Rat za kabele

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 11.08.2006. u 22:00

Optima telekom, najveći alternativni fiksni operater, povukla je kabel kako bi u svoju mrežu spojila Turističko naselje Zaton kod Zadra. T-Hrvatski telekom je tu žicu dugačku gotovo sedam kilometara ovih dana prerezao i izvukao. U akciji su bili i zaštitari i policija, a sve se događalo vikendom u noći, oko 22 sata. Gužva je nastala oko magistralnog telekom voda Jadranko, čija je sigurnost iznimno bitna za funkcioniranje cjelokupne mreže.

Slična situacija dogodila se proteklih dana i Metronetu, čiji je većinski vlasnik fond Quaestus Borislava Škegre. I njima je HT izvukao oko sedam kilometara kabela kojim su širili svoju mrežu od Trogira prema Splitu.


u Splitu HT-ovi zaštitari spriječili postavljanje Vodatelovih kabela za priključivanje Studentskog centra na internet


fizički obračun tijekom uvođenja kabela jednog koncesionara kabelske televizije u Rijeci


HT upozorio da je u Velikoj Gorici prerezana jedna cijev i ugrožen magistralni vod, a najavio je i da će podnijeti kaznene prijave protiv osoba uključenih u nasilno uvlačenje kabela u Varaždinu. Naveli su da je tamo stanje neodrživo, pa je kompanija morala uzeti vanjske zaštitare
Optimi i Metronetu u Dalmaciji HT je nedavno izvukao po sedam kilometra kabela
Ovo su samo dva posljednja primjera rata i sukoba oko podzemnog sustava cijevi kroz koje prolaze telekom mreže. Taj sustav već je bio povod i fizičkim okršajima (u Rijeci je jedan koncesionar kabelske televizije povlačio žicu), bacanju tuđih kabela na ulicu, varenju šahtova, odnosno zdenaca kroz koje se ulazi u sustav, a na to se nastavljaju sudski sporovi i medijska prepucavanja. Glavni razlog toga je što u ovom trenutku još nitko pouzdano nema dokaze tko je vlasnik DTK - distributivne telekom kanalizacije.

-Najveći sukobi uistinu jesu bili oni s Optimom i Metronetom, u kojima pretpostavljamo da se radi o korištenju posljednje prigode za ilegalno uvlačenje kabela prije nego što HAT (Hrvatska agencija za telekomunikacije) utvrdi konačno stanje. -, kažu u HT-u. HT brani DTK i tvrdi da je njegov. No, značajno je to što HT svoje pozicije od početka brani iznimno "mekano". Otkako je priča isplivala na površinu, u HT-u navode kako oni "smatraju" da je DTK njihov.

Ako je netko vlasnik nečega, i posjeduje dokaze o tome, tu spora nema. A ni potrebe za međunarodnom arbitražom koja upravo raspetljava - na inicijativu većinskog vlasnika, Deutsche telekoma, i manjinskog dioničara, Vlade RH - tko je vlasnik DTK. Tu poantu istaknuo je jedan ministar na novinarskom brifingu. Jednako tako, ministar Božidar Kalmeta izjavio je da telekom infrastrukura treba ostati u državnom vlasništvu. Vlada poručuje da DTK nije privatiziran prilikom prodaje tada jedinog nacionalnog telekom operatera.

To je u biti reakcija na tvrdnje iz T-HT-a da je DTK sastavni dio njihove bilance, a kada se prodaje poduzeće, proizlazi da je prodano sve što sadrži bilanca.

Takve tvrdnje prva je u Jutarnjem listu iznijela Ivana Šoljan, članica Uprave T-HT-a i direktorica T-Coma. - Na ulicama vlada kaos jer sva kabelska kanalizacija HT-a nije u potpunosti upisana u zemljišne knjige, što neki smatraju upitnim vlasništvom, pa si daju za pravo otvarati zdence i uvlačiti svoje kabele. Kada se prodaje tvrtka, sva imovina iz poslovnih knjiga sastavni je dio kupoprodajne cijene. Tako je i kabelska kanalizacija, po našem mišljenju, prešla u privatno vlasništvo - rekla je Šoljan. Navela je i da stavljaju lokote na šahtove ili ih vare kako bi opremu i mrežu zaštitili od uljeza.

Lokalne zajednice, pak, tvrde da su one vlasnici DTK jer su one, zajedno s građanima, tu mrežu kanalizacije i financirale, i gradile. Tako su već neki gradovi proglasili svoje vlasništvo, neki su već uredno i upisani u zemljišnim knjigama. Prvi je to prije nekoliko godina učinio Split, a u posljednje vrijeme Bjelovar i Varaždin. I Zagreb je pokrenuo svoj projekt pod nazivom "Digitalni grad" kako bi ovladao infrastrukturom.

Nakon raspetljavanja čije je što vlasništvo, slijedi i utvrđivanje cijena za najam cijevi. Uz to, morat će se odrediti i cijene koje će se plaćati vlasniku zemlje kroz koju cijevi prolaze (tzv. služnost). Naime, u ovom ratu pomiješali su se i pojmovi vlasnika cijevi i vlasnika zemlje, što je dodatno zapetljalo slučaj.

Kolovoz je posljednji mjesec u kojem će se odvijati gerilski ratovi jer je regulator, Agencija za telekomunikacije, odlučio od 1. rujna preuzeti nadzor mreže dok se vlasništvo ne riješi, iako je regulator to mogao učiniti i prije godinu dana.

Agencija će od rujna davati privremena rješenja za korištenje mreže, a utvrdit će i jedinstvenu cijenu najma. Taj novac slijevat će se na zajednički račun, a kada se utvrdi vlasnik ili vlasnici, regulator će im prebaciti novac.

Dok ovaj mjesec pri Agenciji traje javna rasprava kako najbolje urediti zajedničko korištenje DTK, na ulici i u podzemlju bit će najviše upada u cijevi. Građani gotovo svakodnevno svjedoče kako neoznačeni radnici, u jednako tako neoznačenim kombijima, dolaze u ulice, ulaze u zdence i provlače optičke kabele. Nerijetko se to odvija pod okriljem noći.



U jesen bi arbitri britanske odvjetničke kuće Clifford&Chance trebali donijeti svoj sud o vlasništvu nad DTK. No, već sada je T-HT pripremio svoju argumentaciju i pravnu ekspertizu o mogućim raspletima situacije. Ukratko, prema povjerljivim dokumentima iz HT-a, HT i njegov većinski vlasnik DT inzistrirat će na tome da je DTK njihovo vlasništvo.

Ako Vlada odluči proglasiti DTK općim dobrom, a zakoni joj to dopuštaju uz potvrdu Sabora, HT će tražiti da se "nadoknadi tržišna vrijednost sredstava koja su bila HT-ovo vlasništvo".

Nadalje, ako država ne bude spremna platiti tu odštetu, HT bi trebao, smatraju njihovi pravni stručnjaci, ići na ocjenu ustavnosti zakona.

A ko Vlada pripremi zakon i predloži Saboru zakon kojim se propisuje da DTK postaje opće dobro ili javno dobro u općoj uporabi, HT i DT trebaju, tvrde i njihovi pravnici, upozoriti Vladu da to može dovesti do značajnog gubitka imovine HT-a i smanjenja temeljnog kapitala, što je, po njima, u suprotnosti s obavezama koje je Vlada preuzela pri prodaji HT-a Deutsche telekomu. Prema pravnoj ekspertizi, nedopustivo je da RH, koristeći ovlasti svojih tijela, poduzme radnje koje idu na štetu drugih dioničara (DT-a, op. a.). Takvim postupanjem RH bi pokazala da je drugu stranu, odnosno DT, dovela u "bitnu bludnju" o tome što DT kupuje.
  Ako država zadrži DTK, HT će tražiti odštetu














Iako je HT speman tužiti državu ako mu ospori vlasništvo nad DTK, šef te kompanije Ivica Mudrinić tuži se u dopisima ministricama Marini Matulović-Dropulić i Ani Lovrin, ministrima Božidaru Kalmeti i Ivici Kirinu te glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću kako se samovlasno svakodevno prisvaja DTK koji je u posjedu i/ili vlasništvu T-HT-a te im lokalne vlasti nabijaju nerazborito visoke cijene za korištenje DTK.
Većina tih "lokalaca", žali se dalje Mudrinić, određuje i retroaktivno djelovanje svojih akata, odnosno naplatu za korištenje u posljednjih deset godina.

Što se tiče operatera (Optima, Matronet, Vodatel i dr.), ali i koncesionara za kabelsku televiziju, Mudrinić ih optužuje da diljem Hrvatske samovlasno i "primjenom sile otvaraju zdence, režu cijevi i polažu svjetlovode u cijevi DTK za koju T-HT ima razumnog razloga vjerovati da je njegovo vlasništvo".

Uprava HT-a žali se na takvu "brahijalnu ugrozu" imovine i najavljuje stotine tužbi sudovima.
  Mudrinić se žali svim stranama


Rat za DTK odvija se dok je tijeku treća faza privatizacije HT-a, odnosno pokušaja države da većinskom vlasniku DT-u proda preostalih 42 posto dionica. Žestoke reakcije s obiju strana mogu se tumačiti kao zauzimanje tvrdih pozicija uoči pregovora o kupoprodaji. Vlada će morati odvagnuti jesu li joj preče milijarde od prodaje dionica ili ljubav svih lokalnih zajednica, i to u godini kada su počele pripreme za iduće izbore.
Politička pozadina




Sonja Hodak

Izdvajamo