Kako je razvoj tehnologije automatizirane vožnje strelovit, on zahtijeva i brojne prilagodbe, pa i bolju edukaciju, moglo se čuti na kvalitetnoj raspravi u organizaciji tvrtke Auto Hrvatska, koja je okupila vodeće stručnjake iz područja prometa, osiguranja, zakonodavstva i autoindustrije na okruglom stolu posvećenom upravo toj, jednoj od najaktualnijih tema današnjice – autonomnoj vožnji i naprednim sustavima pomoći vozaču.
Tijekom rasprave bilo je zanimljivo čuti da je Hrvatska prva u Europi, još 2024., u svoje zakonodavstvo stavila odredbe vezane uz potpuno automatiziranu vožnju, dakle onu u kojoj vozač nije potreban za upravljačem, ali i da odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuju da je u većini današnjih situacija odgovornost i dalje ostaje na vozaču.
„Dok god vozilo nije potpuno autonomno, vozač je odgovoran i mora biti spreman preuzeti kontrolu u svakom trenutku“, objasnio je Nikola Milas iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Tijekom rasprave postavilo se i pitanje odgovornosti u slučaju prometne nesreće u kojoj sudjeluje potpuno automatizirano vozilo. Razvoj autonomnih i poluautonomnih sustava uvodi nove varijable, od softverskih rješenja do povezanih sustava i potencijalnih cyber prijetnji, što značajno mijenja tradicionalni pristup procjeni rizika i nositelja odgovornosti.
„Rekao bih da ulazimo u nesigurnu zonu i mi kao osiguratelji morat ćemo se jako brzo mijenjati i prilagođavati“, zaključio je Robert Vučković, član uprave Croatia osiguranja.
Osim o potpunoj automatizaciji vožnje, tijekom rasprave bilo je riječi i o izazovima koje donose napredni sustavi pomoći vozaču, odnosno tehnologije koje pomažu vozaču, ali ga ne zamjenjuju.
„Sustavi za pomoć vozaču zapravo su preteča nečega što poslije prerasta u autonomno vozilo, ozbiljna istraživanja dokazuju da oni povećavaju sigurnost, ali ne mogu zamijeniti vozača“, naglasio je Goran Pejić, prvi čovjek Centra za vozila Hrvatske, te istaknuo da te sustave, od kojih su mnogi propisani kao obvezni u novim automobilima, treba znati i koristiti.
„Automobili danas obrađuju hrpu podataka da bi procijenili situacije u prometu, a da bi to mogli, zahtijevaju redovito održavanje i brigu“, napomenuo je Pejić.
Edukacija vozača prepoznata je tijekom rasprave kao ključni preduvjet sigurnog korištenja novih tehnologija. Iskustva iz ranijih tehnoloških inovacija u automobilima pokazuju kako nedostatak razumijevanja može dovesti do povećanog rizika, unatoč tome što je primarna svrha sustava povećanje sigurnosti.
„Ako vozači ne razumiju sustave koje koriste, tehnologija može povećati rizik umjesto da ga smanji“, naglasio je Rajko Horvat, profesor s Fakulteta prometnih znanosti.
Branimir Hitrec, glavni urednik magazina Auto klub, rekao je da je veliki problem što se sustavi za pomoć vozaču u praksi ponekad ne ponašaju onako kako bi se to očekivalo i da je najopasnija situacija sa sustavom za automatsko kočenje, koji ponekad zakoči automobil, a da nije jasno što su senzori i kamere prepoznali kao opasnost.
Marko Juraić, član Upravnog odbora tvrtke Auto Hrvatska, naglasio je da „problem često nije tehnologija, nego percepcija, vozači misle da imaju autonomiju, a zapravo i dalje moraju aktivno upravljati vozilom“. I on je naglasio važnost edukacije te upozorio da se često koriste pogrešne riječi i izrazi za sustave koje imamo, poput Autopilota, koji to zapravo i nije.
Zaključno, sugovornici su se složili da granice autonomne vožnje nisu samo tehničke, već i pravne, infrastrukturne i etičke, kao i da razvoju autonomne mobilnosti svakako pomaže i održavanje ovakvih kvalitetnih rasprava koje je potaknula Auto Hrvatska, u kojima je naglasak na činjenicama, iskustvu i realnim izazovima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....