Unosom određene hrane mogu se ‘pokrenuti geni’

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 11.06.2008. u 09:48

Nutrigenomika je dio genomike koja u svojim istraživanjima stavlja naglasak na naše prehrambene navike te kroz njihove promjene ili poboljšanja pridonosi personaliziranoj prevenciji razvoja karcinoma, kroničnog umora, kardiovaskularnih bolesti te ostalih poremećaja koji su prouzročeni faktorima okoliša, npr. astma, alergije, endometrioza. Nakon dobivanja nutrigenomskih analiza postoji mogućnost izrade individualnih jelovnika koji poštuju stroge zahtjeve naših metaboličkih gena. O svemu tome razgovarali smo s mr. Marinom Bosotinom, vlasnikom poliklinike Analiza i predsjednikom Hrvatske akademije za anti-aging medicinu.

Koliko prehrana utječe na zdravlje?

Svjetska istraživanja danas ukazuju na to da je utjecaj prehrane na zdravlje doista golem. Unos prevelikih količina masne i slane hrane, rafiniranih proizvoda te premali unos voća, povrća, žitarica, mahunarki, namirnica bogatih vlaknima pridonosi razvoju kardiovaskularnih bolesti kao što su srčani infarkt ili moždani udar, karcinomi, posebno dojke, maternice i prostate, ali i kronične bolesti kao što su dijabetes tipa II, gastritis, želučani ili duodenalni ulkus…

Međutim, isto tako je poznato da unos grožđa, jabuka ili njihova soka smanjuje opasnost stvaranja naslaga na krvnim žilama, unos cikle ne samo da je dobar u terapiji blažih oblika anemija, nego cikla obiluje folatom i betainom koji snižavaju razinu homocisteina, aminokiseline koja oštećuje krvne žile i povećava rizik od bolesti srca. Unos blitve zbog njezina velikog sadržaja luteina i zeaksantina dobar je u prevenciji staračke makularne degeneracije, a bučine sjemenke obiluju nezasićenim masnim kiselinama, ali i magnezijem. Međutim, priča o hrani i nije tako jednostavna jer brokula koja se smatra zdravom hranom i bogatom antioksidantima kod određenih osoba može izazvati stimulaciju CYP1A2 gena te potaknuti karcinomske promjene, što kroz detektiranje metaboličkih gena možemo otkriti.

Što je personalizirana prevencija?

Personalizirana prevencija predstavlja sintezu najnovijih otkrića s područja genomike, nutricionizma, mikronutricionizma, farmakologije, endokrinologije, psihosomatike i antiaginga u kombinaciji s medicinom temeljenom na dokazima. Glavni cilj personalizirane prevencije je razvoj i klinička primjena najnovijih medicinskih saznanja na osnovi genetskih posebnostima svakog pojedinca, radi rane prevencije zdravstvenih poremećaja prouzročenih višestrukim čimbenicima okoliša (karcinomi, kardiovaskularne bolesti, alergije, poremećaji vezani uz proces starenja, neželjeni učinci lijekova, starenje...).

Mogu li se unosom određene hrane “pokrenuti geni”?


Doista mi je drago da mogu na ovo pitanje odgovoriti potvrdno, jer npr. unos mrkve, celera, peršina može smanjiti CYP1 A2 inducibilnost te na takav način ove namirnice imaju sposobnost smanjenja stvaranja toksičnih intermedijarnih produkata, što je jako važno u procesu stvaranja karcinoma ili npr. sulfatna komponenta iz češnjaka pridonosi smanjenju relativnog rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti, moždanih udara, karcinoma, a sve ovo povezano je s GST metaboličkim putem.

Jednostavno rečeno: u stanju smo potaknuti naše gene da rade za nas i ostati “dobrog zdravlja” znatno dulje od predviđanja (prema znanstvenim studijama više od 14 godina). Ili da se slikovito izrazim: ako dižem utege samo lijevom rukom (koju ćemo u ovom slučaju proglasiti genima koji pozitivno utječu na pojedinca), onda će mišići na toj ruci ojačati u usporedbi s mišićima na desnoj ruci (koju ćemo u ovom slučaju proglasiti genima koji negativno utječu na pojedinca) koji bi zbog mirovanja mogli i atrofirati.

Na što se sve može utjecati (smanjenje težine, smanjenje kroničnog umora, stres)?

Kad otvorite vrata genetike, a ja ću reći poliklinika Analiza je samo provirila kroz ključanicu, nema tog dijela zdravlja ili bolesti koji ne možete otkriti ili, još bolje, na koji ne možete utjecati. Sve stoji pod kontrolom naših gena i svaki nalaz je visoko individualan. Takvim pristupom može se potaknuti gene da pozitivno rade za nas i na taj način omogućiti sretniji, zdraviji i dulji životni vijek. Primjenu genetike u medicini treba promatrati ne samo kao potvrdu zbog čega se neka bolest pojavila, ili kao proricanje budućnosti da nas neka bolest očekuje u nekoj dobi, ili kao na lošu vijest koju treba izbjeći, nego na činjenično stanje na koje možemo utjecati.

Kad krenemo u realizaciju gradnje kuće, onda nam je normalno napraviti ispitivanje terena, statičke proračune, predvidjeti debljinu zidova, količinu željeza i betona i to sve od stručne osobe (arhitekta), koji i za svoj rad treba mišljenje struke u vidu lokacijske i građevinske dozvole. Kad je riječ o našem zdravlju, onda smo u tome amateri i izbjegavamo informacije koje bi mogle dovesti do predviđanja “urušavanja” zdravlja. Medicina je uznapredovala i sitnim promjenama koje su za svakog pojedinca drukčije zbog njegove genetske strukture, možemo osigurati kvalitetu života, bez obzira na njegovu duljinu.

Kako nam to može pomoći u očuvanju zdravlja?


Zahvaljujući genetskoj različitosti, naši procesi biotransformacije, detoksifikacije, kao i podložnost bolestima, značajno variraju od osobe do osobe. Upravo zbog toga i naša mogućnost prilagodbe na okoliš je različita. DNK testiranjem metaboličkih gena, kao i drugih rizičnih čimbenika, dobit ćemo podatke o našim navikama, uključujući životni stil, zadovoljava li prehrana i terapija lijekovima naše genetske zapise ili su potrebne neke promjene. Upravo te promjene životnih navika, fizičke aktivnosti, prehrane, korištenje dodatnih suplementacijskih sredstava, ali primjerice i kozmetičkih sredstava koje se individualno preporučuju pacijentima, mogu pomoći u prevenciji razvoja bolesti.

Izdvajamo