preokrenula uvriježena slika, Bošnjaci odnosno SDA postali su najžešći protivnici ujedinjenja grada, a HDZ, nasuprot, sada forsira jedinstven grad.

- Demokršćanska opcija kojoj pripadamo ne dopušta nam da bilo kome priječimo zadovoljenje njegovih vjerskih potreba - reći će Oliver Soldo iz mostarskog HDZ-a. Šefica odjela za urbanističko planiranje Lejlom Ćatić kaže kako od rata naovamo nema regulacijskog plana za središnju zonu, pa prema tome, svaka je gradnja nemoguća, a kad će ga biti, ne zna se, jer se dva gradska zavoda za urbanizam, onaj hrvatski i onaj bošnjački, tek trebaju ujediniti. U mostarskom HDZ-u ističu da bi lokaciju centra trebala odrediti "struka", a ne takav ultimativni zahtjev. - Ultimatum ne može biti način komuniciranja u Mostaru jer nas se time gura u ružnu prošlost - poručio je Soldo.

'U Sarajevo idem, ali Neretvu od rata nisam prešao'

Zbog lokacije, na zapadnoj strani uz samu crtu razdvajanja, inicijativu o gradnji islamskog centra za 3000 vjernika Hrvati su dočekali kao čistu provokaciju. Ratni rovovi između HVO-a i Armije BiH na Bulevaru i Šantićevoj još nisu zatrpani. - Nekoliko puta na mjesec idem do Sarajeva, ali Neretvu od rata nisam prešao, vjerujte mi.

A u ratu zbog mene nitko nije zaplakao - objasnio nam je međunacionalne odnose u gradu na Neretvi jedan Hrvat. Za gradnju islamskog centra kaže da je to "bolesna ideja sa zlom namjerom", smišljena radi daljnjeg raspirivanja mržnje. - Ali ista stvar je i s ovim - pokazao je kroz prozor kafića prema zvoniku franjevačke crkve pokraj Bulevara.

- Najveći minaret u Hrvata - dobacio je gospodin u poodmaklim godinama. Zvonik, obnovljen nakon rata, visok je 107 metara. Viši od zagrebačke katedrale. Iznad njega je 33 metara visok križ na brdu Hum, koji se najbolje vidi upravo s muslimanske strane Mostara.


Snježana Pavić

Izdvajamo