Optima telekom, najveći alternativni fiksni operater, povukla je kabel kako bi u svoju mrežu spojila Turističko naselje Zaton kod Zadra. T-Hrvatski telekom je tu žicu dugačku gotovo sedam kilometara ovih dana prerezao i izvukao. U akciji su bili i zaštitari i policija, a sve se događalo vikendom u noći, oko 22 sata. Gužva je nastala oko magistralnog telekom voda Jadranko, čija je sigurnost iznimno bitna za funkcioniranje cjelokupne mreže.
Slična situacija dogodila se proteklih dana i Metronetu, čiji je većinski vlasnik fond Quaestus Borislava Škegre. I njima je HT izvukao oko sedam kilometara kabela kojim su širili svoju mrežu od Trogira prema Splitu.
u Splitu HT-ovi zaštitari spriječili postavljanje Vodatelovih kabela za priključivanje Studentskog centra na internet
fizički obračun tijekom uvođenja kabela jednog koncesionara kabelske televizije u Rijeci
HT upozorio da je u Velikoj Gorici prerezana jedna cijev i ugrožen magistralni vod, a najavio je i da će podnijeti kaznene prijave protiv osoba uključenih u nasilno uvlačenje kabela u Varaždinu. Naveli su da je tamo stanje neodrživo, pa je kompanija morala uzeti vanjske zaštitare
Ovo su samo dva posljednja primjera rata i sukoba oko podzemnog sustava cijevi kroz koje prolaze telekom mreže. Taj sustav već je bio povod i fizičkim okršajima (u Rijeci je jedan koncesionar kabelske televizije povlačio žicu), bacanju tuđih kabela na ulicu, varenju šahtova, odnosno zdenaca kroz koje se ulazi u sustav, a na to se nastavljaju sudski sporovi i medijska prepucavanja. Glavni razlog toga je što u ovom trenutku još nitko pouzdano nema dokaze tko je vlasnik DTK - distributivne telekom kanalizacije.
-Najveći sukobi uistinu jesu bili oni s Optimom i Metronetom, u kojima pretpostavljamo da se radi o korištenju posljednje prigode za ilegalno uvlačenje kabela prije nego što HAT (Hrvatska agencija za telekomunikacije) utvrdi konačno stanje. -, kažu u HT-u. HT brani DTK i tvrdi da je njegov. No, značajno je to što HT svoje pozicije od početka brani iznimno "mekano". Otkako je priča isplivala na površinu, u HT-u navode kako oni "smatraju" da je DTK njihov.
Ako je netko vlasnik nečega, i posjeduje dokaze o tome, tu spora nema. A ni potrebe za međunarodnom arbitražom koja upravo raspetljava - na inicijativu većinskog vlasnika, Deutsche telekoma, i manjinskog dioničara, Vlade RH - tko je vlasnik DTK. Tu poantu istaknuo je jedan ministar na novinarskom brifingu. Jednako tako, ministar Božidar Kalmeta izjavio je da telekom infrastrukura treba ostati u državnom vlasništvu. Vlada poručuje da DTK nije privatiziran prilikom prodaje tada jedinog nacionalnog telekom operatera.
To je u biti reakcija na tvrdnje iz T-HT-a da je DTK sastavni dio njihove bilance, a kada se prodaje poduzeće, proizlazi da je prodano sve što sadrži bilanca.
Takve tvrdnje prva je u Jutarnjem listu iznijela Ivana Šoljan, članica Uprave T-HT-a i direktorica T-Coma. - Na ulicama vlada kaos jer sva kabelska kanalizacija HT-a nije u potpunosti upisana u zemljišne knjige, što neki smatraju upitnim vlasništvom, pa si daju za pravo otvarati zdence i uvlačiti svoje kabele. Kada se prodaje tvrtka, sva imovina iz poslovnih knjiga sastavni je dio kupoprodajne cijene. Tako je i kabelska kanalizacija, po našem mišljenju, prešla u privatno vlasništvo - rekla je Šoljan. Navela je i da stavljaju lokote na šahtove ili ih vare kako bi opremu i mrežu zaštitili od uljeza.
Lokalne zajednice, pak, tvrde da su one vlasnici DTK jer su one, zajedno s građanima, tu mrežu kanalizacije i financirale, i gradile. Tako su već neki gradovi proglasili svoje vlasništvo, neki su već uredno i upisani u zemljišnim knjigama. Prvi je to prije nekoliko godina učinio Split, a u posljednje vrijeme Bjelovar i Varaždin. I Zagreb je pokrenuo svoj projekt pod nazivom "Digitalni grad" kako bi ovladao infrastrukturom.
Nakon raspetljavanja čije je što vlasništvo, slijedi i utvrđivanje cijena za najam cijevi. Uz to, morat će se odrediti i cijene koje će se plaćati vlasniku zemlje kroz koju cijevi prolaze (tzv. služnost). Naime, u ovom ratu pomiješali su se i pojmovi vlasnika cijevi i vlasnika zemlje, što je dodatno zapetljalo slučaj.
Kolovoz je posljednji mjesec u kojem će se odvijati gerilski ratovi jer je regulator, Agencija za telekomunikacije, odlučio od 1. rujna preuzeti nadzor mreže dok se vlasništvo ne riješi, iako je regulator to mogao učiniti i prije godinu dana.
Agencija će od rujna davati privremena rješenja za korištenje mreže, a utvrdit će i jedinstvenu cijenu najma. Taj novac slijevat će se na zajednički račun, a kada se utvrdi vlasnik ili vlasnici, regulator će im prebaciti novac.
Dok ovaj mjesec pri Agenciji traje javna rasprava kako najbolje urediti zajedničko korištenje DTK, na ulici i u podzemlju bit će najviše upada u cijevi. Građani gotovo svakodnevno svjedoče kako neoznačeni radnici, u jednako tako neoznačenim kombijima, dolaze u ulice, ulaze u zdence i provlače optičke kabele. Nerijetko se to odvija pod okriljem noći.
U jesen bi arbitri britanske odvjetničke kuće Clifford&Chance trebali donijeti svoj sud o vlasništvu nad DTK. No, već sada je T-HT pripremio svoju argumentaciju i pravnu ekspertizu o mogućim raspletima situacije. Ukratko, prema povjerljivim dokumentima iz HT-a, HT i njegov većinski vlasnik DT inzistrirat će na tome da je DTK njihovo vlasništvo.
Ako Vlada odluči proglasiti DTK općim dobrom, a zakoni joj to dopuštaju uz potvrdu Sabora, HT će tražiti da se "nadoknadi tržišna vrijednost sredstava koja su bila HT-ovo vlasništvo".
Nadalje, ako država ne bude spremna platiti tu odštetu, HT bi trebao, smatraju njihovi pravni stručnjaci, ići na ocjenu ustavnosti zakona.
A ko Vlada pripremi zakon i predloži Saboru zakon kojim se propisuje da DTK postaje opće dobro ili javno dobro u općoj uporabi, HT i DT trebaju, tvrde i njihovi pravnici, upozoriti Vladu da to može dovesti do značajnog gubitka imovine HT-a i smanjenja temeljnog kapitala, što je, po njima, u suprotnosti s obavezama koje je Vlada preuzela pri prodaji HT-a Deutsche telekomu. Prema pravnoj ekspertizi, nedopustivo je da RH, koristeći ovlasti svojih tijela, poduzme radnje koje idu na štetu drugih dioničara (DT-a, op. a.). Takvim postupanjem RH bi pokazala da je drugu stranu, odnosno DT, dovela u "bitnu bludnju" o tome što DT kupuje.
Iako je HT speman tužiti državu ako mu ospori vlasništvo nad DTK, šef te kompanije Ivica Mudrinić tuži se u dopisima ministricama Marini Matulović-Dropulić i Ani Lovrin, ministrima Božidaru Kalmeti i Ivici Kirinu te glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću kako se samovlasno svakodevno prisvaja DTK koji je u posjedu i/ili vlasništvu T-HT-a te im lokalne vlasti nabijaju nerazborito visoke cijene za korištenje DTK.
Većina tih "lokalaca", žali se dalje Mudrinić, određuje i retroaktivno djelovanje svojih akata, odnosno naplatu za korištenje u posljednjih deset godina.
Što se tiče operatera (Optima, Matronet, Vodatel i dr.), ali i koncesionara za kabelsku televiziju, Mudrinić ih optužuje da diljem Hrvatske samovlasno i "primjenom sile otvaraju zdence, režu cijevi i polažu svjetlovode u cijevi DTK za koju T-HT ima razumnog razloga vjerovati da je njegovo vlasništvo".
Uprava HT-a žali se na takvu "brahijalnu ugrozu" imovine i najavljuje stotine tužbi sudovima.
Rat za DTK odvija se dok je tijeku treća faza privatizacije HT-a, odnosno pokušaja države da većinskom vlasniku DT-u proda preostalih 42 posto dionica. Žestoke reakcije s obiju strana mogu se tumačiti kao zauzimanje tvrdih pozicija uoči pregovora o kupoprodaji. Vlada će morati odvagnuti jesu li joj preče milijarde od prodaje dionica ili ljubav svih lokalnih zajednica, i to u godini kada su počele pripreme za iduće izbore.
Sonja Hodak
Slična situacija dogodila se proteklih dana i Metronetu, čiji je većinski vlasnik fond Quaestus Borislava Škegre. I njima je HT izvukao oko sedam kilometara kabela kojim su širili svoju mrežu od Trogira prema Splitu.
u Splitu HT-ovi zaštitari spriječili postavljanje Vodatelovih kabela za priključivanje Studentskog centra na internet
fizički obračun tijekom uvođenja kabela jednog koncesionara kabelske televizije u Rijeci
HT upozorio da je u Velikoj Gorici prerezana jedna cijev i ugrožen magistralni vod, a najavio je i da će podnijeti kaznene prijave protiv osoba uključenih u nasilno uvlačenje kabela u Varaždinu. Naveli su da je tamo stanje neodrživo, pa je kompanija morala uzeti vanjske zaštitare
|
Optimi i Metronetu u Dalmaciji HT je nedavno izvukao po sedam kilometra kabela
|
-Najveći sukobi uistinu jesu bili oni s Optimom i Metronetom, u kojima pretpostavljamo da se radi o korištenju posljednje prigode za ilegalno uvlačenje kabela prije nego što HAT (Hrvatska agencija za telekomunikacije) utvrdi konačno stanje. -, kažu u HT-u. HT brani DTK i tvrdi da je njegov. No, značajno je to što HT svoje pozicije od početka brani iznimno "mekano". Otkako je priča isplivala na površinu, u HT-u navode kako oni "smatraju" da je DTK njihov.
Ako je netko vlasnik nečega, i posjeduje dokaze o tome, tu spora nema. A ni potrebe za međunarodnom arbitražom koja upravo raspetljava - na inicijativu većinskog vlasnika, Deutsche telekoma, i manjinskog dioničara, Vlade RH - tko je vlasnik DTK. Tu poantu istaknuo je jedan ministar na novinarskom brifingu. Jednako tako, ministar Božidar Kalmeta izjavio je da telekom infrastrukura treba ostati u državnom vlasništvu. Vlada poručuje da DTK nije privatiziran prilikom prodaje tada jedinog nacionalnog telekom operatera.
To je u biti reakcija na tvrdnje iz T-HT-a da je DTK sastavni dio njihove bilance, a kada se prodaje poduzeće, proizlazi da je prodano sve što sadrži bilanca.
Takve tvrdnje prva je u Jutarnjem listu iznijela Ivana Šoljan, članica Uprave T-HT-a i direktorica T-Coma. - Na ulicama vlada kaos jer sva kabelska kanalizacija HT-a nije u potpunosti upisana u zemljišne knjige, što neki smatraju upitnim vlasništvom, pa si daju za pravo otvarati zdence i uvlačiti svoje kabele. Kada se prodaje tvrtka, sva imovina iz poslovnih knjiga sastavni je dio kupoprodajne cijene. Tako je i kabelska kanalizacija, po našem mišljenju, prešla u privatno vlasništvo - rekla je Šoljan. Navela je i da stavljaju lokote na šahtove ili ih vare kako bi opremu i mrežu zaštitili od uljeza.
Lokalne zajednice, pak, tvrde da su one vlasnici DTK jer su one, zajedno s građanima, tu mrežu kanalizacije i financirale, i gradile. Tako su već neki gradovi proglasili svoje vlasništvo, neki su već uredno i upisani u zemljišnim knjigama. Prvi je to prije nekoliko godina učinio Split, a u posljednje vrijeme Bjelovar i Varaždin. I Zagreb je pokrenuo svoj projekt pod nazivom "Digitalni grad" kako bi ovladao infrastrukturom.
Nakon raspetljavanja čije je što vlasništvo, slijedi i utvrđivanje cijena za najam cijevi. Uz to, morat će se odrediti i cijene koje će se plaćati vlasniku zemlje kroz koju cijevi prolaze (tzv. služnost). Naime, u ovom ratu pomiješali su se i pojmovi vlasnika cijevi i vlasnika zemlje, što je dodatno zapetljalo slučaj.
Kolovoz je posljednji mjesec u kojem će se odvijati gerilski ratovi jer je regulator, Agencija za telekomunikacije, odlučio od 1. rujna preuzeti nadzor mreže dok se vlasništvo ne riješi, iako je regulator to mogao učiniti i prije godinu dana.
Agencija će od rujna davati privremena rješenja za korištenje mreže, a utvrdit će i jedinstvenu cijenu najma. Taj novac slijevat će se na zajednički račun, a kada se utvrdi vlasnik ili vlasnici, regulator će im prebaciti novac.
Dok ovaj mjesec pri Agenciji traje javna rasprava kako najbolje urediti zajedničko korištenje DTK, na ulici i u podzemlju bit će najviše upada u cijevi. Građani gotovo svakodnevno svjedoče kako neoznačeni radnici, u jednako tako neoznačenim kombijima, dolaze u ulice, ulaze u zdence i provlače optičke kabele. Nerijetko se to odvija pod okriljem noći.
U jesen bi arbitri britanske odvjetničke kuće Clifford&Chance trebali donijeti svoj sud o vlasništvu nad DTK. No, već sada je T-HT pripremio svoju argumentaciju i pravnu ekspertizu o mogućim raspletima situacije. Ukratko, prema povjerljivim dokumentima iz HT-a, HT i njegov većinski vlasnik DT inzistrirat će na tome da je DTK njihovo vlasništvo.
Ako Vlada odluči proglasiti DTK općim dobrom, a zakoni joj to dopuštaju uz potvrdu Sabora, HT će tražiti da se "nadoknadi tržišna vrijednost sredstava koja su bila HT-ovo vlasništvo".
Nadalje, ako država ne bude spremna platiti tu odštetu, HT bi trebao, smatraju njihovi pravni stručnjaci, ići na ocjenu ustavnosti zakona.
A ko Vlada pripremi zakon i predloži Saboru zakon kojim se propisuje da DTK postaje opće dobro ili javno dobro u općoj uporabi, HT i DT trebaju, tvrde i njihovi pravnici, upozoriti Vladu da to može dovesti do značajnog gubitka imovine HT-a i smanjenja temeljnog kapitala, što je, po njima, u suprotnosti s obavezama koje je Vlada preuzela pri prodaji HT-a Deutsche telekomu. Prema pravnoj ekspertizi, nedopustivo je da RH, koristeći ovlasti svojih tijela, poduzme radnje koje idu na štetu drugih dioničara (DT-a, op. a.). Takvim postupanjem RH bi pokazala da je drugu stranu, odnosno DT, dovela u "bitnu bludnju" o tome što DT kupuje.
|
Ako država zadrži DTK, HT će tražiti odštetu
|
Iako je HT speman tužiti državu ako mu ospori vlasništvo nad DTK, šef te kompanije Ivica Mudrinić tuži se u dopisima ministricama Marini Matulović-Dropulić i Ani Lovrin, ministrima Božidaru Kalmeti i Ivici Kirinu te glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću kako se samovlasno svakodevno prisvaja DTK koji je u posjedu i/ili vlasništvu T-HT-a te im lokalne vlasti nabijaju nerazborito visoke cijene za korištenje DTK.
Većina tih "lokalaca", žali se dalje Mudrinić, određuje i retroaktivno djelovanje svojih akata, odnosno naplatu za korištenje u posljednjih deset godina.
Što se tiče operatera (Optima, Matronet, Vodatel i dr.), ali i koncesionara za kabelsku televiziju, Mudrinić ih optužuje da diljem Hrvatske samovlasno i "primjenom sile otvaraju zdence, režu cijevi i polažu svjetlovode u cijevi DTK za koju T-HT ima razumnog razloga vjerovati da je njegovo vlasništvo".
Uprava HT-a žali se na takvu "brahijalnu ugrozu" imovine i najavljuje stotine tužbi sudovima.
|
Mudrinić se žali svim stranama
|
Rat za DTK odvija se dok je tijeku treća faza privatizacije HT-a, odnosno pokušaja države da većinskom vlasniku DT-u proda preostalih 42 posto dionica. Žestoke reakcije s obiju strana mogu se tumačiti kao zauzimanje tvrdih pozicija uoči pregovora o kupoprodaji. Vlada će morati odvagnuti jesu li joj preče milijarde od prodaje dionica ili ljubav svih lokalnih zajednica, i to u godini kada su počele pripreme za iduće izbore.
|
Politička pozadina
|
Sonja Hodak