ŠTO VIDJETI

TOP 15 atrakcija Gorskog kotara i Like - Bogatstvo voda i pregršt netaknutih čuda prirode

Kroz brojne pukotine krša na površinu dospijeva voda koja stvara divne slapove

1. NP PLITVIČKA JEZERA

Cijena ulaznice: Odrasli 80 kn od studenoga do ožujka, 110 kn od travnja do listopada, Najbliži aerodrom: 137 km, Zagreb Info: T: 053 751 015, 751 013; www.np-plitvicka-jezera.hr

Područje Plitvičkih jezera proglašeno je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine, a ubraja se u najljepše prirodne znamenitosti Europe. Nacionalni park prostire se na području od 29.842 hektara, od čega na šume otpada 22.308, vode 217, a na travnjake sa seoskim prostorima 6957 hektara. Naziv Plitvice prvi put u literaturu unosi 1777. Dominik Vukasović, župnik iz Otočca.

Plitvička jezera podijeljena su na Gornja i Donja jezera. Gornja su od Prošćanskog jezera do Kozjaka u blago položenim proširenjima dolomitne podloge, a Donja su u vapnenačkom kanjonu, koji se dalje ispod Sastavaka nastavlja kao kanjonski tok rijeke Korane - duge do svog ušća 134 km.

Više od tri četvrtine površine parka, oko 14.000 ha, obraslo je šumom, i to bukvom, jelom, smrekom i običnim borom, a ostalo su travnjaci i livade uz prostorno razasute zaseoke. Zbog visinskog raspona, od oko 400 do 1200 m, to je područje stanište čak 11 šumskih zajednica. U parku rastu i brojne rijetke biljne vrste poput kamenike, tisa, planinskom božura.

Na lokalitetu Čorkova uvala, u sjeverozapadnom dijelu parka, očuvana je prašuma u kojoj prevladavaju bukve i jele s kapitalnim primjercima drveća, koja je 1965. proglašena specijalnim rezervatom šumske vegetacije. Plitvička jezera proglašena su 26. listopada 1979. godine svjetskim dobrom i uvrštena na UNECSO-ovu listu svjetske baštine.

Prostor NP Plitvička jezera dio je dinarskog krškog područja koje karakterizira karbonatna geološka podloga, brojne krške forme, rijetke pojave površinskih tokova te izražena veza površine i podzemlja kroz mnoge pukotine. Obilje vode i stvaranje jezera u takvom kraju iznimna su i dragocjena pojava.

Najviši slap

Voda potoka Plitvice spuštajući se preko stijene visoke 78 m i tvoreći amfiteatar Velikog slapa, najvišeg slapa u Hrvatskoj, zajedno s vodom jezera tvori slapište Sastavke kojima započinje rijeka Korana.

Bogata fauna

Kao malo gdje u svijetu, na području NP Plitvička jezera danas žive sve vrste životinja koje su ovdje autohtone. Među raznolikom faunom, najzanimljiviji su stalni stanovnici medvjed, vuk i vidra. Smeđi medvjed se nalazi i na simbolima parka. Osim njih, tu žive i divlje svinje, tvorovi, vjeverice, zečevi, lisice... Na tom području registrirano je 126 vrsta ptica, od kojih se oko 70 ovdje stalno gnijezdi. U jezerima ima dosta potočne jezerske pastrve.

Popis Gornjh i Donjih plitvičkih jezera

Važnu ulogu u cijelom sustavu ima sabirno područje koje jezera opskrbljuje vodom. Izrazito je propusno s brojnim podzemnim i površinskim krškim oblicima (vrtače ili ponikve i polja), ali siromašno površinskim tokovima. Vapnenački vrhovi izdižu se upravo u tom području, kao i najviši - Seliški vrh, 1279 m. Nakon puta kroz podzemlje voda nailazi na prepreku - nepropusnu stijenu uz koju istječe na površinu tvoreći brojne potoke, koji obogaćuju jezera. Najvažniji su izvori Crne i Bijele rijeke. Na nepropusnoj podlozi nastala su Gornja jezera: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i najveće plitvičko jezero - Kozjak. Donja jezera: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod, dio su propusnog područja, gdje voda ponire i gubi se kroz brojne pukotine u podzemlje.

2. NP SJEVERNI VELEBIT

Info: www.np-sjeverni-velebit.hr, T: 053 665 380, cijena programa: 20 kn

Sjeverni Velebit proglašen je nacinalnim parkom 9. 6. 1999. godine. Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru.

Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.

U sklopu parka nalaze se još botanički rezervat “Visibaba”, na kojemu se nalazi najveće nalazište endemične hrvatske sibireje, te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore. Botanički vrt je osnovao prof. Fran Kušan još davne 1967. godine. Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza.

3. VRAŽJI PROLAZ I ZELENI VIR

Info: www.zelenivir.com, TZ Skrad 051 810 680

Područje Zelenog vira proglašeno je rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine. Nalazi na 302 metra nadmorske visine, a do njega se može doći iz nekoliko pravaca. Asfaltna cesta koja povezuje Skrad i Brod na kupi, iza sela Planina odvaja se prema Zelenom viru, ima nekoliko pješačkh i planinskih staza. Riječ je o snažnom izvoru na dnu plitke, prostrane spilje nad čijim su se ulazom nadvile okomite stijene visoke 70 m, niz koje se ruši živopisan slap stvarajući blistavu vodenu zavjesu. Dobio je ime po zelenkastoj boji vode u jezercu koje nastaje u spilji.

Druga atraktivnost je 800 metara dugačak kanjon Vražji prolaz. Mnogi ga smatraju jednim od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz usku guduru-sutjesku, široku oko dva metra, među stijenama visokim stotinjak metara, probija se gorski potok Jasle. Voda je milenijima izjedala kamen da bi prokročila ovaj prolaz koji zapanjuje snagom vodene stihije i divljinom vrletnih stjena.

4. KUTEREVO

Info: www.kuterevo-medvjedi.hr

Utočište za mlade medvjede u selu Kuterevo na Sjevernom Velebitu mali je kozmos mira, zvukova prirode i sela, te zelenila. Nastalo je 2002. godine, a u njemu su spas pronašli medvjeđi mladunci, koji su zbog raznih tragičnih razloga ostali bez majke, nezaštićeni. Takvi nejaki i neosposobljeni za samostalni život u divljini oni će ili uginuti od gladi ili će im čovjek pomoći da prežive. Ovakvo utočište koje brine za medvjeđu siročad prvo je takve vrste i zasada jedino na svijetu. Utočište ima dva dijela, prvi je “baby centar” u koji dolaze medvjedići - bebe u dobi od 2-6 mjeseci starosti. Na rubu sela, 150 metara dalje, napravljene su dvije ograde za starija godišta mladih medvjeda.

5. BJELOLASICA

Info: www.bjelolasica.hr, T: 047 562 118

Oaza sporta i rekreacije udaljena je 27 kilometara od Ogulina, smještena u prostranoj kotlini na 620 metara nadmorske visine gdje se spajaju planinska i mediteranska klima u prekrasnoj ekološki očuvanoj prirodi Gorskog kotara. Iako je omiljeno zimsko odredište za skijanje, ljubiteljima sporta i rekreacije na raspolaganju su i ljetne aktivnosti - tereni za atletiku, nogomet, tenis, košarku, odbojku, rukomet...

6. NP RISNJAK

T: 051 836 133; 051 836 246, Najviša točka: 1528 m, Vrh Risnjaka - www.risnjak.hr

Nacionalni park Risnjak nalazi se u Gorskom kotaru, najšumovitijem području zapadne Hrvatske, površinom od 63,5 km2 zauzima središnji dio masiva Risnjaka i Snježnika te gornji tok rijeke Kupe s izvorišnim dijelom. Zračna udaljenost od vrha Velikog Risnjaka (1528m) do mora iznosi 15 km, a od izvora Kupe (321m) 8 km. Dakle, na samo 23 km zračne udaljenosti vladaju izrazite klimatske razlike. To je ono po čemu se ističe Risnjak, planina koja nadvisuje sva područja između kopna i mora što su pripala Nacionalnom parku.

Područje Nacionalnog parka Risnjak pripada dinarskom sustavu koji se pruža od istočnih Alpa pa do Šarsko-pindskog gorja, dio je područja koje spaja Alpe i Dinaride. Preko masiva Risnjaka i Snježnika prolazile su velike migracije alpskih, artičkih i borealnih vrsta u smjeru jugoistoka, ali se na ovim planinama sačuvala bitno različita vegetacija od okolnog područja.

U visinskom pogledu Nacionalni park proteže se od 290 m nad morem u dolini rijeke Kupe, do 1528 m koliko iznosi visina najvišeg vrha u masivu Risnjaka - Veliki Risnjak te zajedno s masivom Snježnika predstavlja veliku klimatsku i vegetacijsku pregradu između primorskih i kopnenih dijelova Hrvatske.

Jedan je od najznačajnijih prirodnih fenomena na Kvarneru, svojom osebujnošću privlači pozornost znanstvenika i zaljubljenika gorske ljepote. Premda je samo petnaestak kilometara zračne linije udaljen od mora, klima na njegovu području znatno se razlikuje od one u Primorju: tu se isprepliću utjecaji alpskog i balkanskog vegetacijskog sustava. Zbog toga na Risnjaku susrećemo čudnovate prirodne ljepote, dinarski krš specifične hidrografije i oblika, prašumske predjele i netaknute gorske vrhove. Uz klimu, glavni čimbenik u razvoju raznovrsnog biljnog svijeta je i kompleksna geološka građa, zahvaljujući kojoj je ovo područje veoma bogato biljnim vrstama, pa i onim endemskim, kao što je runolist.

Njegova posebnost je i bogatstvo ptičjeg svijeta: ovdje se, naime, gnijezdi čak 51 vrsta ptica, pa tako možete vidjeti velikog tetrijeba, šumsku jarebicu, orlove, jastrebove, žune, šojke, sjenice, drozdove... Od divljači još uvijek možete sresti mrkog medvjeda, gotovo izumrlog vuka, te risa, kome Risnjak navodno duguje svoje ime.

S vrhunaca Risnjaka širi se prekrasan pogled na Alpe, Medvednicu, Plješivicu, Velebit, Kapelu, sve do jadranske obale, pa je i zbog toga omiljeno odredište ljubitelja prirode i planinara.

7. KANJON KAMAČNIK

Info: TZ Vrbovsko, T: 051 875 984

Posebna je atrakcija kanjona Kamačnik, čija je dužina od izvora do ušća 3 km, put koji vodi čas rubom stijene, čas drvenim mostovima sagrađe-nim iznad šumovita potoka do lijepe zele-ne doline, da bi se nakon kilometra među šumovitim obroncima otkrio kotao s dubo-kim tamnim jezercem.

8. JEZERA

Info: TZ Lokve, T: 051 831 250; TZ Fužine, T: 051 835 163

Lokvarsko jezero je umjetno jezero veličine 2,1 km2, a dubine 40 metara. Pruža se sve do podnožja Risnjaka. Mogućnost šetnje uz jezero, ljeti za kupanje, a tijekom cijele godine za ribolov. U ovom su jezeru uhvaćene jedne od najvećih pastrva na svijetu. U potopljenoj dolini Ličanke nastalo je jezero Bajer, a brana na Lepenici stvorila je istoimeno jezero. Slikovito jezero Čogrlj nalazi se kod mjesta Moravice.

9. IZVOR KUPE

Info: www.gorskikotar.com

Izvor Kupe je jezeroliko krško vrelo tirkizne, zeleno-plave boje, a zove se još i Kupeško jezero. Dugačko je 200 i prosječno široko 30 m. Izvor Kupe, jedna od mnogih još uvijek neriješenih zagonetki krša, jedno je od najjačih, najprostranijih i najdubljih hrvatskih vrela.

10. GORNJA BARAĆEVA ŠPILJA

Info: www.baraceve-spilje.hr

Na području općine Rakovica nalazi se više od stotinu spiljskih objekata među kojima neki dugi i više od kilometra, a jedan duži i od deset kilometara. Kroz kanale tih objekata prolaze vodeni tokovi koji dijelom rade i razgranatu vodenu mrežu rakovičkog nadzemlja. Posjetite muzej najstarijeg umjetnika - prirode i pogledajte djelo koje je nastajalo milijunima godina. Osjetite trenutak vječnosti dok prolazite kroz dvorane i hodnike Gornje Baraćeve špilje od samog ulaza i Dvorane guano, kroz Dvoranu slonovih nogu, prepunu sigastih struktura i do desetak metara visokih stupova, stalagnata. Otkrijte Zmajevo ždrijelo i Dvoranu izgubljenih duša, koje u sebi kriju dio daleke prošlosti te iskusite ljepotu tame.

11. BIJELE I SAMARSKE STIJENE

Info: gorskikotar.com, TZ Mrkopalj, T: 051 833 225

Područje iznimnih i estetskih kvaliteta, jedinstven geomorfološki fenomen kraša u okrilju šume, uz niz zanimljivosti biljnog i životinjskog svijeta. Na prostoru Bijelih stijena (1335 m) najljepši su oblici kukova, tornjića, vrata, svodova, vertikalnih škrapa, žljebova u kojima se snijeg zadržava tijekom cijele godine. Samarske su stijene (1302 m) teže pristupačne s još bogatijom faunom. Stijenama je prilaz pogodan iz Mrkoplja i Tuka.

12. HAJDOVA HIŽA I PILAROVA LEDENICA

Info: www.gorskikotar.hr, TZ Delnice T: 051 812 156

Hajdova hiža najveća je pećina Gorskog kotara, zbog teškog pristupa dostupna samo speleolozima. Ulazna dvorana, dužine 85 m, širine 27 m i visine oko 16 m, spada u najveće podzemne prostore našeg krša. Splet kanala i još nedovoljno istraženih pukotina iznosi oko 900 m. Od mnogobrojnih ledenica u Gorskom kotaru najpoznatija je svakako Pilarova ledenica u mjestu Mrzle Drage, duga oko 150 metara.

13. ŠPILJE LOKVARKA I VRELO

Info: www.gorskikotar.hr

Uređenim stazama i stepenicama moguć je posjet špilji Lokvarka u nekoliko dvoranskih prostora gdje se nalaze brojni spiljski kameni ukrasi, a moguće je doći i do podzemnog jezera. Istražena duljina spilje je 1200 metara, dok je za posjetitelje otvoreno 900 metara. Špilja Vrelo udaljena je 3 kilometra od središta Fužina. Ukupna dužina svih kanala spilje je 300 m, a turisti mogu srazgledati oko 250 m.

14. KRASNO

Info: www.tz-senj.hr

Krasno je najveće naselje na Velebitu smiješteno na 714 m nadmorske visine. To je netipično bogato hrvatsko selo, ima dvije pilane, šumariju, siranu, destileriju, a središte je i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Ovdje godišnje prođe desetak tisuća planinara, a samo Svetište godišnje posjeti i do 100.000 ljudi.

15. PLATAK

Info: www.platak.hr

Platak je malo, obiteljsko skijalište u neposrednoj blizini Rijeke s brojnim mogućnostima za rekreaciju, kako zimi tako i ljeti. Vjerojatno je jedino skijalište u našoj blizini gdje s vrha sedežnice (1.363 m) možete uživati u pogledu na more! Iako je najpopularniji kao skijaško odredište, Platak je vrlo popularan i ljeti za brojne zaljubljenike u planine. U blizini se, nalaze se vrhovi Snježnik i Risnjak, s prekrasnim vidikovcima, do kojih vode uređene staze.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. ožujak 2024 00:25