Pretres je naziv dviju različitih pravnih akcija. Jedna je sredstvo potrage za dokazom, službena pretraga prostora ili osobe (premetačina), a druga je raspravljanje o suprotstavljenim činjenicama, kao važan dio sudske rasprave.
Kad je riječ o službenom pretraživanju stana, ureda, neke ine prostorije, a katkad i osobe, oba izraza - i pretres i premetačina - upućuju na temeljito pregledavanje pri kojemu se svaka stvar i pretrese (da u njoj nije što još skriveno) i premetne (s mjesta na mjesto).
Za pretres (premetačinu) nužan je sudski nalog. Posrijedi je, naime, akcija koja primjenjuje državnu prisilu protiv temeljnih ljudskih prava na nepovredivost stana ili nepovredivost osobe, pa ta akcija mora biti motivirana ozbiljnom i utemeljenom sumnjom da bi se njome mogli naći dokazi kriminalnih radnji koji bi inače ostali skriveni i nedostupni. U pristojnim državama prilikom takva pretresa nužna je fizička nazočnost dvoje međusobno neovisnih i neutralnih svjedoka, kao jamstva da je neki eventualni dokaz zaista nađen pri premetanju (da nije podmetnut), te da pretražitelji nisu prekoračili ovlasti. Pretres (premetačina) bez sudskog naloga je kazneno djelo.
“Pretres” je postverbal glagola “pretresti”, složenice od “pre” i “tresti”, glagola praslavenskog podrijetla: i ruski “tresk” i poljski “trzask” upućuju na osnovu “*tresk'”, onomatopeju zvuka izazvanoga bučnim padom predmeta, njegovim istresanjem na tlo. “Premetačina” je pak postverbal glagola “premetnuti”, s augmentativnim dočetkom koji sugerira pejorativno značenje. Ta je imenica preuzeta iz srpskoga: Vukov rječnik je objašnjava kao pretragu za hajducima.