• Kupnja rada renesansnog majstora Julija Klovića, 'Posljednji sud', samo je posljednja u nizu akvizicija koje su zahvaljujući vama stigle u Hrvatsku. Kako započinjete potragu za umjetninama?
- Nakon završenog diplomatskog mandata u Veleposlanstvu u Londonu nastavila sam surađivati s Veleposlanstvom kao savjetnica za kulturu. Taj posao je uistinu savjetodavan u svakom pogledu, jer koristim iskustvo kustosa u Muzeju za umjetnost u Zagrebu, novinarsko iskustvo u Svjetskoj službi BBC-ja u Londonu i stalne kontakte u svijetu kulture i umjetnosti u Hrvatskoj i Velikoj Britaniji. Sve ove otkupe za hrvatske zbirke vidim kao investiciju u hrvatsku kulturu, jer što su zbirke bogatije djelima velikih majstora, to će više ljudi iz cijelog svijeta doći u Hrvatsku u posjet našim muzejima. Upravo sam bila na savjetovanju u Galeriji Tate. Oni godišnje imaju četiri milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta, a danas su objavili da će investirati oko 200 milijuna funti u proširenje ove nove galerije, jer je London grad koji živi ne samo od gospodarstva nego i od kulture.
• U počecima potrage za umjetninama čini se da je riječ o detektivskom poslu?
- Da, počelo je s pomalo detektivskom pričom o traganju za Fortezzinim djelima, sjajnim primjercima umjetničkog obrta šibenskog majstora iz 16. stoljeća, a nastavilo se s nekoliko rukopisa, skulpturom Vranjanina i Duknovića. Istraživanje je najzanimljiviji dio i voljela bih da imam više vremena posvetiti se upravo tome poslu. London je jedan od najvećih svjetskih centara za nabavu umjetnina. Promet umjetničkim djelima je nevjerojatan i veliko mi je zadovoljstvo kada doznam da se na tržištu pojavilo neko djelo hrvatskog majstora.
• Kako dalje teče proces nakon što vi, kao povjesničar umjetnosti, odredite moguću atribuciju?
- U određivanju atribucija uvijek se savjetujem s najboljim stručnjacima za pojedino područje. Nastojim dobiti mišljenje hrvatskih i drugih stručnjaka iz raznih zemalja. Nikada ne mogu preuzeti samostalno tu odgovornost. Vjerujem u timski rad u svakom pogledu, a posebice u velikim odlukama o kupnji nekog djela za hrvatske zbirke.
I dalje istražujem povijesnu pozadinu Duknovićeve 'Bogorodice s djetetom' i ovog najnovijeg Klovića. Pronašla sam u katalogu aukcijske kuće Christie's (koja je oduvijek bila rival Sotheby'sa) da je ovaj Klovićev 'Posljednji sud' bio prodan 26. svibnja 1825. godine za 2500 funti, što je onda bio vrlo velik iznos. Isto tako da je ukrasna bordura bila napravljena 1520. godine i da je majstoru bilo plaćeno 100 dukata. Daljnja istraživanja vode do krađe Misala u 18. stoljeću kada su ga iz Rima ukrali Napoleonovi vojnici.
• U ime Vlade RH licitirali ste za Klovića, otkupljenog za oko 46 tisuća funti, umanjenog za porez. Kako je izgledala licitacija u znamenitoj londonskoj aukcijskoj kući Sotheby's, je li bilo još zainteresiranih za rad i koja je krajnja cijena do koje biste išli?
- Aukcija u Sotheby's je bila vrlo uzbudljiva i osjećala sam veliku odgovornost, jer je bila odluka Vlade da se natječem na dražbi. Limit je bio do 50 tisuća funti, a u igri su bili antikvar iz Pariza i tri anonimna natjecatelja telefonom. Nakon aukcije smo dobili ponudu za otkup.
• Među ostalim umjetninama pomogli ste pri otkupu oslikanog rukopisa o životu svetog Krševana, nastalog u 13. stoljeću, te poprsja Franje Vranjanina, a pomogli ste i pri licitaciji Vlaha Bukovca...
- Rukopis o životu sv. Krševana nalazi se u samostanu Sv. Marije kod benediktinki u Zadru. Također sam spazila i za Hrvatski državni arhiv nabavila vrlo lijepo ilustriranu i povijesno zanimljivu grbovnicu obitelji Vojković iz 1655. godine. Što se tiče Bukovčevih djela, samo sam surađivala s Jadrankom Njerš Lady Beresford Peirse koja je započela i vodi tu akciju.
• U stalnom postavu znamenitog Victoria&Albert muzeja od prošle godine nalazi se i škrinja Sv. Šimuna, a dijelom je to vaša zasluga. I plakat Borisa Bućana 'Žar ptica' bio je na naslovnici izložbe '100 godina povijesti plakata' u istom muzeju.
- Moj suprug, kustos tog muzeja Eric Turner, bio je ključna osoba koja se zalagala da škrinja uđe u postav. Isto tako, Bućanov plakat sam prije puno godina odnijela u zbirku Victoria&Albert muzeja. I kada mi je suprug javio da njegova kolegica sprema izložbu najboljih svjetskih plakata, odmah smo je upozorili da smo prije više godina dali u zbirku Bućanov plakat i da bi ovo bila prilika da ga se sastavi (bio je spremljen u dijelovima jer je jako velik) i uključi u izložbu, pa je tako došao ne samo na izložbu nego i na naslovnicu.
• Od brojnih izložbi koje ste održali u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u ulici Cornway, a trenutno je postavljena izložba povijesti hrvatskih razglednica, koje biste izdvojili kao najdraže?
- Izložba razglednica je sjajna, na otvorenju je bilo oko stotinu posjetitelja, mnogi kustosi specijalizirani za fotografiju i grafiku. A meni su, naravno, najdraže one iz mog rodnog Hvara.
• Prije ste bili kustosica Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Zašto ste otišli u diplomaciju i u London?
- U London sam došla još 1983, jer sam se udala za kolegu Erica Turnera iz Victoria&Albert muzeja. Eto, to je bio rezultat uspješne muzejske suradnje između MUO-a i V&A. Tada smo napravili veliku izložbu 'Englesko srebro' koja je bila moj presudni projekt.
Flora Turner, rođena Vučetić, savjetnica za kulturu pri Hrvatskom veleposlanstvu u Velikoj Britaniji.
Bivša kustosica Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu jedna je od najagilnijih predstavnika za kulturu u veleposlanstvima Republike Hrvatske, a u ime Vlade RH licitirala je i nadmetala se za Klovića, otkupljenog za oko 46 tisuća funti, u znamenitoj londonskoj aukcijskoj kući Sotheby's, a pokraj koje se premijer slikao prošli tjedan.
Izložbe u veleposlanstvu
Bivša supruga pjesnika Tonka Maroevića, najviše se bavi likovnom umjetnošću. U Londonu je priredila brojne izložbe hrvatskih umjetnika među kojima i onu Dušana Džamonje. Trenutno je u Veleposlanstvu postavljena izložba povjesti hrvatskih razglednica "100 godina svjetlosti".
Njezin suprug Eric Turner kustos je u znamenitom londonskom Victoria&Albert muzeju. Ovaj muzej njeguje dobre kontakte s Hrvatskom, te je tako primjerice 1998. godine na naslovnici kataloga izložbe "100 godina plakata u svijetu" osvanulo plakat "Žar ptica" Borisa Bućana.
Potraga za Fortezzom
Javnosti je manje poznato da se od prije nekoliko mjeseci u novom stalnom postavu Victoria&Albert muzeja, nalazi i škrinja Sv. Šimuna, a na koju je djelatnike muzeja upozorila upravo Flora Turner. Škrinja se nalazi u zbirci u kojoj su prikazani najznačajniji primjerci umjetničkog obrta od dragocjenih metala i vitraja vezani uz različite vjerske obrede i sakralnu arhitekturu od Srednjeg vijeka do danas.
Na rad Flore Turner upozorila nas je bila u intervjuu Vera Horvat Pintarić, koja nam je pričala o prvoj većoj potrazi za umjetninom Flore Turner, onom za radom šibenskog majstora iz 16. stoljeća Horazia Fortezze. Bilo je to daleke 1981. godine, a nakon toga se Flora Turner upustila u niz detektivskih potaga za umjetninama, mahom po Londonu.
Zadnji u nizu otkupa u kojemu je sudjelovala je onaj Josipa Jurja Klovića "Posljednji sud" (gore). Klović kojeg je pronašla Flora Turner u Londonu, akvarel je i gvaš veličine oko 293 puta 228 milimetara, nastao oko 1560. godine. Sličan je "Posljednjem sudu" iz Towney Lectionary, New York Public Library, a autentičnost djela potvrdili su stručnjaci iz ugledne aukcijske kuće.
| Kako je Flora postala detektiv za umjetnine |
|
Patricia Kiš